Pesimistični do daljnjega: Hrvatski građani ne vide kraj krizi

U ovo vrijeme godišnjih odmora preko četiri petine građana Hrvatske (84%) i dalje je zabrinuto zbog krize za koju smatraju da će kod nas trajati još najmanje tri godine ili čak više od toga. Najviše ih pogađa ekonomska, odnosno gospodarska nestabilnost (oko dvije trećine) te stopa nezaposlenosti (gotovo polovinu).

Približno samo 14% građana smatra da ćemo u narednih godinu dana izaći iz krize, 19% ocjenjuje da iz krize izlazimo unutar tri godine ali 65% ih navodi da će se kriza kod nas nastaviti i nakon tri godine. Takvih velikih pesimista je najviše (71%) u Slavoniji te Lici, Kordunu i Banovini a najmanje u Zagrebu i okolici (48%).

Dok u oko 18% kućanstava ispitanici navode da ne osjećaju posljedice krize kod ostalih se posljedice najviše odnose na smanjene troškove za sve oblike zabave (56%), zatim odmah dolazi odjeća i obuća (55%), niži troškovi prehrane i/ili osobne higijene (kod 31%). Oko 28% kućanstava ocjenjuje da ima negativne posljedice zbog smanjenja plaće ili kašnjenja isplate plaća kod nekog od ukućana. Otkaz na poslu (barem jednog člana kućanstva) ozbiljno pogađa gotovo 10% kućanstava. U 4% kućanstava ne mogu više otplaćivati kredite.

Sada se gotovo 50% građana boji da će dalje rasti mogućnost gubitka posla ili će se još teže naći  posao, odnosno, 80%  građana se slaže s tvrdnjom da će nezaposlenost i dalje rasti.

Strah zbog ekonomske situacije

Trenutnom financijskom situacijom zadovoljno je 20% građana, suprotno -  izrazito nezadovoljnih je čak 56%. Stoga ne čudi da će se njih 69% manje zaduživati u slijedećih godinu dana (manje uzimati kredite, koristiti dozvoljeni minus po tekućem računu, koristiti kreditne kartice). 

Razmišljajući o slijedećih godinu dana područje koje najviše zabrinjava građane u Hrvatskoj je ekonomska, odnosno gospodarska nestabilnost – 63%. Na drugom je mjestu gubitak posla i povećanje stope nezaposlenosti – 47%. Slijede: smanjenje životnog standarda – 38%, neefikasna vlada  – 28%, inflacija, odnosno rast cijena – 36%, sektor javnog zdravstva – 17%,  kriminal i korupcija - 15%, vanjski dug Hrvatske – 9%. Sadržaji poput zagađenje okoliša,  kvaliteta i politika obrazovanja,  građanski nemiri, terorizam i sl. na dnu su liste zabrinutosti, a svaki od njih ima učešće od 7 ili manje postotaka. (PS/JK)

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox