DEJAN JOVOVIĆ: Hoće li se ukinuti prištinske takse na robu iz Srbije i BiH?

Poput Europske unije i Sjedinjene  Američke Države zatražile su od kosovskih institucija da što je prije moguće uklone ili  suspendirajuu takse od 100 posto na proizvode iz središnje Srbije i Bosne i Hercegovine. Vodeću ulogu u rješavanju problema oko taksa preuzeo je sada SAD.


Naime, Washington je sredinom siječnja ove godine preko diplomatske misije u Prištini započeo diplomatsku ofenzivu i zatažio od prištinskih vlasti suspenziju odluke o nametnutim taksam, kako bi "otvorili put za postizanje konačnog sporazuma s Beogradom".

Navodi se da SAD ne vidi nikakvu korist za Prištinu održavanjem nametnutih taksi od 100 posto na robu iz Srbije. "Država koja namjerava zaključiti konačni sporazum treba suspendirati mjeru nametnutih taksi", poručeno je iz ambasade SAD-a u Prištini.

Vijeće za nacionalnu sigurnost SAD-a i State department formirali su svoj stav u vezi s trenutnim događajima na Kosovu, odnosno pitanjem nametnutih taksi. Dana je jasna poruka, koja je sredinom siječnja 2019.  godine dostavljena svim državnim organima Kosova u pisanoj formi u osam točaka, odnosno na adrese pet relevantnih institucija Kosova.

Međutim, premijer privremenih prištinskih  institucija Haradinaj ostaje pri stajalištu da će vlada ukinuti takse od sto posto na proizvode iz Srbije nakon što dobije međunarodna jamstva da će konačni sporazum Beograda i Prištine rezultirati „uzajamnim priznanjem". Haradinaj je rekao da ako Srbija ne prizna kosovsku nezavisnost, ta mjera ostat će na snazi do 2022.

Nakon što je SAD oštro upozorio Prištinu da hitno ukine nametnute mjere na proizvode iz Srbije ili će u protivnom biti sankcionirana, Haradinaj je na svom Facebook profilu, očito glavnoj medijskoj platformi  albanskih političara, napisao da sve do dobivanja traženih jamstava mjere ostaju na snazi.

Predsjednik samoproglašenog Kosova Hashim Thaci 19. je siječnja ove godine od Ramusha Haradinaja zatražio ukidanje taksi koje su uvedene za robu koja su uvozi iz Srbije i BiH, što je zahtjev i SAD-a i poručio da treba prestati s populističkim odlukama. Taci je podsjetio da je "prijateljstvo Kosova i SAD-a stalno, ali da se podrška SAD-a ne može smatrati bezuvjetnom".

Prethodno je Haradinaj 15. siječnja izjavio da zahtjevi za ukidanje takse na proizvode iz Srbije i BiH njega mogu koštati položaja premijera, da ga mogu poslati u Haag, ali da se nikad neće odreći takse za obranu teritorija Kosova.

Iako se očekivao da će i sastanak američkog ambasadora u Prištini Philipa Kosnetta s Ramushem Haradinajem i Kadrijem Veselijem, tzv. predsjednikom kosovske skupštine, 22. siječnja ove  godine, rezultirati odlukom o ukidanju dodatnih taksi od sto posto na robu iz središnje Srbije i BiH, to se nije dogodilo.

Naime, uprkos inzistiranju američkog diplomata da Priština ukloni takse, tzv. kosovski premijer Haradinaj ostao je pri maksimalističkom stavu da takse ostaju do, kako je on isticao, „normalizacije odnosa Beograda i Prištine“, odnosno dobivanjem  „pisanih jamstava da će sporazum rezultirati priznanjem jednostrano proglašene kosovske nezavisnosti”.

Veseli je poslije razgovora na Facebooku napisao da će odluke prištinskih institucija u vezi s taksama biti donesene u interesu građana i u koordinaciji sa SAD-omi drugim međunarodnim partnerima. „Kosovo je odlučno u tome da zauvijek održi svoje strateško partnerstvo sa SAD-om i to se nikada se neće promijeniti“, napisao je Veseli i dodao da su imali „vrlo konstruktivan sastanak“ i da su razgovarali o izazovima ove godine.

Uprkos tome što je i SAD pismenim putem zatražio od Prištine da ukine takse, a svoj zahtjev čak uvjetovao daljnjom podrškom „transformaciji kosovskih sigurnosnih snaga“, Haradinaj je ignorirao spomenuti zahtjev, koji je istaknula i EU.

Postavlja se pitanje kakav će biti stav Washingtona, glavnog sponzora tzv. kosovske nezavisnosti i hoće li se sa riječi prijeći na djela i uvesti sankcije  Prištini.

Šef kabineta Ramusha Haradinaja, rekao je 23. siječnja ove godine da bi Priština mogla privremeno suspendirati takse na srpsku robu. Ponovio je da Kosovo zadržava stav koji je iznio Haradinaj da takse ostaju, ali je dodao i da bi se mogle "privremeno suspendirati takse od 100 posto za robu iz Srbije i BiH na ograničen period, tijekom kojeg bi Kosovo i Srbija intenzivno radili na postizanju konačnog sporazuma". Postoji jedan ranije spomenut modalitet da, ako "napravimo brzi format razgovora, onda možemo obustaviti takse", naveo je on. "Ako postoji ozbiljna spremnost za razgovore, a oni bi se mogli planirati od 1. do 28. veljače, mogli bismo odlučiti da suspendiramo takse u tom periodu", rekao je on. Govoreći o sastanku s američkim ambasadorom, šef  kabineta iznio je da je "sastanak bio konstruktivan i da ne postoji ultimatum SAD-a za ukidanje taksi."

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je  da izjava šefa kabineta Haradinaja, da bi prištinske vlasti mogla privremeno suspendirati takse na srpsku robu, prevedeno na „običan jezik” znači - ukidanje taksi. Priština je došla u situaciju da je vjerojatno svjesna da svako daljnje poigravanje s tom temom može ostaviti teške posljedice na njihove odnose sa SAD-om. U tom smislu, on je spomenuo da je Haradinaj prije godinu dana rekao da Kosovo nema svoju vanjsku politiku, već vanjsku politiku SAD. Priština, prema njegovim riječima, ukidanje obrazlaže kao privremenu suspenziju i vjeruje da će do ukidanja i doći. Šef kabineta Haradinaja, poručio je dan kasnije  srpskom ministru vanjskih poslova da će Priština ukinuti takse na proizvode iz središnje Srbije "dva tjedna  nakon što Srbija prizna neovisno Kosovo", prenosi "Gazeta ekspres".

Inače, kako su prenijeli prištinski mediji, tvrdi stav Haradinaja po pitanju taksi zapravo je posljedica njegovog sukoba s Hashimom Thacijem, makar su se mogla čuti i mišljenja da je u pitanju zajednički dobro uigrani plan kosovskih zastupnika da „primoraju“ Beograd da prizna Kosovo.

Europski komesar Johannes Hahn je tijekom posjeta Prištini sredinom siječnja ove godine, premijeru privremenih prištinskih institucija Haradinaju, dao konkretnu ponudu u zamjenu za ukidanje nametnutih taksi na proizvode iz Srbije. Hanova ponuda uključuje uklanjanje imena UNMIK iz CEFTA sporazuma i ponovno pregovaranje o trgovinskim odnosima između Beograda i Prištine, kako bi se razriješili nesporazumi nastali zbog registracija vozila.

Međutim, ovaj prijedlog nije nikakva novost jer je EU već bila predložila sredinom prosinca prošle godine rješenje problema u vezi s taksom za robu iz Srbije, tako da se u vezi s regionalnim predstavljanjem, odrednica UNMIK u CEFTA sporazumu zamijeni odrednicom Kosovo* (Kosovo sa zvjezdicom), a zauzvrat traži da prištinske vlasti, u znak dobre volje, privremeno suspendiraju primjenu odluke o taksama od 100 posto na robu iz centralne Srbije i BiH. Međutim, odmah je odbijen prijedlog Brusselsa, što se i očekivalo.

Johannes Hahn podnio je na svjetskom ekonomskom forumu u Davosu novi prijedlog, prema kome bi se obje strane zajedno pozabavile svim relevantnim trgovinskim pitanjima koja se tiču Srbije i Kosova, i spreman je predvoditi takav razgovor. To bi bio temelj za pretpostavku da je moguć povratak za stol s Federicom Mogherini i nastavak dijaloga - naveo je Hahn. Haradinaj je poručio da tu ponudu cijeni, ali i da je spremnost Prištine da suspendira odluku o taksama uvjetovana sporazumom o priznanju. Izjavio je da pitanje slobodne trgovine sa Srbijom ne može da bude riješeno odvojeno od ostalih pitanja, već da se svi problemi trebaju riješiti istovremeno, uključujući i priznanje Kosova, a prihvatljiv je sporazum o reciprocitetu o svim ekonomskim aspektima. Kazao je da je Kosovo predvidjelo mogućnost da ako se pripreme sva poglavlja za sporazum Kosova i Srbije, i ukoliko ocijene da postoji osnova za postizanje sporazuma, bili bi spremni da suspendirati odluku o taksama, zbog održavanja konferencije na kojoj bi se potpisao sporazum o priznanju. Pokazalo se da prištinske vlasti uopće ne uvažavaju zahtjeve EU.

Haradinaj 21. siječnja ove godine nije htio komentirati hoće li takse na robu iz Srbije biti ukinute. "Snijeg će se jednom otopiti", rekao je metaforično Haradinaj na inzistiranje novinara.

U međuvremenu, poslanici iz redova opozicije izrazili su uvjerenje da će stopostotne takse biti ukinute, a istog mišljenja su i analitičari koji kažu da će kosovske institucije "pokleknuti" pred američkim pritiskom. Oni, međutim, smatraju da se to ne bi trebalo dogoditi, a da se prethodno ne zna koju korist će Priština imati od tog kompromisa.

S obzirom na to da su uvećane takse utjecale na to da Haradinaj ne dobije vizu za Ameriku, poznavatelji prilika procjenjuju da takva kretanja mogu ozbiljno narušiti odnose Prištine sa SAD-om. Naime, Haradinaj nije dobio američku vizu, i zato nije prisustvovao Molitvenom doručku u Washingtonu  početkom veljače ove godine.

Kosovo će uvesti recipročne mjere protiv Srbije ako Srbija nastavi narušavati teritorijalni integritet Kosova i „nastavit ćemo drugim kreativnim idejama koje imamo, a bili biste iznenađeni koje su to ideje“, rekao je tzv. kosovski zamenik premijera Enver Hodžaj i ocijenio da „takse definitivno bole Srbiju“, prenosi Gazeta Express.

Hodžaj je iznio ovakav stav dva dana nakon sastanka Haradinaja i američkog ambasadora Kosneta na kojem se razgovaralo o potrebi ukidanja odluke o taksama na uvoz robe iz Srbije i BiH, prenosi KoSSev. Prije ovog sastanka, Hodžaj je izjavio da takse nisu uvedene s očekivanjem priznanja od Srbije, već s namjerom da se Srbija „ekonomski ošteti“. „Danas sam vidio izvještaj kosovske carine, šteta za Srbiju je bila negdje oko 80 milijuna,“ rekao je Hodžaj, naglasivši da „takse definitivno bole Srbiju“. Hodžaj je ujedno iznio mišljenje da uvedene takse Srbiji ne bi trebale ugroziti odnose Kosova sa SAD-om i EU. Međutim, dodao je i da „treba biti oprezan s odlukama koje nisu u skladu s američkom politikom“.

Lider najutjecajnijeg opozicijskog Demokratskog saveza Kosova DSK Isa Mustafa smatra da su takse koje je uvela kosovska vlada, Srbiji donijele svojevrsnu pobjedu kada je riječ o nastavku dijaloga."Dok se Srbija bori za Kosovo, međunarodni predstavnici se uopće ne bave tim pitanjem, već taksama", ocijenio je on uz opasku da bi vlada trebala preuzeti odgovornost za svoje odluke. Mustafa ocjenjuje da je taksama Srbiji i BiH aktualna vlada zapravo pokrila svoje propuste prije svega - odbijanje članstva u Interpolu. Srbija je, navodi, zaslužila tu mheru, ali je on smatra populističkom i nepromišljenom zbog trenutka u kojem je donesena. On je podsjetio da je odluka o povećanim taksama za Srbiju donesena dan nakon što je odbijen zahtjev Prištine za članstvo u Interpolu, a da za taj rezultat na Kosovu nitko nije snosio odgovornost. "Netko, ipak, nije dobro obavio taj posao", rekao je on i dodao da "zato takse pokrivaju sve, pokrivaju sve neuspjehe i nastavljaju ih i dalje pokrivati."

Špekulira se da bi takse mogle dovesti do pada tzv. vlade Kosovo, jer su trenutno jabuka razdora između Thacija i Haradinaja. Ipak, većina srpskih zastupnika smatra da je kosovska realnost drugačija i da njih dvojica igraju igru "dobrog i lošeg policajca".

Kako ističu neki srpski analitičari, interesantne su Haradinajeve riječi da "Priština u suštini više ne sluša nikoga i da je to njihova samostalna odluka, da više nitko nema utjecaja na njih". - Rukovodstvo kosovskih Albanaca prešlo je jedan "poprilično dug put", oni su se prvo pobunili protiv pravnog poretka Srbije i Jugoslavije i sada prelaze u novu formu pobune - sada se bune protiv međunarodne zajednice i prava i protiv SAD-a, koji im je pomagao svih ovih godina. Navodno, kako ni Amerika nema više utjecaja na njih, postaju neka vrsta međunarodnog odmetnika u odnosu na međunarodno pravo i odnose, jer oni sebe smatraju državom. Bit će interesantno vidjeti hoće li ih SAD i EU privesti pravdi, što se i očekuje, ocjenjuju ovi  analitičari.

Ekonomske mjere uvođenjem taksi prouzročile su i političku krizu i opću konfuziju pa se više ne zna tko je vlast, a tko opozicija na KiM.

Pojedini  srpski političari smatraju da će dodatne takse na KiM-u na robu iz centralne Srbije biti ukinute i ocjenjuje da premijer privremenih insititucija u Prištini  Haradinaj sada pokušava postupiti u skladu sa željama SAD-a, a da se "ne osramoti". Na pitanje je li Haradinaj, koji je rekao da će takse biti ukinute kada Beograd prizna kosovsku neovisnost, toliko jak da se uspijeva oduprijeti zahtjevima europskih i svjetskih dužnosnika, odgovaraju da "naravno da nije", da zna granicu do koje može ići, ali da pokušava dobiti što je više moguće sada, u fazi priprema za eventualne izbore na KiM-u. Želi se predstaviti radikalnijem biračkom tijelu kao netko tko je nepopustljiv, na koga ni Amerikanci ne mogu utjecati, kao netko tko se nikoga ne plaši. To mu je ona "šumska teroristička filozofija", ali dolazi do granice postupanja kako SAD smatra i sada traži izlaz iz te situacije da se ne osramoti.

Sa samog državnog  vrha Srbije iskazana je rezerva prema signalima iz Prištine o mogućem ukidanju taksi od sto posto na proizvode iz središnje Srbije. Rečeno je da se ne može vjerovati da će se takse lako ukinuti, ali  je izražena nada da će do toga ipak doći. Pritisak iz međunarodne zajednice u tom pravcu je sve veći, ali je Priština mnogo puta do sada pokazala da se ne drži dogovora i da iskustvo govori da se prevrtljivim i  kriminogenim albanskim dužnosnicima ne može vjerovati.

SAD je ponovno 25. siječnja ove godine pozvao Prištinu da ukine takse na robu iz Srbije i BiH kako bi se otvorio put postizanju sveobuhvatnom sporazumu s Beogradom, uz upozorenje da će u suprotnom, odnosno ako i dalje budu radili protiv interesa SAD-a, biti posljedica za bilateralne odnose s Amerikom.  

"SAD u potpunosti podržava dijalog koji se pod pokroviteljstvom EU vodi između Beograda i Prištine i sveobuhvatan sporazum u korist obje strane strateški je interes Sjedinjenih Država", poručuju iz Ambasade SAD-a u Prištini. U priopćenju ambasade navodi se da su neki komentatori i političari sugerirali da će Kosovo, zbog svog statusa kao nezavisne, suverene zemlje, i bliskog saveznika SAD-a, biti zaštićeno od svih posljedica vlastitih odluka na međunarodnoj sceni. - Skrećemo pažnju da ne treba pretpostaviti da Kosovo ili bilo koji drugi prijatelj SAD-a može poduzimati akcije koje bi bile protiv naših strateških interesa, a da se pri tome ne suoči sa posljedicama za naše bilateralne odnose - navodi se u priopćenju.

U priopćenju se također poziva na nedavno pismo američkog predsjednika Donalda Trumpa Hashimu Thaciju u kojem je on apelirao na Thacija i kosovske lidere da iskoriste jedinstven trenutak, da govore jedinstvenim glasom tijekom pregovora i da se sudrže od bilo kakvih akcija koje bi otežale postizanje sporazuma.- Ponavljamo da je naš stav da je neophodna hitna suspenzija taksi na robu iz Srbije i BiH kako bi se vratio zamah u procesu dijaloga. Očekujemo da ostali akteri poduzmu i sami konstruktivne korake, ističe se u priopćenju.

I Američka gospodarska komora upozorila je Prištinu na negativne učinke nametanja stopostotnih taksi na proizvode iz Srbije i BiH i sugerira suspenziju tih mjera. Suspenzija tih mjera ubrzala bi ekonomski razvoj na dobrobit svih građana Kosova. Ukazano je, također, da američki investitori teže ulaganju u "zemlje" koje omogućavaju nesmetan pristup većim tržištima i koje konstantno promoviraju deregulaciju tržišta i slobodno kretanje robe i kapitala. Komora je ponovila stav da je slobodna trgovina važan faktor u potencijalu ekonomskog rasta, a sve prepreke slobodnom kretanju roba mogu ugroziti ekonomski rast i promociju investicija.

"U skladu sa svojom misijom podržavanja razvoja uzajamnih ekonomskih odnosa između Sjedinjenih Država i Kosova, Američka gospodarska komora smatra da prepreke regionalnoj trgovini ometaju američke poslovne operacije u regiji i čine Kosovo manje atraktivnim za američke i druge strane investitore", navodi se u priopćenju 25. siječnja ove godine.

I poslije pritiska koji je izvršila američka ambasada na Kosovu na tamošnje lidere da ukinu taksu od 100 posto za proizvode iz Srbije i BiH, Ramush Haradinaj ponovio je stav protiv poništavanja taksi, prenijeli su kosovski mediji. Ponovio je da će Priština opozvati takse kada Srbija pokaže spremnost da prizna kosovsku neovisnost. On je rekao da su kosovske vlasti zbog pisma predsjednika SAD-a Donalda Trumpa odustale od drugih mjera koje su planirali poduzeti.

U EU kažu 25. siječnja ove godine da se vide znaci preispitivanja u Prištini i da se u narednom periodu očekuje promjena kada je riječ o taksama uvedenim na robu iz Srbije i BiH. ”Pritisak se nastavlja u cilju ukidanja taksa”, kaže David Cullen zadužen za Kosovo u EU.

Na pitanje Tanjuga kako se u Brusselsu vidi najava prištinske strane da bi takse na robu iz Srbije mogle biti suspendiran ukoliko se osigura ”brzi format razgovora” o postizanju konačnog sporazuma između Beograda i Prištine, europski diplomati napominju da je EU ”spremna raditi onoliko brzo koliko se Beograd i Priština dogovore”. Istovremeno u Europskoj komisiji napominju da su angažirani na dnevnoj bazi kako bi se riješilo pitanje taksa, koje ”ograničavaju sve drugo”. U tom kontektu u Brusselsu vide i misiju predstavnika Hahna koji nudi pristup brzog rješavanja ”trgovinskih zabrinutosti” Beograda i Prištine, odnosno olakšavanja izvoza s Kosova na što se prištinska strana, između ostalog, žalila. Istovremeno u EU su svjesni i da su takse na robu iz Srbije i BiH ”politička mjera” i način vlasti u Prištini da odgovori na ono što vidi kao ”provokaciju i agresivno ponašanje Srbije”. Posljednjih dana Europska komisija i Europska služba za vanjske poslove pored medijskih zahtjeva dobile su i zahtjeve zastupnika Europskog parlamenta da odgovore na pitanje što EU radi kako bi pojačala pritisak na Prištinu i riješila pitanje taksa koje su praktički blokirale dijalog Beograda i Prištine, ali i uzdrmale odnose Brusselsa i prištinskih vlasti.

”Svi mislimo da su takse  potpuno neprihvatljive, ali one su i dalje tu. Šta mi kao EU radimo? Toliko toga smo napravili za Kosovo, zar ne treba očekivati od njih bar da poslušaju naš savjet?”, zapitao je predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta David McAllister. Još oštriji je bio dugogodišnji šef parlamentarnog Odbora za Zapadni Balkan Eduard Kukan koji je ocijenio da u EU nema nikoga tko može Prištini ”lupiti šakom o stol” bilo da je riječ o taksama ili transformaciji kosovske vojske. Kukan je tijekom debate o Kosovu pozvao EU na ”više rada, a manje filozofiranja”.
EU kao posrednik u dijalogu Beograda i Prištine kaže da želi nastavak razgovora i da dođe do finalnog rješenja u sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa dvije strane.
I šefica EU diplomacije Federica Mogherini i predstavnik za pregovore o pristupanju Johannes Hahn smatraju da još ima vremena da se iskoristi ”moment” koji bi doveo do konačnog rješenja tijekom madata ove Komisije, koji ističe u studenom ove godine.

Haradinaj je 28.  siječnja ove godine najavio da je spreman odmah ukinuti takse Beogradu uz uvjet da se organizira međunarodna konferencija pod pokroviteljstvom SAD-a i EU na kojoj bi bio postignut sveobuhvatni konačni sporazum Beograda i Prištine koji bi, između ostalog, podrazumijevao uzajamno priznavanje i garantiranje stolice Prištini u UN-u. Pismo s tih zahtjevima Haradinaj je uputio ambasadorima zemalja Kvinte i šefici Ureda EU u Prištini, prenosi Tanjug. U slučaju da ne dođe do postizanja finalnog sporazuma, takse bi, kaže Haradinaj, bile vraćene.

Pisma s uvjetima za ukidanje taksi nametnutih Srbiji i BiH Haradinaj je uputio i svim premijerima svijeta. Koha Ditore piše da u pismu svim premijerima Haradinaj objašnjava prirodu dijaloga Beograda i Prištine. On kaže da je "dijalog između Kosova i Srbije, dijalog između dvije suverene države o normalizaciji odnosa, uz uzajamno priznanje". - S ovim pojašnjenjem i stavom namjeravamo okončati srpsku propagandu da je status i teritorij Kosova i dalje na stolu. Kosovo je završilo svoju državnost 17. veljače 2008. godine - napisao je Haradinaj.

Između Ramusha Haradinaja, Hashima Thacija i Kadrija Veselija došlo je do ozbiljnih nesuglasica po pitanju ukidanja takse na srpske proizvode. Hashim Thaci oštro se protivi ovakvom načinu razmišljanja jer je uvjeren da će neukidanje taksi u najskorije vreme izazvati velike probleme s najvećim saveznikom Prištine - Sjedinjenim Američkim Državama. Uz Thacija je i Kadri Veseli koji s Demokratskom partijom Kosova drži ključeve koalicijske vlade u svojim rukama. On je predložio  suspenziju taksa na robu iz Srbije i BiH na 120 dana pri čemu je Srbiji za to postavio deset, a BiH sedam uvjeta i rekao da "jezik uvjetovanja ne pomaže Kosovu". "Zeri" ocjenjuje da su izjave američkog ambasadora Kosnetta, koji nije spominjao ukidanje, već samo privremenu suspenziju taksi, "jasno na liniji s prijedlogom Veselija".Veselijev dokument, koji je predao  liderima vladajuće koalicije u Prištini ima ukupno devet strana, a u njemu se nalaze uvjeti za suspenziju,  mjere tijekom perioda suspenzije, kao i povratak takse i pun reciprocitet sa Srbijom i BiH. Ocjenjuje se da je ovakav Veselijev prijedlog uvjetovanja i ucjena  "zapravo još gori za Srbiju" i teži od režima takse od 100 posto.

Samo nekoliko dana nakon što je sam predložio suspenziju takse od 100 posto koju je Priština uvela na robu iz središnje Srbije i BiH, Veseli je “okrenuo ploču” i rekao  da će ostati na snazi i da su one za dobro Kosova i kao način da se zaštite kosovski interesi, prenose prištinski mediji. Ponovio je da se intenzivno radi  i na konkretnim rješenjima, poput suspenzije kao privremene mjere. On je dodao da se za to vrijeme mogu poduzeti mjere da na Kosovo ne mogu ući proizvodi srpskog porijekla, ako se ne poštuju njegove institucije, prenosi RTK.

Kosovska strana provodi sve moguće akcije samo da se ne nastave razgovori s Beogradom.

Iz Beograda je poručeno  da Priština sa Srbijom ne može razgovarati jezikom pritisaka i ucjena i da nije realan zahtjev Ramusha Haradinaja o postizanju sporazuma između Beograda i Prištine i ukidanju taksi Beogradu. Svatko tko očekuje da može postići određeni dogovor, a da ne pruži ništa drugoj strani, nema realna očekivanja od pregovaranja. Takse treba ukinuti bez ikakvog uvjetovanja kao preduvjet za nastavak  dijaloga Beograda i Prištine.

SAD je nezadovoljan neposlušnosću Ramusha Haradinaja koji uporno odbija izvršiti nalog Washingtona i ukinuti nametnute uvećane takse na proizvode iz Srbije i BiH. Prema pisanju prištinskih medija, SAD je posebno iziritiran Haradinajevim pismom kojim je od zemalja Kvinte, a posebno od SAD-a i Brusselsa, tražio da iniciraju i organiziraju međunarodnu konferenciju o kosovskom pitanju u zamjenu za ukidanje taksi, uz određene uvjete. Javno izneseni uvjeti Haradinaja u Bijeloj kući nisu dočekani s oduševljenjem, već kao odbijanje Prištine koju SAD inače, smatra važnim partnerom.

SAD je, čini se, pišu prištinski mediji, shvatio da njihovo upozorenje u vezi sa suspenzijom odluke o taksama nije utjecalo na Haradinaja i Prištinu generalno. Bijela kuća je, navodi se, vrlo zabrinuta zbog Haradinajeva ponašanja jer sa SAD-om ne može razgovarati na način koji je izabrao s obzirom na to da je riječ o državi najzaslužnijoj za "kosovsku neovisnost i državnost". SAD smatra da suspenzija taksi otvara put nastavku dijaloga i postizanju konačnog sporazuma, što je strateški interes SAD-a u regiji Balkana, piše Bota Sot. U  vezi s tim je i John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika SAD-a ukorio Haradinaja.

U Prištini je poslije novog američkog upozorenja 30. siječnja ove godine  održan izvanredni sastanak članova vladajuće koalicije PAN, sazvan zbog razlika u stavovima po pitanju ukidanja taksi na robu iz Srbije. Ramush Haradinaj ponovio je da ne prihvaća ukidanje dodatnih taksi od 100 posto koje je Priština uvela na uvoz robe iz Srbije i BiH, što je potvrdio i na ovom sastanku.

Američke vlasti neće odobriti vize nijednom kosovskom dužnosniku nakon odbijanja Prištine da ukine ili suspendira takse, prenijeli su mediji pisanje prištinskog site-a „Lajmi“. Prema tom site-u, SAD je time počeo primjenu konkretnih mjera prema dužnosnicima vlasti u Prištini poslije odluke Haradinaja da takse i dalje ostaju na snazi. Navodi se ocjena da se radi o pritisku na kosovsku vladu da donese odluku o ukidanju ili suspenziji taksi i nitko nije siguran dokad će vlasti u Prištini moći suprotstavljati se zahtjevima SAD i EU. SAD je pitanje taksi shvatio vrlo ozbiljno i moguće su i druge teže sankcije iz Washingtona, prenosi Tanjug.

Američki ambasador na Kosovu Filip Kosnett ponovio je 31. siječnja ove godine da SAD vjeruje da će suspenzija taksi na srpsku robu i to što prije pomoći da proces pregovora sa Beogradom krene naprijed. „Ako se to ne dogodi postoji rizik od potpunog gubitka zamaha što će loše utjecati na stanovništvo Kosova i Srbije, a i loše će se odraziti i na SAD i EU“, rekao je Kosnett u intervjuu u emisiji KTV, prenosi Koha.net.

Kako je dodao, nije pitanje u tome ima li Kosovo pravo da uvesti takse, već u tome je li to dobra odluka za Kosovo i za SAD. On kaže i da SAD ne želi postavljati ultimatume niti diktirati rad kosovske vlade. Kosnett je rekao i da Washington neće uvesti ekonomske sankcije Kosovu, kako su objavili neki mediji. „Želim uvjeriti građane Kosova da to nije istina. To nije način na koji se mi ophodimo prema prijateljskim zemljama kao što je Kosovo. Ono što tražimo od Kosova jest da ima čvrsto rukovodstvo koje će donositi odluke“, rekao je Kosnett. Ako se Kosovo bude držalo politike koja otežava ili čini nemogućim napredak u izgradnji mira, prosperiteta i pravde na Balkanu, SAD će biti zabrinut i razočaran”, kaže Kosnett.

Posljednji rok za ukidanje taksi za robu koja se na KiM doprema iz Srbije i BiH bio je navodno 4. veljače ove godine, objavio je portal Koha.net pozivajući se na izvore bliske Kadriju Veseliju, ali se to nije dogodilo. Poslije trećeg sastanka lidera stranaka koalicije na vlasti koji je završen bez izjava za medije, taj portal naveo je istovremeno da je sugovornik blizak Ramushu Haradinaju izjavio da se ne očekuje da Haradinaj promijeni odluku i ukine takse. Budući da je tzv.  Haradinajeva vlada „na staklenim nogama“, i da su izvanredni parlamentarni izbori izvjesni, Haradinaj igra na kartu populizma i čvrsto se drži floskule da će „takse biti suspendirane kada Srbija prizna kosovsku neovisnost“.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je 31. siječnja ove godine pismo predsjedniku SAD Donaldu Trumpu (kao odgovor na njegovo  pismo od 14. prosinca 2018.) u kojem je, između ostalog, zatražio podršku za pronalaženje trajnog i održivog rješenja za KiM. “Srbija ne može riješiti taj težak problem sama...... Bez obzira na našu volju i vjeru, takse koje je uvela Priština na robu iz Srbije predstavljaju opterećenje i nepremostivu prepreku za nastavak dijaloga. One ne samo da nanose štetu srpskom gospodarstvu, nego i ugrožavaju život Srba na Kosovu i Metohiji, čija prava moramo braniti i štititi. Naglašavam još jednom: istog trenutka kada Priština ukine tu nerazumnu i štetnu mjeru, spremni smo nastaviti dijalog u potrazi za trajnim i održivim rješenjem(…)”, kaže u svom pismu.

Ramush Haradinaj svaku priliku koristi da iznova ponovi da nametnute stopostotne takse na proizvode iz Srbije i BiH neće biti ukinute, kao i da ta mjera nema nikakve veze sa SAD-om, već je, kako kaže, “donesena protiv Rusije i Srbije”. On je 1. veljače ove godine rekao da je odluka o taksama donesena protiv Rusije i Srbije jer su intenzivno radile protiv priznanja kosovske neovisnosti i na blokadi članstva Prištine u Interpolu. Haradinaj tvrdi da Priština nikada ničim nije uvjetovala dijalog s Beogradom. Odbacio je u startu korekciju  granica i formiranje Zajednice srpskih općina o čemu se Priština obvezala međunarodnim ugovorom još 2013.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini priopćila je 1. veljače ove godine da je u razgovoru s Hashimom Thacijem ponovila da je neophodno ukidanje taksa na robu iz središnje Srbije kako bi što prije bio nastavljen dijalog Beograd-Priština. Ona je dodala da je normalizacija odnosa ključna za Kosovo, Srbiju, zapadni Balkan, EU.

Europski predstavnik za vanjsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn predložio je poseban format za rješavanje svih ekonomskih zapreka između Beograda i Prištine, piše prištinski Koha Ditore. 4. veljače ove godine. Kako navodi, Hahn je prvo pozvao na "prekid vatre" između Beograda i Prištine, odnosno na suzdržavanje od akcija koje su izazvale provokacije i dovele do porasta napetosti između dvije strane. "Tijekom posjeta Beogradu i Prištini, predstavnik Hahn predložio je stranama da se pozabave različitim iritirajućim akcijama po pitanju trgovine u određenom formatu", navodi Koha Ditore da im je rečeno u Hahnovu uredu. Kako se navodi u članku, ovaj pristup značio bi da obje strane kao znak dobre političke volje, privremeno obustave sve mere i akcije koje se smatraju provokativnim i koje su otežavale trgovinu u proteklih nekoliko mjeseci čekajući konačan sporazum. "To bi, također, odblokiralo dijalog kojim posreduje EU, za koji su obje strane izrazile posvećenost. Prijedlog ostaje na stolu i na stranama je da se njime pozabave", navodi se u pripćenju Hahnova ureda.

Tijekom još jedne rasprave o tromjesečnom Izvještaju UNMIK-a o stanju na KiM-u, koja je 7. veljače ove godine održana uprkos prethodnom protivljenju jednog broja članica Vijeća sigurnosti UN-a, prištinske institucije jednoglasno su pozvane ukinuti stopostotno nametnute takse na proizvode iz Srbije i BiH. Sjednica VS UN-a pokazala je da je Priština na njoj doživjela potpuni debakl. Ta sjednica bila  je vrlo pozitivna, ali ne treba očekivati da će se nakon nje situacija na KiM-u automatski popraviti. Članice VS UN-a jednoglasno su osudile prištinsku odluku o uvođenju taksi, a većina i formiranje vojske Kosova. Bez obzira što je odnos deset prema pet u smislu tko je priznao Kosovo, dogodilo se da je pet zemalja koje nisu priznale Kosovo, ali pored toga Peru, Obala Bjelokosti, pa čak i Belgija govorilo protiv poteza kosovskih vlasti.

Na konferenciji za novinare 8. veljače ove godine, po povratku iz SAD-a gdje je prisustvovao tradicionalnom Molitvenom doručku, Thaci je ponovno pozvao tzv. kosovsku vladu i koalicijske partnere da poštuju zahtjev SAD-a o suspenziji taksi, prenio je RTK2.  "Smatram da domaće institucije trebaju poštovati taj savjet ne da ukinu takse, već da dopušte privremenu suspenziju. Na prvi pogled izgleda da je Srbija oštećena za desetke milijuna eura, ali naglašavam da ne postoji cijena koju možemo platiti ako dođe do slabljenja odnosa Kosova i SAD-a”,  rekao je Thaci.

Ambasada SAD-a u Prištini potvrdila je 11. veljače ove godine da je zapovjednik Nacionalne vojske Iowe, otkazao posjet Kosovu zbog, kako kažu u ambasadi, taksa koje su za proizvode iz Srbije nametnule privremene prištinske insitucije. Koha je objavila da je odbijanje Haradinaja da suspendira taksu na proizvode iz Srbije i BiH utjecalo na otkazivanje ovog posjeta Prištini. Posjet je bila planiran za 16. i 18. veljače, na 11. godišnjicu jednostranog proglašenja neovisnosti.

Svojim rigidnim stavovima kojima je otvorio front sa zapadnim zemljama pa i SAD-om koji je najveći promotor kosovske neovisnosti, prema ocjeni pojedinih analitičara, Ramush Haradinaj praktički pokušava skupiti bodove na domaćem terenu. Hoće li to značiti njegovo političko samoubojstvo tek će se vidjeti, ali onaj tko pažljivo promatra vidi da je Haradinaj zaigrao na sve ili ništa. Naime, kako sada stoje stvari u Prištini, svaki potez koji bi doveo do sjedanja za stol s Beogradom, a kamoli nekog dogovora, u potpunosti bi istisnuo Haradinaja iz igre. Njegova ionako mala, i precizno, jednocifrena podrška koju je zaradio na prethodnim izborima i koju je uspio kapitalizirati u premijersku funkciju - mogla bi nestati za tren oka. Osim, ako se ne uspije s  ekstremnijim dijelovima javnosti nametnuti kao najbolji izbor - izbor protiv Srbije, podjele, dogovora i pritisaka međunarodne zajednice.

Upravo zbog toga je njegov nastup toliko ekstreman i zbog toga se tako otvoreno suprostavlja međunarodnoj zajednici, SAD-u, ali i svojim koalicijskim partnerima i političkim suradnicima, Kadriju Veseliju i Hashimu Thaciju. Haradinaj je svjestan da ako se nastave pregovori sa Beogradom i dođe do nekog dogovora, ispada iz igre. Zbog toga on pokušava utjecati na procese koji bi mogli dovesti do pada vlade i izbora, na kojima se nada uspjeti kapitalizirati svoje ekstremne istupe. Za sada je izvjesno da ozbiljni problemi u vladajućoj koaliciji na KiM-u postoje i da je raskol između Haradinaja i Thacija sve vidljiviji, a dojam je i da će mu najveća vladajuća stranka na kojem je čelu Veseli, okrenuti leđa. Po vlastitom priznanju, njegova vlada mogla bi brzo pasti što bi trebalo značiti i raspisivanje novih izbora.

Ipak, stvari nisu tako jednostavne. Naime, “u igri” su i drugi sudionici u političkom životu kojima oni nisu prvi izbor, ali ne bi imali ništa protiv rekonstrukcije kojom bi Haradinaja praktički “izbacili” iz te iste igre kojom već neko vrijeme pokušava upravljati u skladu s vlastitim interesima. Sa Zapadom se otvoreno posvađao, ali sve je jasnije i da za ono što je radio nema podršku ni Hashima Thacija, kao ni prvog čoveka Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija, koji su se manje ili više direktno suglasili da bi takse na robu iz Srbije trebalo u najmanju ruku suspendirati. Haradinaj ne dopušta ukidanje taksi jer zna da bi to otvorilo put dijalogu, a onda on ispada iz igre. Zato se nada da će svim ovim potezima dovesti do raspisivanja novih izbora na kojima naravno očekuje dobiti više nego što je dobio na onima 2017. gdje da nije ušao u koaliciju ništa ne bi mogao učiniti sam.

Ovo je Haradinajeva borba na sve ili ništa. On definitivno ima popularnost koju smatra kapitalom na izborima, ali to nije isto što i rejting stranke na kojem je čelu i pitanje je koliko bi zapravo mogao dobiti. Ono što je sigurno, mogao bi ponovo biti“jezičak na vagi”, ali ne i stožer neke nove vladajuće garniture. Da je čvrst u svom stavu kada je riječ o taksama na robu iz Srbije, Haradinaj je ponovio više puta, praktično rekavši da bi, čak i da se raspadne vladajuća koalicija, ova mjera ostala na snazi do izbora nove vlade. Takse su izazvale prije svega ozbiljnu političku krizu i na KiM-u i sada se ne zna hoće li prije biti ukinute takse ili će pasti tzv. Haradinajeva vlada. Takse postaju faktor o kojem ovisi hoće li Haradinaj ostati na vlasti ili ne jer  ako ukine takse izgubit će povjerenje birača na KiM-u.

Što se tiče raspada koalicije i potencijalnih izbora, takse ostaju do lipnja ove godine - upozorio je Haradinaj, ukazujući na rokove koji su potrebni od raspisivanja izbora, preko njihovog održavanja do formiranja nove vlasti. U praksi bi to značilo da bi brusselski dijalog bio zamrznut  u narednih nekoliko mjeseci jer Beograd odlučno odbija nastavak razgovora sve dok se ne ukinu takse.

Diskriminatorne i anticivilizacijske takse od 100 posto na robu iz središnje Srbije i BiH, koje ne postoje nigdje u svijetu, uvedene su 21. studenoga prošle godine. Beograd nije primijenio kontramjere, ali je čvrst u stavu da bez ukidanja taksi nema nastavka dijaloga s Prištinom, a time ni rješavanja pitanja Kosova, odnosno sporazuma o normalizaciji odnosa na čemu inzistira međunarodna zajednica.

 

dr sc. Dejan Jovović,

Naučni  savjetnik i  redoviti član Naučnog društva ekonomista Srbije

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox