DEJAN JOVOVIĆ: Srbija i Međunarodni monetarni fond - razgovori u okviru druge revizije PCI programa

Misija MMF-a, koju je predvodio James Roof, boravila je u Beogradu od 28. siječnja do 5. veljače 2019. u okviru druge revizije (razmatranja rezultata) programa koji MMF ima s Republikom Srbijom.


MMF je u srpnju prošle godine Srbiji odobrio novi program suradnje uz podršku tzv. Instrumenta za koordinaciju politika (Policy Coordination Instrument - PCI), nazvan „čuvarkuća“, koji je savjetodavnog karaktera i nema troškove za Srbiju. Ovaj Instrument je na raspolaganju svim zemljama članicama MMF-a kojima u vrijeme odobravanja aranžmana nisu potrebna njegova financijska sredstva. Namijenjen je zemljama koje žele pokazati posvećenost programu reformi ili da mobiliziraju i koordiniraju financiranje od drugih službenih vjerovnika ili privatnih investitora. Odobren je za period od 30 mjeseci, a ukupno je planirano pet polugodišnjih razmatranja rezultata programa.

Na kraju prethodnog posjeta misije MMF-a, koji je bila od 23. rujna do 4. listopada 2018., pohvaljeni su fiskalni rezultati i rečeno je da Srbija treba ubrzati strukturne reforme.

Tijekom najnovijeg posjeta misije MMF-a razmatrano je provođenje programa makroekonomskih i strukturnih reformi koji je podržan s PCI-jem, priopćeno je iz Narodne banke Srbije. Program cilja na povećanje razine investicija, daljnji rast zaposlenosti u privatnom sektoru, smanjenje sive ekonomije i ubrzanje reformi. Tijekkom posjeta misije razgovaralo se i o izgledima te projekcijama za period 2019 – 2020.

Istovremeno su najavljene teme za redovite konzultacije prema članku IV. Statuta MMF-a, koje će za Srbiju biti obavljene tijekom ove godine. U okviru ovih konzultacija članovi misije analizirat će cjelokupna gospodarska kretanja u Srbiji, kao i ekonomske politike i mjere. Ovakve prethodne konzultacije sa Srbijom obavljene su krajem kolovoza 2017.

Međutim, po isteku trogodišnjeg stand-by aranžmana iz opreznosti Srbije s MMF-om u veljači 2018., bilo bi bolje da je suradnja s njim nastavljena samo na temelju ovih redovitih  konzultacija, u okviru provedbe nadzorne funkcije MMF-a, koje se obavljaju sa svim zemljama članicama, ali bez zaključivanja novog PCI programa suradnje, što se nije dogodilo. Tim prijee što je, kako Vlada kaže, uspješno proveden program fiskalne konsolidacije. To pokazuje da  Srbija nema kapacitet za samostalno provedbu ekonomskog programa i nužnih reformi.

Tijekom sastanka ministra financija Srbije i šefa misije MMF-a razgovaralo su o ciljevima za 2019., a kao najvažniji zadatak istaknut je nastavak strukturnih reformi – unaprjeđenje rada javnih preduzeća i javne administracije te što veća kvaliteta usluga koje se pružaju građanima. Na sastanku je bilo riječi o realizaciji ciljeva iz programa PCI koji se počeo provoditi u srpnju 2018., kao i o prioritetima u okviru tog programa za 2019., priopćilo je Ministarstvo financija. Sugovornici su se usuglasili da je u prethodnih šest mjeseci dosta učinjeno na realizaciji programskih ciljeva, kao što je usvajanje zakona sa setom mjera koje se tiču amortizacije, usvajanje Zakona o naknadama i Zakona o inspekcijskom nadzoru, kao i izmjene Zakona o javnom dugu, a posebno je istaknuto prošlogodišnje smanjenje opterećenja na plaće, na čemu će se i dalje raditi. Također, još su jednom potvrđeni dobri makroekonomski rezultati koje je Srbija zabilježila – prethodna godina završena je stopom rasta BDP-a od 4,4 posto, sa suficitom od 32,2 milijardi dinara, a javni dug trenutno iznosi oko 50 posto BDP-a. Stopa nezaposlenosti u silaznom je trendu i u trećem kvartalu prethodne godine iznosila je 11,3 posto.

U privatizacijskom portfelju Ministarstva gospodarstva bilo je oko 560 poduzeća, a sada ih je ostalo svega 87, rečeno je u razgovoru s misijom MMF-a, priopćilo je ovo Ministarstvo.

Misiji MMF-a predstavljeni su programi podrške sektoru malih i srednjih poduzeća za koje su nedavno raspisani javni pozivi, ali i aktivnosti Fonda za razvoj i Agencije za osiguranje i financiranje izvoza (AOFI). Roof je pohvalio dosadašnje rezultate, interesirajućii se za plan i daljnjuu dinamiku predviđenih aktivnosti Ministarstva, kao i za novu strategiju industrijskog razvoja. Očekuje se da će se  u narednom periodu donijeti strategija, koja će doprinijeti promjeni strukture industrije i ubrzanju gospodarskog rasta. Donošenje tog dokumenta obveza je Srbije u okviru pregovaračkog poglavlja 20. za pristupanje EU, koje se odnosi na poduzetništvo i industrijsku politiku.

U Ministarstvu građevinarstva i infrastrukture s misijom MMF-a razgovaralo se o realizaciji infrastrukturnih projekata i projektima planiranim u okviru novog investicijskog ciklusa. Rečeno je  da je tekući ciklus investicija u cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi blizu završetka i da Srbija u 2019. kreće u novi investicijski ciklus vrijedan više od pet milijardi eura, priopćilo je ovo ministarstvo. Izgradnja Koridora 10. istočnog i južnog kraka na samom je kraju i ove godine se kreće s izgradnjom novih cestovnih koridora, kao što su autocesta Beograd-Sarajevo, autocesta Niš-Merdare-Priština, kao i nastavak izgradnje Koridora 11. prema Crnoj Gori. U prethodnom periodu, paralelno s rekonstrukcijom pruga i nabavom novih vlakova ostvareni su značajni rezultati u reformi željeznice, koja će biti nastavljena zajedno s novim projektima. Zahvaljujući reformiranju željeznice, Srbije sada ulaže u obnovu regionalnih pruga, i to ne iz proračuna ili zajmova, nego iz vlastitih sredstava.

Predsjednica Vlade Srbije razgovarala je sa šefom Misije MMF-a o dosadašnjim rezultatima u okviru PCI programa, a na sastanku je konstantirano da je dosta učinjeno u ostvarenju zadanih ciljeva. Posebno je istaknuto da je Srbija u 2018. zabilježila odlične makroekonomske rezultate te da će daljnja realizacija aranžmana s MMF-om tome dodatno doprinijeti, priopćio je Vladin ured za suradnju s medijima. James Roof  istakanuo je da je MMF zadržao svoju projekciju rasta BDP-a Srbije na 3,5 posto za 2019., kao i da se nada da regionalna i globalna ekonomska situacija, a prije svega usporavanje nekih od vodećih europskih ekonomija, neće utjecati na taj rezultat. Naglašeno je da Srbija ulaže napore u jačanje IT i sektora usluga, istraživanje i razvoj i inovacije, što, uz dalje suzbijanje sive ekonomije, u velikoj mjeri može da doprinijeti rastu gospodarstva Srbije. Na sastanku je bilo riječi i o konkretnim planovima za 2019. i 2020. te nastavku provedbe strukturnih reformi.

Srbija je postala bolje mjesto za poslovanje, izjavio je šef misije MMF-a Roof na predstavljanju 11. izdanja Sive knjige 2019., i istaknuo da bi se u narednom periodu trebalo fokusirati na reforme u pravosuđu kako bi pravosudni sustav bio efikasniji za gospodarstvenike. Roof je izjavio da se u Srbiji vide dobri rezultati i da postoji rast gospodarstva i investicija, zaposlenosti, itd.

„Srbija je dokaz koliko je bitno uspostaviti makroekonomsku stabilnost. Sada smo u dobroj situaciji što se tiče toga, ali smo u prethodne tri godine bili najviše fokusirani na strukturne reforme jer je markoekonomska stabilnost samo jedan dio priče“, naveo je Roof. Istaknuo je da je promijenjena uloga države koja je ranije predstavljala teret za gospodarstvo, dok sada pomaže njenom razvoju, a što je učinjeno kroz smanjenje sudjelovanja javnog sektora u zapošljavanju u odnosu na gospodarstvo. „U Srbiji je dosta učinjeno, ali je još na početku i dosta treba tek napraviti, što se vidi i po preporukama iz Sive knjige. Kada se Srbija pridruži EU možemo imati i mnogo veći rast te uspjeh“ , naveo je Roof.

On je istaknuo da treba ubrzati reforme u pravosuđu jer su mnoge ankete gospodarstvenika pokazale da oni traže unaprjeđenje u tom dijelu. „To je područje koje je prilično problematično – pravosudni sustav, provedba ugovora, pravovremenost, veća predvidljivost, troškovi sudskih postupaka i slično“. Roof je iznio da u MMF-u nisu stručnjaci za pravo, ali da vide kako pravosudni sustav predstavlja problem za efikasnije poslovanje i da to područje treba požuriti i sustići ostvareni napredak u drugim područjima. Naveo je da je po njemu, također, ključna preporuka, da se poradi na politici u okviru prvog poglavlja, što se odnosi na smanjenje poreznog opterećenja za angažiranje radne snage, a posebno za niže razine obrazovanja i stručnosti. On je rekao i da je MMF bio angažiran i u važnom području restrukturiranja javnih poduzeća i privatizaciji.

Srbija je postigla odlične rezultate u prethodnom periodu i jasno je da nastavlja put reformi za sigurnu budućnost, zaključeno je na sastanku predsjednika Republike Srbije s misijom MMF-a. Roof je naglasio  da je Srbija uspjela, uz teške reforme koje je provela, ostvariti vrlo dobre fiskalne rezultate i da očekuje da će ostvariti rast od između 3,5 posto i 4 posto BDP-a u 2019., priopćila je predsjednikova Služba za suradnju s medijima. Zahvaljeno je na izuzetnoj podršci Roofa, kao i njegovoj posvećenosti u razumijevanju onoga što je Srbiji bilo potrebno kako bi izašla iz krize u kojoj se nalazila. Na sastanku je rečeno da je potrebno nastaviti rad na reformama porezne administracije, sustavu plaća u državnoj upravi, kao i unaprjeđenju porezne politike.

Ministar financija izjavio je da je MMF prihvatio i potvrdio vrlo dobre ekonomske rezultate Srbije i dodao da je sada prioritet nastavak strukturnih reformi, prije svega u javnim poduzećima. On je rekao da je Srbija na pravom putu ekonomskog oporavka i rasta. Istaknuo je dva cilja posjeta delegacije MMF-a Srbiji - da se potvrde rezultati iz 2018. i da se definiraju ciljevi i prioriteti za ovu godinu.

"Vrlo je važno da je MMF prihvatio i potvrdio iznimno dobre ekonomske rezultate za 2018., a to su visoka stopa rasta BDP-a, od 4,3-4,4 posto, što nas svrstava među najbrže rastuće ekonomije ne samo u regiji, već i u Europi", naveo je on. Osim toga, navodi i veliki trend smanjenja stope nezaposlenosti koja je u listopadu i studenome bila oko 11 posto u odnosu na 2013. kada je bila 25 posto. "Treću godinu zaredom smo u plusu što se tiče proračuna. Ako se pogleda siječanj ove godine, planirano je 7,8 milijardi dinara više, a ostvaren je tri puta bolji rezultat - 23,6 milijardi dinara suficita", rekao je ministar.

On je kazao da je to postignuto boljim prihodima, boljom naplatom i većom gospodarskom aktivnošću. "

To su sve pokazatelji da je Srbija na pravom putu ekonomskog oporavka i rasta, što je vrlo važno. To nam daje pravo da budemo optimisti za cijelu 2019. Ako se ovako nastavi sljedećih nekoliko mjeseci, onda već razmišljamo i o novom povećanju plaća i mirovina u ovoj godini". Naglasio je da sve to govori da je bilo važno pokrenuti reforme 2014., da se sada vide rezultati tih reformi i da to govori i misija MMF-a, kao i da je prioritet nastavak strukturnih reformi, prvenstveno u područjui javnih poduzeća."Gledao sam podatke od 2012., ukupni gubici javnog sektora bili su preko 60 milijardi dinara, u 2017. sva javna poduzeća bila su u plusu preko 20 milijardi. Velika je to promjena, mnogo bolje se radi, naravno postoji mnogo prostora za unaprjeđenje upravljanja javnim poduzećima i time ćemo se baviti ove godine", rekao je on.

Prema njegovim riječima, Srbiji ostaje baviti se  i poboljšanjem rada javne administracije.

"Građani trebaju imati javnu amdministraciju koja je mnogo efikasnija, mnogo bolja i zato inzistiramo na takozvanoj e-Upravi, a radimo i na reformi porezne uprave". On je podsjetio da je prošle godine usvojen čitav set poreznih zakona koji olakšavaju poslovanje gospodarstva, smanjuju opterećenje na prihode i da je to ono čime se žele baviti i  ove godine. "Da te dobre ekonomske rezultate koji su krenuli već od siječnja vidimo na koji način da prelijemo tako da gospodarstvo to osjeti, a to je privatni sektor, kako bismo ga učinili još atraktivnijim i usmjerili da otvara još više radnih mjesta i na takav način doprinijeli rastu BDP-a u budućnosti", istaknuo je ministar.

Upitan je li  tema razgovora s predstavnicima MMF-a bila i privatizacija Komercijalne banke, odgovorio  je da jest, kao i da će potpisati sporazum sa savjetnikom koji će pomoći kako bi se razmotrile strateške opcije, što i kako raditi s ovom bankom u budućnosti (francuska konzultantska kuća Lazard bit će savjetnik u izboru strateškog  partnera).

Ministar rada, zapošljavanja, socijalnih pitanja i pitanja boraca razgovarao je s misijom MMF-a o prihodima Mirovinsko-invalidskog fonda u 2019. i izrazio nadu da će doći do povećanja mirovina i plaća. Kako se navodi u priopćenju ovog ministarstva, šefu misije MMF-a rekao je da je briga o umirovljenicima Srbije bila i ostala jedan od prioriteta rada Vlade Srbije te da će se ona nastaviti i u narednom periodu. Na sastanku je bilo riječi i o rezultatima rada Inspektorata za rad i njegovom utjecaju na ekonomiju, ali i o planovima za izmjenu i dopunu Zakona o socijalnoj zaštiti i provedbi projekta „Socijalne karte“, koji je jedan od prioriteta rada ministarstva. 

Predstavili smo sve što smo učinili u vezi s optimizacijom, sistematizacijom radnih mjesta, analizom poslovnih procesa i naših planova koji će nam omogućiti da u budućnosti radimo efikasnije“, rekao  je ministar. Prema njegovim riječima, osim Zakona o socijalnim kartama, najvažniji su Zakon o osiguranju u slučaju povrede na radu, Zakon o agencijskom zapošljavanju i Zakon o socijalnom poduzetništvu, koji bi se trebali naći u skupštinskoj proceduri.

Šef misije MMF-a James Roof ocijenio je na konferenciji za medije 4. veljače ove godine (IMF Press Release, no. 19/28.) da ekonomski program Srbije nastavlja davati rezultate i čestitao na napretku koji je zemlja ostvarila u područjumakroekonomske stabilizacije, na završetku svog posljednjeg posjeta Beogradu u svojstvu šefa misije MMF-a. Misija je posjetila Beograd radi ocjene rezultata u 2018., razgovora o napretku ostvarenom u realizaciji obveza preuzetih u okviru PCI, kao i dogovora o prioritetima politika za ovu godinu.

"Ekonomski program Srbije i dalje daje dobre rezultate. Gospodarski rast u 2018. koji je iznosio 4,4 posto, najbrži je u posljednjih više od deset godina", naveo je Roof u izjavi za medije. Godišnja inflacija, koja je iznosila 2,0 posto u prosincu 2018., nastavlja kretati se u donjoj polovici ciljanog raspona, a fiskalni rezultati su i dalje dobri. "Opći nivo države je zabilježio fiskalni suficit od 0,6 posto BDP-a u 2018., u skladu sa ciljevima iz PCI-ja, a javni dug opao je na oko 54 posto BDP-a. Daljnje poboljšanje sudjelovanja na tržištu rada podržano je vrlo dobrim rastom zaposlenosti i padom nezaposlenosti", istakao je Roof.

Dodaje da je tim MMF-a podržao planove vlasti da se odlučno krene u privatizaciju Komercijalne banke i HIP Petrokemije.

"Također smo naglasili važnost ostvarenja daljnjeg napretka u pripremama kako bi se osigurala primjena novog sustava prihoda u javnom sektoru u 2020. i prelaska na fleksibilniji okvir zapošljavanja u javnom sektoru", iznio je Roof.

Prema riječima Roofa, razgovaralo se i o opcijama za jačanje fiskalnih pravila, uključujući ponovno uvođenje indeksacije mirovina u 2020.

"Osim toga istaknuli smo važnost unaprjeđenja upravljanja javnim i državnim poduzećima u cilju podizanja efikasnosti i kvalitete javnih usluga", naveo je, dodajući da je misija MMF-a podržala tekuće aktivnosti vlasti u cilju unaprjeđenja prioritizacije i ocjene javnih investicija.

Cijeli posjet misije MMF-a u cilju provođenja druge revizije aranžmana u okviru PCI programa, paralelno s konzultacijama prema članku IV. Statuta MMF-a za 2019., planiran je za svibanj ove  godine. Poslije sadašnjeg posjeta misije neće uslijediti rasprava na sastanku Odbora izvršnih direktora MMF-a. Na čelu iduće misije MMF-a za Srbiju nalazit će se Nizozemac Jan Kees Martijn koji radi kao šef delegacije MMF-a u Albaniji, a za njega je rečeno da ima iskustva te da poznaje probleme regije.

***

Interesantna je i izjava Jamesa Roofa na kraju posjeta Beogradu: „Ovo je moj posljednja posjet Srbiji na čelu misije MMF-a“, kazao je on i dodao da je tužan što napušta tu poziciju. Naveo je da je iznimno uživao tijekom mandata jer je bio dio priče o uspjehu koji je ostvaren u Srbiji.

Imamo odličnu suradnju s ljudima iz vlade. Isto sam sretan što je situacija mnogo bolja nego kada sam počeo. MMF će nastaviti podržavati Srbiju i osigurat će podršku koliko god ona bude potrebna“, poručio je Roof. “Dugujem veliku zahvalnost vlastima Srbije na gostoprimstvu i uskoj suradnji tijekom protekle tri i po godine i želim da čestitam Srbiji na vrlo dobrom napretku koji je ostvarila u području makroekonomske stabilizacije, rasta i otvaranja novih radnih mjesta", poručio je Roof.

Ovakva izjava Roofa oslikava i stanje odnosa Srbije i MMF-a gdje e su srpski predstavnivi radili, uglavnom, po diktatu i uputama ove financijske institucije. Zbog velikih kritika širom svijeta posljednjih godina da je neefikasan u svojim jednostranim šablonama i programima koje nudi zaduženim zemljama, MMF je  donekle omekšao svoju čuvenu “politiku uvjetovanja”. Proširio je polje svog djelovanja i lansirao razne nove “olakšice” nejasnog značenja i funkcije, kao što je i PCI, koje iskaču iz osnovne djelatnosti MMF-a utvrđene člankom I. Statuta, koja se odnosi na monetarnu sferu. To govori da je potrebna reforma ove brettonwoodske institucije kojoj se protivi, prije svega, SAD. Naime, on s najvećom nacionalnom  kvotom i brojem glasova, jedina je zemlja članica koja ima pravo veta u MMF-u.

MMF je počeo miješati se u sva područja gospodarstva i šire, što  se vidi i u gore opisanim razgovorima njegove misije za Srbiju. Srpski predstavnici iznosili su, uglavnom, samo pozitivne (pa i neke netočne) rezultate koji su postignuti u posljednje vrijeme, a MMF ih je samo potvrđivao i pretjerano hvalio. Izneseno je i da visoka stopa rasta BDP-a od 4,4 posto, svrstava Srbiju među “najbrže rastuće ekonomije u regiji i Europi”. Ali činjenica je da je kumulativni rast BDP-a Srbije u posljednjih deset godina mjeren indikatorima ekonomske moći iznosio samo oko 9 posto, što je među najnižim stopama rasta u regiji.  U skoro svim razgovorima, misija MMF-a se pohvalno izrazila za sve što je Srbija ekonomskim programom (pod njegovim patronatom) postigla, a kritička nota neuspjeha samo povremeno provjerava tako da se očito ne može  dobiti potpuna slika stvarnog ekonomskog stanja u kome se Srbija sada nalazi (i dalje ima dosta problema u mnogim područjima, ali to nije predmet analize ovog članka).

Osnovni zaključci misije (tima) MMF-a su:

- Tim MMF-a ocijenio je napredak u realizaciji Instrumenta za koordinaciju politika (PCI).

- Ekonomski program Srbije i dalje daje dobre rezultate.

- Tim MMF-a zalaže se za unaprjeđenje upravljanja javnim i državnim poduzećima.

- Tim MMF-a podržava planove vlasti Srbije za privatizaciju Komercijalne banke i HIP Petrokemije.

Prema ocjeni šefa misije MMF-a, moguće je povećanje plaća u javnom sektoru i mirovina u 2019. ako se ostvari povoljan gospodarski rast. Osnova su veći prihodi u državnoj blagajni na početku ove godine (prema procjenama, tek na kraju 2019. ta povećanja bi mogla iznositi oko 5 do 6 posto). U 2020. treba očekivati ponovno uvođenje automatske formule za indeksaciju mirovina, odnosno njihovo usklađivanje prema stopi inflacije i rastu BDP-a. Najbolje bi bilo da se njihovo usklađivanje vrši prema cijenama (inflaciji) i rastu  prihoda. Za mirovine godišnje se isplaćuje više od četiri milijarde eura, oko 10 posto BDP-a, pa su one jedna od najvažnijih tema ekonomske politike.

Ocijenio je da su se u posljednje četiri godine dogodile velike promjene u srpskoj ekonomiji. Zemlja je imala visoki proračunski deficit koji je javni dug brzo rastao i sve je vodilo u pravcu moguće krize, a danas je Srbija zemlja sa stabilnom ekonomijom. Banke posluju na zdravim osnovama, javne financije su u boljoj poziciji, javni dug je blizu 50 posto BDP-a i dalje opada. Istovremeno, uloženo je puno napora u strukturne reforme kako bi poduzeća lakše investirala, a to znači veći gospodarskii rast i nova radna mjesta (nezaposlenost je oko 11 posto).

Naveo je  da ono što je započeto, a nije završeno, jesu upravo strukturne reforme kako bi poslovno okruženje za investiranje u Srbiji bilo bolje, među kojima su reforme u poreznoj upravi, zatim privatizacija poduzeća, manje sudjelovanje države u javnim poduzećima. Smatra da država mora nastaviti s ulaganjima u javnu strukturu koja je stara te da se još mnogo mora uložiti u željeznicu i elektrodistribuciju.

U slučaju potencijalne ekonomske krize o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori, šef misije MMF-a kaže da je Srbija danas u boljoj situaciji i da je spremna za takav scenarij, ali smatra da se takva kriza u svijetu neće dogoditi. Međutim, ova njegova izjava je vrlo diskutabilna. Globalna ekonomska kriza  slična onoj iz 2008. je, prije svega, vrlo moguća, a veliko je i pitanje bi li je Srbija spremno dočekala i pored nekih dobrih ekonomskih trendova.

Interesantna su i djelomično točna neka zapažanja pojedinih srpskih opozicijskih lidera u vezi s politikom  MMF-a u Srbiji. Tako je prema njima, uz formalno poštovanje preporuka MMF-a, Srbija postala zemlja u kojoj vlada siromaštvo i u kojoj ljudi žive na granici očaja. Zanima ih kako mjere vlade utječu na život građana, a ne na deficit proračuna, javni dug i slične kategorije koje nemaju direktne veze sa životnim standardom ljudi. I zato nikada neće podržati odluku Vlade i MMF-a da problem deficita rješavaju nezakonitim smanjenjem mirovina i plaća, umjesto smanjenjem subvencija i reformom javnih poduzeća. Javno će se kritizirati svatko tko kaže da je odlično što je prodam PKB i to za deset puta manju cijenu od stvarne. Isto vrijedi i za onoga tko hvali ovakvu prodaju RTB Bora ili govori kako je riješen problem Azotare tako što je prestala raditi i otišla u stečaj.

Prošla su četiri mjeseca i misija MMF-a na čelu s Roofom opet je posetila Srbiju. I opet je on pohvalio vladu za ekonomske uspjehe. Opozicija javno pita njega i sve koji nam dolaze iz Europe i hvale vlast za ekonomske uspjehe, na koje uspjehe misle. Na „uspjeh“ što su podigli dug s 15 na 25 milijardi pa onda smanjili plaće i mirovine te tako „riješili“ problem srpskih financija? Na „uspjeh“ što u vrijeme najvećeg gospodarskog rasta Europe u posljednja dva desetljeća Srbija bilježi najniži rast u regiji pa je danas životni standard građana Bugarske 35 posto veći od srpskog, Rumunjske i Hrvatske 70 posto, a Poljske čak 100 posto? Misle li na „uspjeh“ što i dalje javna poduzeća vode najnesposobniji? Je li uspjeh to što je vlast promijenila način obračuna broja zaposlenih prije nekoliko godina i tako fiktivno „zaposlila“ desetke tisuća ljudi? Ili što su isto učinili s obračunom prosječne plaće prije godinu dana? Je li uspjeh to što je javni dug opet prešao 60% BDP-a pa su veliki ekonomski stručnjaci smislili da je do sada BDP pogrešno računat i podigli ga lažnoi za skoro 2,5 milijardi eura. Tako su uspjeli da dug ‚‚padne“ na 54 posto BDP-a, koji je u ovoj godini projektiran na apsolutno nerealne 43 milijarde eura. O svemu tome, kao i o nizu drugih činjenica, Roof i MMF šute.

Imajući u vidu sve o čemu su šutjeli prethodne četiri godine, sve katastrofalne odluke vlade koje su hvalili, kao i činjenicu da su i poslije upozorenja nastavili raditi i govoriti isto, svi predstavnici MMF-a u Srbiji na čelu sa Roofom kvalificirali su se za status sudionika u projektu ekonomskog uništavanja Srbije. Ne za svjedoka ili nijemog promatrača jer oni to nisu, nego za aktivnog sudionika u procesu laganja i osiromašenja građana Srbije, rasprodaje nacionalnih resursa i motiviranju ljudi da napuste svoju domovinu, smatraju pojedini opozicijski lideri.

 

dr  sc. Dejan Jovović,

Znanstveni savjetnik i redoviti član Naučnog  društva ekonomista Srbije

 
Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox