Znanje je kapital, ali država to ne prepoznaje

U Hrvatskoj privatno školstvo ove godine slavi punoljetnost. Možemo ustvrditi da naš punoljetnik nikako nije sazrio niti je na nivou europskog vršnjaka. Još uvijek nismo dosegnuli svjetske standarde oko financiranja i potpore privatnome školstvu.

 

Europske države subvencioniraju troškove privatnog školstva s 80 posto sredstava, a ostalo škola sama pribavlja od donacija, školarina i drugih sredstava. Kod nas od kraja 2009 u sektor privatnog srednjeg obrazovanje država ne ulaže ni kune.

Praksa je bila do tada subvencionirati školu sa 1500 kuna po učeniku, no od 2010. za takvu vrstu potpore školama nema nikakvih sredstava. Škole se moraju same financirati te poslovati kao poduzetnici. No one kao poduzetnici ne mogu nikako opstati na ovome tržištu. Država se prema njima ponaša maćehinski i ne podupire ih ni na kakve načine. Ne želi ih subvencionirati niti sa besplatnim prostorom ili potporom oko plaća profesorima.

Paradoks je da se državna potpora daje privatnim osnovnim i vjerskim školama u iznosu od 10 posto, plaće učiteljima su financirane iz državnog proračuna, a cijene školarina se kreću do 20000 kuna. Uzmimo u obzir da te škole i dalje naplaćuju školarinu.

U 29 škola , u školskoj godini 2010/11 u prvi razred srednjih škola upisano je 613 učenika i 44 razrednih odjela. Ukupan broj učenika koji se obrazuju u privatnom srednjem obrazovanju je 2404 učenika i 162 razrednih odjela.

Izvor : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2011.

Za vrijeme teške gospodarske situacije te kada se sredstva biraju kamo će se uložiti, ulaganje u našu djecu nikako se ne isplati. Kao da to nisu naša djeca, niti djeca države nego djeca stranaca - rekao nam je Miro Matijaš ravantelj Opće privatne gimnazije iz Zagreba.

29 privatnih srednjih škola

Prva privatna srednja škola u Hrvatskoj počela je s radom 1993. kao gimnazija s pravom javnosti. Školarine se u privatnim školama kreću od 26.000 do 36.000 kuna za jednu školsku godinu. Percepcija je da djeca u privatnim školama za taj novac dobivaju veću pozornost nastavnika i kvalitetnije obrazovanje, a mnogi tvrde i bolje ocjene. Je li baš tako i kako od 29 privatnih škola u RH koliko ih trenutačno postoji prepoznati one koje polučuju najbolje rezultate razgovarali smo s Jasenkom Breitenfeld, ravnateljicom Prve privatne gimnazije u Zagrebu i bivšom predsjednicom Zajednice ustanova privatnih škola. Cijena ovisi o bogatstvu, tj. kvaliteti obrazovnih programa, broju obvezatnih stranih jezika, pripremama za državnu maturu, broju stalno zaposlenih profesora, broju popratnih sadržaja poput ručka (tri vrste menija), slobodnih aktivnosti, redovitih odlazaka u kazališta, muzeje te redovitim konzultacijama određenih predmeta - rekla je Jasenka Breitenfeld.

Kaže da je pri izboru privatne škole najbolje da se roditelji, čija su djeca polaznici privatnih škola, savjetuju s nastavnicima, a njihovo sudjelovanje u obrazovanju treba se temeljiti na praćenju ne samo uspješnosti na državnoj maturi i prijemnim ispitima već i u dužini i kvaliteti studiranja. Vrijeme i iskustvo su pokazali da kvalitetni profesori individualnim pristupom postižu izvrsne rezultate, da radionice pojedinih predmeta potiču intelektualnu znatiželju, kreativnost i samostalnost - dodaje kako smo sa prestankom subvencioniranja privatnog školstva na dnu privatnog školstva u svijetu: U Hrvatskoj postoji tridesetak privatnih škola, a tržišni uvjeti neosporno utječu da velik dio privatnih škola upisuje učenike bez kriterija, a smatram da je budućnost kvalitetnih privatnih škola sjajna. Ova škola može se pohvaliti i velikim rezultatima i diplomama, kako škole tako i učenika koji su studirali i završili na njima. Istaknula bih University of Cambridge, Harvard…

Ravnateljica gimnazije i ekonomske škole Benedikta Kotruljevića s pravom javnosti, Nada Morić, kaže nam da su uvjeti upisa u školu razgovor sa učenikom i roditeljem te uzorno vladanje. Ono što je sastavni dio rada njihove škole: suvremena metoda rada- projektna i problemska nastava, rad u malim grupama, organizirano učenje i konzultacije u školi, individualni rad s učenikom i pomoć u savladavanju gradiva, dodatni izborni predmeti - treći četvrti strani jezik, osnove govorništva, time management treninzi, vježbeničke tvrtke - learning by doing - učenje kroz praksu, tečaj brzog čitanja, tečaj plesa- osnovni ili napredni svake godine, škola skijanja ili usavršavanja skijanja, organizacija plivanja pod nadzorom profesora svake subote, priprema za državnu maturu (što nije mali iznos za roditelje ukoliko se to posebno plaća za učenike u državnim školama – op.a.) i testiranje na drogu. Ukoliko se učenik bavi aktivno nekim sportom, individualno mu se prilagođava školska i sportska obveza tako da može nesmetano trenirati, ići na natjecanja, pripreme i sl., a istovremeno uspješno izvršavati i školske obveze.

Gaudeamus - prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti , škola koja je prošle godine zauzela prvo mjesto od 50 najuspješnijih gimnazija i srednjih škola u Hrvatskoj. Ta "mala" škola sa 59 učenika osvaja nagrade i na državnim natjecanjima. U razgovoru sa ravnateljicom Gordanom Beissmann, prof. saznali smo da njihova škola daruje godišnje nekoliko besplatnih školarina za učenike koji su lošijem imovinskog statusa, a željni su znanja i imaju izvrsne rezultate u školovanju i na natjecanjima. To je svakako plemeniti cilj koji ima podlogu u tezi: Znanje je nenaplativo.   

U rukama roditelja

Opstanak privatnog školstva ovisi o volji i želji roditelja za kvalitetnijim obrazovanjem svoje djece. To dakako ovisi i o financijskim mogućnostima svakog pojedinca. Priuštimo si kojekakve luksuze, a ne razmišljamo o našoj djeci koja su željna znanja i obrazovanja. Pogodnosti koje nude ove škole odličan su start za vrhunsko školovanje naših mladih stručnjaka te njihovo implementiranje u društvo. Iz ovog sektora dolaze najbolji manageri, profesori, informatičari koji nakon završenog visokog obrazovanja ne čekaju na zavodima za zapošljavanje nego su pozvani od strane poslodavca već u srednjim školama.

Ulaganje u obrazovanje ma koliko god nam se činilo u doba krize kao loša investicija nikako nije propalo te dapače trebamo još i više odvajati sredstava za dodatna osposobljavanja i nadogradnju stečenom znanju. Tih 30.000 tisuća kuna, koliko u prosjeku iznosi školarina za jednu godinu, odličan je ulog, bolji negoli ulaganje u dionice ili investicijski fond.

 

Autor: Sjepan Valent

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox