Prokrastinacija ili odgađanje stvari

Zamislite sljedeću situaciju: Pred vama je važan zadatak na poslu.  No, umjesto da se bacite na posao kako bi uz dovoljno vremena zadatak napravili što kvalitetnije, pronalazite mnoštvo isprika kojima odgađate početak rada. Radni stol je u neredu i baš sada ste ga odlučili pospremati, nemate dovoljno podataka da se bacite na projekt, deseti put u pola sata provjeravate što se događa na Facebooku.

Sve se čini neodgodivo važno-osim vašeg zadatka. Na kraju sami sebe uvjeravate da ćete početi raditi sutra (i to u najboljem slučaju).

Ako je to scenarij koji se često ponavlja, dijagnoza je jasna- bolujete od prokrastinacije.

Što je prokrastinacija?

Prokrastinacija je odgađanje i odugovlačenje s obvezama koje morati napraviti ili odlukama koje morate donijeti, a da za to ne postoje objektivni razlozi.

Iako vas čeka neki zadatak i znate da bi vam bilo lakše kada bi ga obavili danas, ostavljate ga za sutra. Sljedeći dan čeka vas nedovršeni zadatak, a u pravilu možete računati i na nepredviđene stvari.

Odgađanjem do sutra, sljedećeg ponedjeljka i tako unedogled, ne znači da će stvari koje nas čekaju biti lakše, manje neugodne ili da će zahtijevati manje vremena.

Iako znamo kako će situacija biti gora što duže prokastiniramo svejedno sami sebe zavaravamo na taj način.

Nismo prokrastinatori samo kada je u pitanju posao, nego i donošenje životnih odluka. Odseliti se iz roditeljskog doma ili ne, uzeti kredit, promijeniti posao…Strah od preuzimanja odgovornosti može nas paralizirati: bojimo se pogrešaka pa radije odugovlačimo.

Važno je napomenuti kako se nitko se ne rađa kao prokastinator ili oklijevalo, nego je to naučena navika.

Zašto odgađamo?

Nemamo problema kada moramo napraviti nešto što volimo ili u čemu uživamo. No, ako zadatak koji nas čeka shvatimo kao težak, dosadan ili neugodan počinjemo odugovlačiti. Često odgađanje vodi stresu, tjeskobi i gubitku samopouzdanja. Da ne govorimo o loše obavljenom poslu kao rezultatu našeg oklijevanja i propuštenim prilikama, poslovnima, ali i onim privatnima.

Jedna od najčešćih izlika za takvo ponašanje je kako najbolje radimo pod pritiskom i što je rok bliži. Zatim tu je i loše upravljanje vremenom, prokastinatori su obično veliki optimisti glede vremena koje imaju na raspologanju.

Odugovlačimo i kada smo suočeni s previše obveza pa ne znamo odakle početi, a treba reći kako su prokrastinaciji skloniji perfekcionisti.

Na prokrastinaciju možete i gledati i na pozitivan način. Naime, kronično odugovlačenje može biti znak da vam je potrebna promjena u životu i pronalazak stvari koje će vas više ispunjavati i motivirati.

 

Čarobnog lijeka nema, no postoje trikovi kojima si možete pomoći:

 

1.       Podijelite teži zadatak na manje dijelove

2.       Za svaki obavljeni zadatak nagradite se nečim što vas veseli

3.       Razmislite o vremenu koje gubite prokrastinirajući, a mogli biste ga pametnije iskoristiti. Možda vas to navede na promjenu.

4.       Ostavite perfekcionizam po strani-ništa nije savršeno

5.       Najteže je početi- imajte na umu da je potrebno samo 15 minuta kada započnete neki zadatak da osjetite kako ste zaista prionuli na njega. 

6.      Najteže zadatke obavite na početku dana.

 

 

Autor: Jasmina Kolić

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox