Europska unija želi u bankovnu uniju uključiti i zemlje izvan eurozone

Zemlje Europske unije razmišljaju o tome da u okviru Europske središnje banke (ECB) formiraju tijelo koje bi uklonilo pravne prepreke uključivanju u bankovnu uniju i zemalja izvan eurozone.

Dužnosnici 27 zemalja-članica već su istraživali mogućnosti da se zemljama izvan eurozone omogući uključivanje u bankovnu uniju i da se time otkloni strah od njihove marginalizacije odnosno podređenog položaja u novoj strukturi.

Njihova potraga nailazi na brojne pravne prepreke jer ECB mora donositi sve konačne odluke i kao središnja banka i kao glavna nadzorna instanca za banke u sklopu predloženog novog okvira.

Londonski poslovni dnevnik The Financial Times izvijestio je u srijedu da u pravnom mišljenju pripremljenom za sastanak ministara financija stoji da je plan o uspostavi jedinstvenog bankovnog regulatora za eurozonu nezakonit budući da zakoni EU-a ne dopuštaju takve promjene u načinu rada ECB-a. Dužnosnici su osporili takvo tumačenje FT-a. Naravno da se ne može reći da je nezakonito. To nije točno, kazao je jedan dužnosnik.

Moguće rješenje za taj problem bila bi uspostava novog tijela unutar ECB-a u sklopu kojeg bi u odlučivanju sudjelovali i regulatori zemalja izvan eurozone.

Kreativno rješenje

Teško je u cijelosti uključiti i zemlje izvan eurozone, poput Danske, kazao je jedan dužnosnik EU-a koji je želio ostati anoniman.

Moramo pronaći neko kreativno rješenje kako bi zemlje izvan eurozone dobile odgovarajuću ulogu, napomenuo je, dodajući da je jedna od mogućnosti osnivanje tijela unutar ECB-a.

U prvoj fazi uspostave bankovne unije ECB će preuzeti zadaću nadzora banaka u eurozoni i ostalih koji to zatraže. Nakon toga bit će uspostavljen jedinstveni fond čija će zadaća biti zatvaranje i namirivanje dugova propalih banaka. Posljednja faza uključuje uspostavu opsežnog programa zaštite depozita štediša.

Osim što postavi temelje za poboljšanu kontrolu banaka, nova će nadzorna arhitektura također omogućiti novom kriznom fondu eurozone, Europskom stabilizacijskom fondu (ESM), izravnu dokapitalizaciju posrnulih banaka, poput onih u Španjolskoj. To bi ublažilo međusobnu ovisnost zaduženih zemalja i njihovih slabih banaka, koja je i bila glavni motor aktualne dužničke krize. (Hina/jk) 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox