Istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK, iz srpnja 2012, pokazuje dramatične promjene u ponašanju hrvatskih kupaca i načinima na koji oni donose odluke prilikom kupovine roba i usluga.

Istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku za Republiku Hrvatsku pokazuje kako većina hrvatskih građana prilikom kupovine proizvoda i usluga danas ponajviše gleda i vrednuje "omjer cijene i kvalitete" - (čak 39% ispitanika).

Prvenstveno "kvaliteta" bitna je za 22,5% ispitanih građana Hrvatske;  "Zdravlje" odnosno "Koliko je proizvod ili usluga dobra za moje zdravlje" ističe 17% naših sugrađana. Obzirom na trenutnu recesiju i krizu u Hrvatskoj, zanimljivo je da je stavka "cijene" tek na četvrtom mjestu sa svega 8,3%.

U vrijeme izražene krize, kada zasigurno svaki naš sugrađanin u Hrvatskoj iznimno pazi kako će potrošiti svoju kunu, ovaj je podatak iznimno zanimljiv, naglašava Mirjana S. Pelaić, direktorica tvrtke Axios u Hrvatskoj, koja je i naručitelj ovog zanimljivog istraživanja.

Vjerujemo da je razlog tome činjenica da su naši sugrađani danas bombardirani ponudama s niskim cijenama, ali i prečesto preniskom kvalitetom. Građani su se očito tijekom nekoliko zadnjih godina nerijetko "opekli" inzistirajući na najnižoj cijeni. Eksprimentirajući s kupnjom nekih novih proizvoda i usluga naučili su da za svoj novac mogu tražiti iznimno nisku cijenu, ali da pri tome ne moraju odustati od visoke kvalitete. Neki proizvođači i neki davatelji usluga upravo to im i nude - vrhunsku kvalitetu uz iznimno povoljnu cijenu. Stoga nas niti ne čudi da u ovoj gospodarskoj krizi, pobjeđuju na tržištu upravo tvrtke koje nude najbolji omjer cijene i kvalitete, zaključuje Pelaić.

Nakon "cijene", hrvatski građani, na peto mjesto po važnosti smjestili su "naviku kupovanja" (7% ispitanika); zatim "ekologiju - koliko je proizvod ili usluga štetna za prirodu i okoliš" - 2,8%, potom "tradiciju" - 2,3%, i na koncu "brand / marku" sa svega 1,3%.

Recesija brz edukator

Potaknuti krizom, ali i dolaskom nekih posve novih proizvoda i usluga, ali i trgovačkih marki na domaće tržište, potrošači su očito u proteklih nekoliko godina "eksperimentirali", kupovali i konzumirali dotad nekorištene proizvode i usluge i u brojnim kategorijama zaključili da proizvodi i usluge kojima su tradicionalno davali povjerenje više ne zaslužuju njihov novac - ne daju im najbolji omjer cijene i kvalitete koji im je očito sada najbitniji, naglašavaju stručnjaci Axiosa.

Recesija u Hrvatskoj, očito je za domaće potrošače bila iznimno brz edukator. Dok su kupci na razvijenim tržištima već prije 2008. godine u pravilu isticali da se prilikom kupovine ponajviše rukovode kvalitetom, naši su sugrađani tada prvenstveno naglašavali: tradiciju, naviku kupovanja, vjernost robnoj marki i sl.

U svega nekoliko godina, i hrvatski potrošači sada, prilikom odluke o kupovini, vrednuju gotovo slične vrijednosti, na sličan način, kao i njihovi zapadni "kolege" na razvijenijim svjetskim tržištima. (PS/JK)