Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj će iz strukturnih fondova, prema sadašnjim pravilima koja vrijede za zemlju članicu naše veličine, biti na raspolaganju do 1,6 milijardi eura godišnje - kazao je u utorak na konferenciji "Ususret strukturnim fondovima EU: Mogućnosti i pretpostavke za financiranje javne infrastrukture" Hrvoje Dolenec, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova (SDURF).

Konferenciju su zajednički organizirali magazin Banka i konzultantska tvrtka Razbor, a pod pokroviteljstvom Hypo Alpe Adria banke.

Ako se ima na umu da je našoj zemlji trenutno kroz pretpristupni program IPA dostupno otprilike 150 milijuna eura, jasno je kako se radi o više od 10 puta većim iznosima. Iako će se detalji operativnih projekata odnosno područja koja će se financirati iz strukturnih fondova EU znati tek kad će biti poznat datum ulaska Hrvatske u EU, već je sada određeno kako će se financirati prije svega projekti iz područja prometa, okoliša i regionalne konkurentnosti.

Dolenec je svim potencijalnim korisnicima sredstava iz strukturnih fondova poručio kako projekte koje namjeravaju predložiti za financiranje ne smiju izrađivati samo na temelju raspoloživosti novca već ponajprije na temelju vlastite ideje i potreba jer će tako imati najveće šanse za prolazak.

Pripreme već danas

U 2014. godini počinje nova financijska perspektiva EU, tj. novo programsko razdoblje za  strukturne fondove i za njega se potencijalni korisnici moraju početi pripremati već danas - kazao je okupljenima Richard Masa, drugi tajnik i šef Odjela za provedbu projekata u Delegaciji EU u Hrvatskoj.

Kao jednu od najvažnijih novosti koje Hrvatskoj donosi skori ulazak u Europsku uniju, Masa je naglasio činjenicu da će za provedbu projekata za koje je novac odobren biti zadužene domaće institucije. Međutim, svi će projekti prolaziti naknadnu kontrolu u Bruxellesu, a ako ne budu odgovarajući korisnici će biti prisiljeni vratiti novac.

Pravila EU, čulo se također na konferenciji, kažu kako je financirati moguće samo projekte koji imaju riješen imovinsko-pravni status zemljišta, građevinske dozvole, kao i potpunu tehničku dokumentaciju spremnu za objavu natječaja za izvođače.

Datum ne igra ulogu

Od presudne je važnosti da se na svim razinama uprave planira financiranje projektne dokumentacije jer to je ulaganje nužan preduvjet korištenja europskih sredstava. Pritom će one županije i gradovi koji u trenutku pristupanja EU budu imali više spremnih projekata biti na dobitku.

Datum ulaska Hrvatske u EU krajnjim korisnicima ne mora biti od presudne važnosti - napomenula je Mira Medić, ravnateljica Uprave za EU u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, predstavljajući Operativni program Zaštita okoliša i energetika. Dodala je kako upravljačka tijela za pojedine operativne programe još uvijek ne znaju koji će točno iznosi Hrvatskoj biti na raspolaganju, te naglasila kako je ipak u cijelom procesu najvažnija dobra priprema projekta i njegova financijska i tehnička izvedivost.

Bit će izazov pokazati  da imamo dovoljno spremnih projekata da novac koji nam je na raspolaganju iskoristimo - naglasila je mr. sc. Ivana Novoselec iz konzultantske tvrtke Razbor. Naša bi zemlja, savjetovala je Novoselec trebala više raditi na pripremi projekata srednje veličine na lokalnoj i regionalnoj razini.

Na konferenciji su sudjelovali i gosti iz Mađarske, Poljske i Slovenije. Posebno zanimanje izazvao je slovenski  projekt izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom u Celju. Bojana Kroflič, savjetnica direktora za regionalno partnerstvo i upravljanje otpadom poduzeća Simbio d.o.o, Javne ustanove za upravljanje otpadom iz Celja, rekla je da uspješnost projekta upravljanja otpadom leži u njegovoj strateškoj važnosti za cijelu Sloveniju; projekt je pomno pripreman i u njemu su sudjelovale 24 slovenske općine, zaključila je Kroflič. (PS/MJ)