Sedma revizija kreditnog aranžmana

Misija MMF-a, predvođena Jamesom Roafom, posjetila je Srbiju od 22. lipnja do 5. srpnja ove godine, a imala je dva osnovna zadatka.


Sedma revizija kreditnog aranžmana

 

Misija MMF-a, predvođena Jamesom Roafom, posjetila je Srbiju od 22. lipnja do 5. srpnja ove godine, a imala je dva osnovna zadatka.

 

Prvo, da provede pregled srpske ekonomije u skladu s članom IV Statuta MMF-a. Ovaj pregled je centralni element mandata MMF-a u vezi sa svim zemljama članicama i sveobuhvatno i dugoročnije promatra makroekonomska kretanja i perspektivu, kao i ekonomske politike organa vlasti. U većini zemalja, konzultacije na osnovu člana IV se provode jednom godišnje, a u zemljama koje imaju programe koje podržava MMF, kao što je Srbija, svake druge godine. Izvršni odbor MMF-a je zaključio prethodne konzultacije na osnovu člana IV sa Srbijom 23. veljače 2015. godine.

Drugi zadatak misije bio je da izvrši sedmu reviziju - kontrolu trogodišnjeg programa iz predostrožnosti u vrijednosti 1,2 mlrd. eura, koji Srbija provodi uz podršku MMF-a, a zaključen je u veljači 2015. Kao i tijekom prethodnih revizija, misija je razmotrila prethodne rezultate i realizaciju programa, kao i dogovorila sporazum u vezi s ekonomskim politikama u narednom periodu. Uspješan završetak diskusija će omogućti da Izvršni odbor MMF-a razmotri sedmu reviziju krajem kolovoza ove godine. Revizije programa sa Srbijom se trenutno provode svakih pola godine. Izvršni odbor MMF-a je završio prethodnu reviziju 16. prosinca 2016.

Rast plaća i mirovina nije bila tema ove kontrole, ali jeste dokle se stiglo s reformom javnih poduzeća. Reforma javnih poduzeća je očigledno prioritet u postojećem programu sa Srbijom, koji podržava MMF. Ukoliko Srbija želi da ostvari potpuni napredak u onom što čini u posljednje dvije godine, kada je reč o makroekonomskim postignućima i ukoliko želi da završi reforme - tada reforma javnih poduzeća mora biti jasan prioritet, smatra misija MMF-a.

NBS je istaknula da je tijekom protekle dvije i pol godine u Srbiji realiziran jedan od uspješnijih programa Fonda, a to je i stav misije MMF-a. Za Srbiju je, najvažnije što smo uspjeli uspostaviti monetarnu stabilnost, koja traje praktično od početka programa i da se u međuvremenu ostvarila fiskalna stabilnost, koja se ostvaruje i dalje u ovoj godini, što znači da se realizira i u trećoj godini programa. Centralna banka istaknula je da je posebna pozornost posvećena provođenju sveobuhvatnih strukturnih reformi, koje trebaju doprinijeti daljnjem otvaranju novih radnih mjesta i postizanju održivih i visokih stopa privrednog rasta. To znači da su reforme javnih poduzeća konačno došle na dnevni red i da će se o njima više govoriti.

Šef misije uoči sastanka s predstavnicima vlade Srbije u Beogradu, istaknuo je da ekonomija Srbije raste, ali da mora rasti brže. Radimo na tome kako da taj rast ubrzamo i kako da taj rast bude koristan za građane. On je dodao da povećanje plaća i mirovina nisu tema sadašnjih razgovora s predstavnicima Srbije, već će to biti prilikom sljedećeg posjeta krajem godine, kada se bude razgovaralo o budžetu za 2018. godinu. Sada se razgovara o reviziji programa dogovorenog prije dvije i pol godine. Na konferenciji za novinare u Vladi Srbije šef misije rekao je da se plaće i mirovine ne bi trebale povećavati više nego što je dostignut ekonomski rast. Mirovine, plaće i subvencije će nastaviti pritisak na budžet jer će rasti broj umirovljenika, istaknuo je. Dodao je da je savjet MMF-a da se nastavi s "obuzdavanjem tih stavki".

Potpuno neplanirano na pregovarački stol s MMF-om stigla je jedna neprijatna tema – problemi lokalnih financija. I baš kad se situacija u republičkoj blagajni stabilizirala, budžetima općina i gradova zaprijetio je izgleda grčki scenarij. Šef misije Fonda, upoznat je s detaljima analize Fiskalnog savjeta koja pokazuje da je veliki broj lokalnih budžeta potpuno neodrživ i zahtjeva snažne mjere konsolidacije. Fond sada inzistira da se republika uključi u rješavanje lokalnih problema i to tako što će za početak napraviti okvir preko koga će se pratiti da li se budžeti gradova i općina realno planiraju.

Upitan da li će nam poslije ovog aranžmana koji se završava u veljači iduće godine, biti potreban novi aranžman s MMF-om, predsjednik Savjeta guvernera NBS-a odgovorio je potvrdno. Upravo da bismo osigurali kontinuitet započetih reformi i da bismo uspjeli ostvariti sve ono što želimo da ostvarimo. Dakle, razvoj Srbije mora biti postavljen na dugoročnim osnovama. Postignuti rezultati su dobri, ali treba nastaviti dalje da bismo imali nove rezultate, nove stope rasta, novo zapošljavanje i osiguranje novog prosperiteta.

Nadzor MMF-a nad ekonomijom Srbije neophodan je da se, kako smatraju pojedini ekonomisti "ne bi pravile gluposti". Jedna od prvih grešaka Vlade Srbije, bez kontrole MMF-a, mogla bi biti, da se nekontrolirano povećaju plaće i mirovine, da se odloži rješavanje problema javnih poduzeća, kao i nestručno upravljanje u njima.

U vrijeme kad Srbija nije imala program s Fondom, od 2012. do 2014., budžetski deficit i javni dug su rasli – podsjećaju neki stručnjaci. Oni dodaju da je pogrešna ocjena da je „MMF prepreka za rast”, jer Fond nikada nije imao ništa protiv ako se povećavaju rashodi za investicije. Misija bi čak pristala na veći deficit u budžetu ako bi se ti izdaci povećali, jer investicije najviše doprinose ekonomskom rastu. Međutim, kod nas se, kad je reč o stimuliranju privrede, najčešće misli na povećanje tekućih izdataka, poput većih plaća i mirovina ili subvencija. Obično su sve vlasti u vrijeme kad nismo imali aranžman sa Fondom pokazivale sklonost da vode populističku politiku, smatraju ovi stručnjaci.

Srbija je fokusirana na zaključivanje programa MMF-a ove godine i procijenit će njegove posljedice po ekonomskom rastu prije nego što zatraži novi aranžman - rekla je premijerka Srbije u intervjuu za američku agenciju Blumberg. Premijerka je istaknula da će nastaviti provođenje plana reforme javne uprave. Upitana da li bi Srbija mogla odustati od obnove trogodišnjeg aranžmana iz predostrožnosti, kojim su službenici MMF-a preporučili mjere koje uključuju smanjenje rashoda, prodaju ili gašenje neprofitabilnih državnih kompanija i smanjenje broja zaposlenih u javnoj administraciji, ona je odgovorila da je "to moguće". U intervjuu koji je Blumbergu dala prvog dana na funkciji premijera Srbije, premijerka je rekla da želi da u naredne dvije godine ubrza ekonomski rast na 4%, sa 3% koliko iznosi u 2017. godini. Ona se, navodi Blumberg, suočava s teškom borbom nakon što je privredni rast usporio na 1,2% u prvom kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, a sada razmatra da li koristi od novog aranžmana sa MMF-om imaju prevagu nad strogim nadzorom tog povjerenika. Očito je dobro imati nekoga da vam daje tempo, ritam reformi, s kime razgovarate o prioritetima i sve to je velika prednost. Međutim, ponekad je MMF oštriji nego što je potrebno, i u tom smislu bi novi sporazum mogao omesti rast - rekla je premijerka.

Za razliku od većine ekonomista, koji smatraju da nam je MMF neophodan, raniji predstavnik Srbije u MMF-u ističe da bi bilo dobro kada bi Srbija ubuduće ekonomsku politiku vodila sama, bez MMF-a. Na konstataciju da je to malo vjerojatno, on kaže da bi nastavak aranžmana s MMF-om i poslije okončanja programa u veljači 2018. godine značio da zapravo šaljemo poruku da nemamo vlastiti kapacitet za daljnje reforme.

Pojedini ekonomisti , također, su istaknuli da je tekući aranžman MMF-a jedan od najuspješnijh u povijesti te institucije, jer su u Srbiji uravnoteženi svi deficiti i novi program nije neophodan kada naredne godine istekne tekući. Program MMF-a uglavnom se odnosi na postizanje makroekonomske stabilizacije, otklanjanjem velikih deficita. Obzirom je u Srbiji postignuta stabilizacija, s tog gledišta ne treba nam novi aražman s MMF-om, jer sada treba razmišljati kako postići visoke stope ekonomskog rasta. S druge strane, veliki investitori sa Zapada vole da "vide MMF u zemlji u kojoj bi ulagali", smatraju ovi ekonomisti.

Na pitanje da li nam je potreban novi aranžman s MMF-om, ministar financija je rekao da su u više navrata razgovarali s kolegama o tome.''U svakoj situaciji u životu kada neka stvar dolazi do svog finala postoji potreba da se revidira što je napravljeno'', rekao je ministar. Podsjećajući, šef delegacije MMF-a Roaf rekao da cijene vrlo uspješni rad i da su spremni nastaviti suradnju, ministar je rekao da će se vidjeti pod kojim uvjetima i s kojim sadržajem bi to moglo biti. Kako kaže, to ostaje predmetom razgovara u narednim mjesecima kada se bude privodio kraju aranžman. Navodeći da postoje neke druge ideje oko toga što bi mogli, on je podsjetio da se s Fondom na stručnom planu nastavlja suradnja u svakom slučaju, obzirom da se nastavlja suradnja sa Svjetskom bankom u čitavom nizu strukturnih projekata, koji su započeti.

Predsjednik Srbije sastao se s šefom misije MMF Roafom, koji je ocijenio da su fiskalni rezultati budžeta Srbije odlični, a Roaf je istaknuo da svi pokazatelji govore o stabilnom trendu rasta ekonomije Srbije, o čemu svjedoči i veliki suficit ostvaren u prvih šest mjeseci tekuće godine. Predsjednik je rekao da je, i pored odličnih rezultata ostvarenih u prvoj polovini ove godine, kao i tokom cjelokupnog perioda trajanja aranžmana s MMF-om, ipak, djelomično nezadovoljan razvojem privatnog sektora, malih i srednjih poduzeća, priopćila je vladin Ured za suradnju s medijima. Sugovornici su na sastanku razgovarali i o poslovanju Elektroprivrede Srbije. "Elektroprivreda Srbije je popravila svoje rezultate u svibnju i lipnju, ali proizvodnja ugljena i struje i ukupno poslovanje EPS-a u budućnosti moraju biti neusporedivo bolji uz provođenje neophodnih reformi u samoj kompaniji", naglasio je predsjednik. Posebna tema razgovora bile su kompanije u okviru kemijskog kompleksa i pozitivni trendovi njihovog poslovanja kroz značajno smanjenje gubitaka i restrukturiranje kao pripremnih aktivnosti za privatizaciju.

Tijekom susureta bilo je riječi i o privatizaciji "Galenike" i rapisivanju međunarodnog tendera u najkraćem roku. Predsjednik je još jednom naglasio da Srbija stoji čvrsto na putu ekonomskih reformi, stabilne privrede i poboljšanja životnog standarda građana, navedeno je u priopćenju. Zanimljiv detalj iz ove runde pregovora je i da se misija MMF-a sastala i s predsjednikom Srbije. Tijekom kontrola aranžmana prirodno je da se MMF sastaje sa svima koji utječu na donošenje ekonomskih odluka. Obično su to predstavnici raznih ministarstava, državni službenici, sindikalni ili ekonomski stručnjaci. Tako su se u okviru konzultacija ovoga puta i sastali i s predsjednikom. Jedino je pitanje da li su razgovori bili u skladu s nadležnostima predsjednika Srbije. Prema našim zakonima, to je nadležnost premijera, ministra financija i guvernera.

Guvernerka NBS-a izjavila je da Srbija plaća sve dugove od 1990-ih godina, pa i kredite Kosova, jer je taj teritorij dio Srbije. „Srbija plaća taj dug, jer Kosovo smatra dijelom svog teritorija“, rekla je guvererka. Navela je da se svi dugovi iz devedesetih godina pa nadalje, na nivou MMF-a, redovno usaglašavaju i provjeravaju. „Dostavljamo mjesečne izvještaje o stanju tih kredita, ne samo onog koje imamo unutar problematičnog dijela jedne teritorije Republike Srbije, što je Kosovo, nego i svi zaostali dugovi iz devedesetih godina s Češkom, Libijom i tako dalje“, navela je guvernerka. Ona je na završnoj konferenciji za novinare, povodom završetka sedme revizije trogodišnjeg aranžmana s MMF-om, rekla da očekuje da se sedma revizija aranžmana uspješno okonča iako razgovori nisu bili laki i dodala da je zajednički cilj Vlade Srbije i MMF-a održiv rast i bolji životni standard gradjana. „Ponekad se samo sporimo kako postići taj cilj, koliko brzo, kao i o održivosti mjera kojima želimo to postići“, rekla je guvernerka. Dodala je da prema najnovijim preliminarnim rezultatima, sve performanse privrede pokazuju trend rasta. „Izvoz se mjeri dvocifreno, rast direktnih stranih investicija na godišnjem nivou iznosio je 4,8% u prvih četiri mjeseca, doznake su veće za 5%“, rekla je guvernerka i dodala da je dinar atraktivnivna valuta i nerezidenti s velikim povjerenjem ulažu u vrijednosne papire u toj valuti.

Roaf je izjavio da su Vlada Srbije i NBS-a "postigli dramatično poboljšanje" ekonomske situacije u Srbiji. Ako pogledamo unazad od naših prethodnih konzultacija po članu IV Statuta MMF-a, u veljači 2015. godine, možemo vidjeti da su Vlada i NBS ostvarili dramatično jačanje ekonomije i poboljšanje ekonomske situacije, rekao je Roaf novinarima u Vladi Srbije. On je kazao da MMF u ovoj godini predviđa da će privredni rast Srbije biti 3%, a da je revidirao na niže projekciju budžetskog deficita na 1,1% BDP-a, što je najniži nivo od 2005. godine. Roaf je rekao da je MMF konstatirao da javni dug opada brže nego što je bilo očekivano. Važno je da je došlo do fiskalne konsolidacije koja je brža i veća od projicirane. To je postignuto uz brži rast od očekivanog - rekao je Roaf. On je ocijenio i da je srpska ekonomija i dalje "ozbiljno ranjiva", da ima i strukturne slabosti i dodao da MMF ohrabruje vlasti Srbije da nastave reforme i da rješavaju probleme. Roaf je rekao da je ekonomija Srbije još "opterećena prevelikim i neefikasnim javnim sektorom" i da je potrebno da se okrene k rastu sektora proizvodnje. On je ocijenio i da će plaće i subvencije "nastaviti vršiti pritisak na budžet" i da će broj umirovljenika nastaviti rasti, te MMF savjetuje da se "nastavi s obuzdavanjem" tih stavki u budžetu, a da će mogućnosti za njihovo povećanje biti kako ekonomija bude rasla.

Šef misije MMF-a rekao je da je na vlastima u Srbiji da odluče da li žele novi aranžman s MMF-om. “To nije bilo u fokusu ovih razgovora. Fokusirali smo se na uspješan završetak postojećeg aranžmana. Potpuno je ispravno da vlada i NBS razmotre svoju poziciju, jer je njihova odluka da li će zatražiti još jedan aranžman ili ne. S točke gledišta MMF-a i dalje smo spremni da pružimo podršku i pomognemo Srbiji, objasnio je Roaf. On je rekao da bi svaki novi program morao jasno biti fokusiran na rast, na politike koje bi osigurale da rast može da se ubrza, kako bismo svi željeli i da se tiče područja o kojima su vođeni razgovari sa Srbijom u konzultacijama o članku IV Statuta. Ovaj program je bio veoma uspješan u unaprjeđenju rasta, posebno u unaprjeđenju održivog i inkluzivnog rasta, rekao je šef misije MMF-a, navodeći da, bilo daljnjeg aranžmana ili ne, taj trend mora biti nastavljen.

Ministar financija ocijenio je da je Srbija ostvarila dobro prolazno vrijeme i u sedmoj reviziji aranžmana iz predostrožnosti koji zemlja ima s MMF-om. On je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije istaknuo da je ovo pretposljednja provjera rezultata reformi dogovrenih s MMF-om koje naša zemlja provodi po osnovu aranžmana iz predostrožnosti. Ilustrujući postignute rezultate, on je naveo da vlada i dalje planira rast BDP-a za ovu godinu od 3,0%, javni dug je smanjen na 67,1% BDP-a, budžetski deficit je s prvobitno predviđenih 1,7% BDP-a za ovu godinu revidiran naniže na 1,3%, odnosno 1,1%, a premija rizika zemlje je oborena četiri puta, što znači da su nam manji troškovi koje plaćamo prilikom zaduživanja. Ministar financija je također istaknuo da je suficit u budžetu na kraju lipnja iznosio 33,2 mlrd. dinara, što je za 80 mlrd. ispred plana. Izvoz je, prema njegovim riječima, u prvih pet mjeseci povećan za 13,3%. Ministar je posebno podvukao da izvjesni problemi strukturne prirode na koje je MMF skrenuo pažnju, poput kašnjenja reforme javne uprave, državnih poduzeća i drugi, ne postoje od danas već datiraju pet, deset pa i više godina unazad. Ministar financija Srbije izjavio je da će u okviru naredne, osme revizije aranžmana s MMF-om, najavljene za jesen, biti utvrđeno koliki „fiskalni prostor” postoji za revidiranje plaća i mirovina. Vlada Srbije želi stvoriti „trajne osnove” ne samo za povećanje plaća i mirovina, već za ukupni privredni rast. Čekamo tehničku misiju u rujnu i osmu reviziju MMF-a, koja će dati konačne cifre koji je prostor za povećanje zarada i mirovina, rekao je ministar.

Službenici MMF-a su nekoliko puta istaknuli da će se o eventualnom povećanju plaća i mirovina razgovarati na jesen, odnosno prilikom krojenja budžeta za 2018. godinu. Međutim, ono što je od suštinske važnosti je da, ukoliko poslije veljače 2018. godine, kad aktualni aranžman istekne, Srbija ne bude imala program s Fondom, onda se ni MMF neće mnogo ni pitati oko prijedloga državne blagajne za sljedeću godinu. U najkraćem, kabinet premijerke samostalno će voditi ekonomsku politiku i u tom smislu neće biti nikakvih ograničenja da plaće i mirovine poveća i za po 10%, ako bude bilo novca. Jer, unatoč tome što je budžet na kraju svibnja bio u suficitu od 12 mlrd., povećanje osobnih primanja za 1% povećava ukupne troškove za osam milijardi. Državnu blagajnu bi, rast plaća i mirovina za 10%, koštao 80 mlrd. dinara. Što bi, opet, budžetski deficit s prvobitno planiranih 1,7% povećalo na 3,7% BDP-a.

Upućeni u pregovore kažu da je ovo bila jedna od lakših rundi pregovora sa misijom MMF-om. Kada je riječ o uvejtima koje će Srbija morati ispuniti da bi board of directors usvojio sedmu kontrolu aranžmana iz predostrožnosti, oni su, uglavnom, tehničke prirode. Jedan od njih je da vlada usvoji katalog radnih mjesta i zvanja u javnoj upravi. Teških zahtjeva, ovoga puta nije bilo. Ekonomija je još opterećena prevelikim i neefikasnim javnim sektorom, kao i da je neophodno i unaprjeđenje Porezne uprave, sistema javnih naknada i taksi, kao i osgiravanje veće efikasnosti i transparentnosti pravosuđa.

Misija MMF-a je 5. srpnja ove godine, izdala završno priopćenje nakon posjeta u okviru konzultacija na osnovu članka IV za 2017. godinu, kao i sedme revizije stand-by aranžmana (IMF Press release, July 5, 2017):

„Tim MMF-a i vlasti Srbije su vodili konstruktivne razgovore, u okviru konzultacija na osnovu članka IV za 2017. godinu, i postigli sporazum na nivou tima o politikama koje su potrebne da bi se završila sedma revizija SBA iz predostrožnosti. Realizacija programa je i dalje generalno u skladu s dogovorom, svi kriteriji izvršenja za kraj ožujka 2017. su ispunjeni, a većina njih i znatno premašena, i očekuje se, na osnovu raspoloživih podataka, da će svi kriteriji izvršenja za kraj lipnja 2017. biti ispunjeni. Većina strukturnih bench-mark-ova je realizirana, mada u nekim slučajevima uz kašnjenje. Sporazum treba odobriti rukovodstvo i Izvršni odbor MMF-a. Razmatranje na Izvršnom odboru je okvirno zakazano za kraj kolovoza. Po završetku revizije dodatnih 66,64 mil. EUR će biti na raspolaganju Srbiji u okviru SBA, čime će ukupna raspoloživa sredstva dosegnuti 943,52 mil EUR. Vlasti Srbije su izjavile da ne namjeravaju povući sredstva raspoloživa u okviru aranžmana.

Ekonomska situacija u Srbiji se dramatično popravila od usvajanja ekonomskog programa koji podržava SBA. Srbija je bila u teškoj makroekonomskoj situaciji prije starta programa početkom 2015. godine, s usporenim rastom, neodrživom fiskalnom pozicijom i rastom problematičnih kredita u bankama. Dvije godine kasnije, došlo je do velikog preokreta u makroekonomskim rezultatima. Očekuje se da u ovoj godini ekonomski rast dostigne 3%, a fiskalni deficit padne na 1,1% BDP-a, što je najniži nivo od 2005. godine, uz pad javnog duga brže nego što je projicirano. Nasuprot očekivanjima, fiskalna konsolidacija koja je bila veća od očekivane bila je praćena ubrzanjem rasta, što predstavlja odraz povjerenja proizašlog iz odlučnog rješavanja pitanja održivosti javnog duga. Pored toga, nezaposlenost bilježi značajan pad, kao i nivo problematičnih kredita banaka, dok je inflacija zadržana na niskim nivoima.

 Međutim, potreban je nastavak reformskih napora u cilju rješavanja pitanja preostalih osjetljivosti i strukturnih slabosti. Srbija provodi sveobuhvatan program reformi koji obuhvata javna i državna poduzeća, državnu upravu, financijski sektor i poslovnu klimu. Uopće uzevši, ostvaren je dobar napredak. Ipak, znatno se kasni u nekim područjima, kao što su reforme državne uprave, javnih službi i državnih poduzeća. Velik i neefikasan javni sektor i dalje predstavlja preveliko opterećenje za ekonomiju, uz premalo oslanjanja na produktivan privatni sektor. Tržište rada karakteriziraju niske stope sudjelovanja, posebno žena, i visok nivo sive ekonomije. Budući rast će stoga zavisiti od daljnjeg unaprjeđenja okruženja za investicije privatnog sektora i rast zaposlenosti. Srbija je značajno popravila svoju poziciju na poslovnim rang listama, ali su još uvijek potrebna unaprjeđenja u područjima kao što je racionalizacija i modernizacija porezne uprave, povećanje transparentnosti i predvidivosti javnih nameta i naknada, kao i osiguranje veće efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa.

Jačanje institucija će pomoći da se konsolidiraju makroekonomska dostignuća i stvore uvjeti za brže približavanje nivoima dohotka u EU. Revidiranje fiskalnih pravila Srbije bi pomoglo da se uspostavi kredibilno sidro za fiskalnu politiku i poboljša održivost javnog duga na srednji rok. Daljnje jačanje okvira monetarne politike i politike deviznog tečaja, kao i daljnja realizacija strategije dinarizacije, povećat će djelotvornost politike i otpornost financijskog sistema. Potrebni su zajednički napori svih sektora države na rješavanju pitanja sive ekonomije. Kvantitet i kvalitet javne infrastrukture treba se poboljšati kako putem više kapitalne potrošnje, tako i putem boljeg upravljanja javnim investicijama, uz rigoroznu selekciju i ocjenu projekata da bi se osiguralo da se oskudni resursi i tehnički kapaciteti usmjeravaju u projekte koji donose najveće efekte. Nova uredba o ocjeni projekata predstavlja važan korak u tom pogledu.

Konsolidacija pozitivnih fiskalnih rezultata koje nije bilo lako postići predstavlja ključni strateški prioritet. Unatoč padu u posljednjem periodu, javni dug je i dalje povišen i fiskalni rizici koji potječu iz državnih poduzeća su značajni, tako da bi fiskalni rezultati u 2017. koji bi eventualno bili iznad planiranih trebali bi se iskoristiti za brže povećanje kapitalne potrošnje ili smanjenje duga. Mirovine, plaće u javnom sektoru i subvencije i dalje vrše pritisak na javne financije. Dalje obuzdavanje ovih rashoda na srednji rok, uz dozvoljavanje njihovog rasta kako ekonomija bude bilježila rast, pomoglo bi da se stvori fiskalni prostor za rješavanje pitanja infrastrukturnih jazova i targetirana smanjenja poreznog opterećenja rada, uz osiguranje adekvatne socijalne zaštite ugroženih grupa.

NBS je zadržala oprezan stav politike i drži inflaciju pod kontrolom. Znatna fiskalna konsolidacija u okviru programa i unaprjeđena koordinacija politike podržale su znatnu relaksaciju monetarne politike, sa značajno nižim kamatnim stopama na kredite i oporavkom kreditne aktivnosti banaka. Očekuje se da će se u narednom periodu inflacija zadržati u nedavno sniženom ciljnom rasponu od 3±1,5%. S obzirom na bolje osnovne pokazatelje u zemlji, veća fleksibilnost deviznog tečaja na srednji rok pomoći će razvoju deviznog tržišta i podržati dinarizaciju.

Reforme u okviru programa su pomogle da se osigura otpornost financijskog sektora. NBS je uspješno realizirala sveobuhvatan program u cilju daljnjeg jačanja bankarskog sektora, snižavajući visoke nivoe problematičnih kredita i usklađujući regulatorni okvir sa standardima EU. Banke su sada u boljoj poziciji da u potpunosti podrže ekonomski rast u uvjetima daljnjeg jačanja potražnje za kreditima. Međutim, reforme financijskih institucija u državnom vlasništvu kasne i trebaju se ubrzati. Potrebno je razmotriti razvoj tržišta kapitala i unaprjeđenje pristupa poduzetnika i MSP financiranju.

dr.sc. Dejan Jovović
Znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox