Donosimo vam 7 mitova koje je razbila kriza

Foto: Ilustracija

Kriza kroz koju prolazimo već četiri godine i kojoj se još ne nazire kraj promijnila nas je, u mnogočemu vjerojatno i zauvijek. Vidi se to po našem ponašanju i stavovima, ali i po rušenju mitova.

Danas živimo jednostavnije i skromije. Umjesto kupnje svega i svačega, danas svaku kunu okrenemo dvaput prije nego je potrošimo. Kupnju automobila gotovo smo zaboravili, a i stanove danas kupuju samo rijetki.

Posljedica je to recesije, u koj je hrvatsko gospodarstvo guši već četiri godine. Igra ekonomskih minusa kojoj smo izloženi skriva pravu sliku, a to je socijalna drama, piše jutarnji.hr.

1. Građevinarstvo je najisplativija grana - Građevinarstvo je do prije četiri godine snažno utjecala na sve povezano s gospodarskim rastom. Pretkrizni rast domaćeg BDP-a uvelike je ovisio upravo o građevinskoj operativi i ulaganju države u velike projekte, od kojih su najveći zasigurno autoceste. S dolaskom krize državna je blagajna presušila i za građevinsku operativu, koja je početkom 2008. bila na vrhuncu, više nije bilo novca. Stoga je sektor koji, u pravilu, prvi pokazuje znakove krize vrlo brzo počeo padati.

2. Želja za ulazak u EU splasnut će zbog krize - Članstvo u EU je bilo motor promjena. Iako zbog toga nismo bili presretni, radi ulaska u EU odrekli smo se mnogo toga. Vlada sad 'zbog Unije' mora ukinuti nultu stopu PDV-a i uravnotežiti proračun, rezat će prava, socijalu i potpore. Čak ni kriza u Uniji i eurozoni nije umanjila spremnost Hrvata na odricanje radi ulaska u EU, što je pokazao i siječanjski referendum na kojem su ga podržale dvije trećine građana.

3. Radni odnos sve do penzije - Mit o sigurnom zaposlenju naslijeđen je iz socijalizma, a tranzicija nam je donijela velik porast broja nezaposlenih. No, znatan broj Hrvata nastavio je raditi u javnom sektoru i nisu se brinuli zbog budućnosti. Kriza je i to promijenila. Posao više nikome nije siguran, a kamoli zajamčen.

 

4. Cijene stanova, kuća i zemljišta stalno će rasti - Mnogi Hrvati vjerovali su da će cijene nekretnina vječno ostati visoke, no kriza je učinila svoje: lavina otkaza i smanjenja plaća onih sretnika koji su zadržali posao znatno je otežala prodaju nekretnina. Posljedica pada potražnje je i spuštanje cijena, kvadrat stana danas se prodaje za 500-tinjak eura manje nego prije krize.

5. Olako trošenje na kartice - Još donedavno mnogi su  imali 4-5 kartica, a danas ih građani sve češće režu. Velik pad zaduženja po karticama potvrđuju podaci HNB-a. Sredinom 2008. Hrvati su kartičarskim kućama dugovali više od 5,3 mlrd. kuna, a krajem rujna ove godine takvih je zaduženja 1,6 mlrd. manje. Potrošnja mnogih građana svela se doslovno na kupnju mlijeka i kruha.

6. Naši su proizvodi najbolji, a poljoprivreda je hraniteljica Europe - Ne tako davno stalno smo slušali kako je potecijal hrvatske poljoprivrede toliki da ona može prehraniti pola Europe. Gospodarska kriza u kombinaciji s nedostatkom bilo kakve strategije pokazale je da Hrvatska nije u stanju prehraniti ni sebe.

7. Laka zarada na burzi i fondovima - Druga polovica 2007. pretvorila je velik broj hrvatskih građana  u burzovne mešetare. U to je vrijeme preko javne ponude više od 300.000 građana kupilo dionice Hrvatskih telekomunikacije,a mnogi su, kako bi ostavrili san o lakoj zaradi, za to uzeli kredit. promet na Zagrebačkoj burzi mjerio se desecima milijuna kuna, a zahvaljujući velikom interesu za HT živnule su i ostale dionice. Sve je to dioničke i ine fondove pretvorilo u mjesta za  velike dobitke i sve veći broj građana povjeravao im je novac, pomno prateći kretanje cijena dionica. (sh)

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox