Hrvatska u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi blagi pad izvoza, izraženo u kunama za 0,1 posto, izraženo u eurima za 1,9 posto, dok se kod uvoza u kunama bilježi rasta za 1,6 posto, a u eurima pad uvoza za 0,2 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosi tek 56,8 posto, pokazuju objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju siječanj-srpanj hrvatski je robni izvoz iznosio 40,9 milijardi kuna, što je 0,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Uvoz je istodobno porastao za 1,6 posto, na nešto više od 72 milijarde kuna. Tako je vanjskotrgovniski deficit iznosio 31,1 milijardu kuna, što je 3,9 posto više nego u sedam mjeseci lani. Izraženo u eurima hrvatski je robni izvoz u sedam mjeseci ove godine iznosio 5,4 milijarde eura, što je pad za 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok uvoz bilježi blaži pad, za 0,2 posto, na 9,5 milijardi eura. Manjak u robnoj razmjeni tako iznosi 4,1 milijardu eura, što je u odnosu na sedam mjeseci lani porast za 2,1 posto.

Pada izvoz u brodogradnji

Podaci DZS-a samo za srpanj pokazuju da je u tom mjesecu hrvatski izvoz porastao za 3,8 posto, na 842,7 milijuna eura, dok je uvoz porastao za 1,6 posto, na 1,5 milijardi eura. Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u srpnju iznosio 667,9 milijuna eura, što je oko jedan posto manji deficit nego u srpnju lani. Statistika za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuje znatan pad izvoza u nekoliko značajnih izvoznih djelatnosti, među njima posebice u brodogradnji. Izvoz ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u razdoblju siječanj-srpanj iznosio je 361,7 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani pad za 44,4 posto.

Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda u sedam je mjeseci ove godine smanjen za 2,4 posto, na 637,8 milijuna eura. Među važnijim izvoznim djelatnostima veći pad izvoza, za 25,9 posto, na 309,2 milijuna eura, bilježi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Nasuprot tomu, u prvih je sedam mjeseci porastao izvoz električne opreme za 6,8 posto, na 402,5 milijuna eura, strojeva i uređaja za 13,8 posto, na 407,3 milijuna eura, prehrambenih proizvoda za 7,8 posto, na 387,2 milijuna eura i dr. Najvažniji trgovinski partner Hrvatske su zemlje EU u koje je u sedam ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 3,1 milijardu eura, što je 6,4 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je uvoz porastao za 3,9 posto, na nešto više od 6 milijardi eura. Među zemljama EU, najvažniji su partneri Italija i Njemačka. Statistika za sedam mjeseci pokazuje pad izvoza u Italiju za 18,5 posto, na oko 805 milijuna eura, uz istodoban rast uvoza za 9,6 posto, na 1,7 milijardi eura. U robnoj razmjeni s Njemačkom pak bilježi se rast i izvoza i uvoza, pri čemu je izvoz porastao za 2,4 posto, na 588,3 milijuna eura, a uvoz za 4 posto, na 1,2 milijarde eura. (Hina/HT)