Novi guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je danas potvrđen u Hrvatskome saboru, rekao je da će se stabilnost kune održavati kao i do sada te da su devizne pričuve HNB-a vrlo visoke i HNB može otkupiti sve kune, odnosno svu ponudu pa može čak i teoretski održavati stabilan tečaj kune.

Guverner Vujčić gostovao je u Dnevniku Nove TV i objasnio da će se stabilnost kune održavati na dosadašnji način - vođenjem politike koja je s više strana osiguravala da možemo kontrolirati tečaj jer su devizne pričuve HNB-a vrlo visoke. Dodao je kako i sam uvijek naglašava da HNB može s deviznim pričuvama otkupiti sve kune, odnosno svu ponudu, te ustvrdio da HNB može čak i teoretski održavati stabilan tečaj kune na željenoj razini.

Na novinarsku konstataciju da je njegov cilj što prije uvesti euro, Vujčić je izjavio kako nije stvar u tome je li to njegov cilj već je pitanje što će biti s eurozonom s obzirom na sadašnje probleme, te da će o tome ovisiti i hrvatska perspektiva uvođenja eura i naša ekonomska perspektiva. Dodao je da su sada postroženi kriteriji za ulazak u eurozonu te da će trebati puno raditi da to ostvarimo što se, rekao je, neće dogoditi u nekoliko idućih godina već za 5, 6 ili 7 godina.

Bez većeg pada kamata

Na pitanje hoće li i on, kao što je to radio i guverner Željko Rohatinski, smanjiti obveznu rezervu banaka i tako u sustav pustiti više kuna, kako bi pomogli gospodarstvu, Vujčić je odgovorio da je stopa obvezne rezerve smanjivana i dizana, te da će potezi HNB-a biti uvjetovani situacijom na tržištu i što se ocijeni potrebnim, te da sada nema potrebe za takvim potezima jer je likvidnost visoka, a banke imaju novca.

U odgovoru na pitanje prijeti li Hrvatskoj zaduživanje po visokim kamatama poput Španjolske i Italije, Vujčić je istaknuo da se ni Hrvatska ne zadužuje po niskim kamatnim stopama koje pak prvenstveno ovise o kredibilnosti ukupne ekonomske politike te da će cijena našega zaduživanja u inozemstvu ovisiti o tome kako će se provesti fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i kako će rasti BDP, kao i o situaciji u eurozoni.

Kad je pak riječ o kamata koje građani plaćaju na kredite, novi guverner HNB-a rekao je da su kamate sada takve kakve jesu, dodavši da je teško očekivati njihov veći pad dok god se država zadužuje na tržištu po visokoj cijeni.

MMF je uvijek opcija

Na novinarsku konstataciju da je u svibnju zabilježena inflacija od 3,8 posto - rekordna u nekoliko posljednjih godina i na pitanje mogu li građani očekivati novi rast cijena, Vujčić je odgovorio da je rast inflacije prvenstveno uzrokovan administrativnim povećanjem cijena električne energije i plina od 20 i 27 posto. Dodao je da u HNB-u očekuju da će prosječna stopa inflacije u ovoj godini biti 3,2 posto i da će se smanjiti iduće godine te kako smatra da u ovome trenutku nema opasnosti od puno veće inflacije.

Na pitanje hoće li Hrvatska morati pozvati u pomoć Međunarodni monetarni find (MMF), guverner je rekao da je MMF uvijek opcija te da eventualno pozivanje MMF-a ovisi o tome hoće li Hrvatska zadržati kreditni rejting koji sada ima i koji je na rubu investicijskoga, kao i kakvi će biti uvjeti zaduživanja na međunarodnome tržištu .

Jedno od novinarskih pitanja bilo je i u kojoj će mjeri HNB biti neovisan od izvršne vlasti u kontekstu navodne guvernerove sklonosti Kukuriku koaliciji . S tim u vezi Vujčić je rekao da je premijera Zorana Milanovića upoznao prije dvije i pol godine te da se od tada nisu sastali više od deset puta i da je to "to prijateljstvo o kojemu se govori".

Dodao je da je riječ o vrlo normalnom odnosu i razgovoru koji se obično vodio o ekonomskim temama u kojemu nikada nije čuo što bi premijer očekivao od monetarne politike. Ustvrdio je kako bi netko, tko bi htio dovesti poslušnika za guvernera, morao biti jako neinformiran da njega predloži. (Hina/jk) 

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL