Evo koja ministarstva će nakon rebalansa dobiti više novca

Foto: Shutterstock

Povećanje rashoda za zaposlene za više od milijardu kuna, rast izdataka za kamate za 415,8 milijuna kuna, povećanje državne potpore za restrukturiranje Brodosplita za 345 milijuna kuna, kao i osiguranje sto milijuna kuna za potrebe isplate posljednje rate umirovljeničkog duga, osnovne su stavke koje rastu na rashodnoj strani proračuna u prijedlogu rebalansa kojega je Vlada uputila Saboru. 

Vlada rebalansom predlaže povećati ukupne prihode proračuna za 1,4 milijardi kuna, na 110,3 milijarde, a rashode za 1,5 milijardi, na 120,3 milijarde kuna. Po proračunskim korisnicima povećanje rashoda za zaposlene, za kamate, za restrukturiranje brodogradnje vidljivo je u predloženim iznosima za ministarstava financija, unutarnjih poslova, prosvjete, pravosuđa, zdravlja, uprave, socijalne politike, kao i za Ministarstvo gospodarstva kojemu u postotku rebalans predviđa i najveće povećanje, za čak 96,4 posto. Taj je rast pak posljedica povećanja stavke za restrukturiranje brodogradilišta za oko 350 milijuna kuna, što povećava ukupan iznos predviđen za Ministarstvo gospodarstva na 702,8 milijuna kuna.

Ministarstvu financija rebalans predviđa povećanje sredstava za 505,7 milijuna kuna, što je 2,2 posto više nego je planirano proračunom. Taj se rast ponajprije odnosi na povećanje financijskih rashoda za 415,8 milijuna kuna, a zbog povećanja rashoda za kamate za preuzeti dug brodogradilišta i za obveznice izdane na američkom tržištu.

Povećanje rashoda za zaposlene ponajprije se odnosi na potrebu osiguranja dodatnog novca za isplatu plaća profesorima i zaposlenima u znanosti (u iznosu od 500,3 milijuna kuna), te policijskim službenicima (za 230,5 milijuna kuna). Stoga rebalansom rastu i predviđena sredstva za ta dva resora - Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za 3,7 posto, ili za 436,6 milijuna kuna, na ukupno 12,06 milijardi kuna, a MUP-u za nešto više od 5 posto, odnosno 230,4 milijuna kuna, na gotovo 4,8 milijardi kuna. 

S više novca nego li je bilo predviđeno originalnim proračunom raspolagat će i Ministarstvo zdravlja kojemu ukupni proračun raste za 230 milijuna kuna, na 21,7 milijardi kuna. Rebalansom je predloženo i povećanje sredstava za Ministarstvo socijalne politike i mladih za 163 milijuna kuna, na ukupno 6,2 milijarde, kao i Ministarstva pravosuđa za 72,5 milijuna kuna, na 2,57 milijardi kuna. S ukupno 384,5 milijuna kuna, što je 2,2 posto ili 8,1 milijun kuna više nego se prvotno predviđalo, raspolagalo bi Ministarstvo uprave. Ostala pak ministarstva nakon rebalansa mogu očekivati manje novca nego li je za njih predviđao originalni proračun.

Tko dobiva manje novca?

Predloženi rebalans za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predviđa ukupan iznos od oko 38,1 milijardu kuna, što je 99,8 milijuna kuna, ili u postotku oko 0,3 posto manje u odnosu na sam proračun. Za Ministarstvo poljoprivrede predviđeno je smanjenje za 97,9 milijuna kuna, ili za oko 2 posto, pa bi raspolagalo s ukupno 4,7 milijardi kuna. Za 95,5 milijuna kuna, ili za oko 8 posto, bio bi manji proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU kojemu se u konačnici predviđa 1,1 milijarda kuna.

S ukupno 5,8 milijardi kuna, ili 73,6 milijuna kuna manje, raspolagalo bi Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a Ministarstvu obrane predviđeno je ukupno 4,8 milijardi kuna, odnosno smanjenje za 20,2 milijuna kuna. Rebalans kod Ministarstva branitelja predviđa ukupan iznos od nešto više od 1,1 milijardu kuna, što je oko 5 posto ili 59 milijuna kuna manje. Ministarstvu poduzetništva u obrta u postotku je predviđeno smanjenje za oko 8,5 posto, ili za 35,8 milijuna kuna pa bi u konačnici njegov proračun iznosio 384,16 milijuna kuna. Ministarstvo kulture imat će 5,5 milijuna kuna manje, ili 827,7 milijuna kuna, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sa smanjenjem za 4,8 milijuna kuna raspolagalo bi s ukupno 620,7 milijuna kuna.

Za oko 4,8 milijuna kuna smanjio bi se i proračun Ministarstva zaštite okoliša i prirode koje bi tako na raspolaganju imalo ukupno nešto više od 268 milijuna kuna, a sa smanjenjem za 4 milijuna kuna Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja imalo bi 531,5 milijuna kuna. Rebalans smanjenje predviđa i kod Ministarstva turizma i to za tri milijuna kuna, na 201,5 milijuna kuna. Manje je rebalansom planirano i za Vladu, Hrvatski sabor i Ured predsjednika. Sa smanjenjem za oko 3,1 milijun kuna, Vlada bi raspolagala s ukupno 270,9 milijuna kuna, Saboru je predviđen ukupan iznos od 202,8 milijuna kuna, ili 2,2 milijuna kuna manje, a Uredu predsjednika 900 tisuća kuna manje, ili ukupno 48,6 milijuna kuna. (Hina/HT)

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox