Izvještaj Eurostata: 'Imamo jednu dobru i jednu lošu vijest'

Članice Europske unije koje je snažno pogodila kriza i dalje tonu. A neke od manje pogođenih zemalja zabilježile su čak suficit u proračunu za 2011. To pokazuju podaci europskoga statističkog ureda Eurostata.

Aktualni izvještaj sadrži, općenito gledano, jednu dobru i jednu lošu vijest.

Dobra je da su deficiti državnih proračuna uglavnom smanjeni, u nekim zemljama i osjetno. Prosjek proračunskog deficita svih članica EU-a iznosio je 2010. 6,5 posto BDP-a, a 2011. je smanjen na 4,4 posto.

No, unatoč pozitivnom razvitku, prosječan deficit je i dalje znatno iznad dopuštene granice prema kriterijima za stabilnost eura od 3,0 posto.

Loša vijest je da je ukupno zaduženje povećano, unatoč svim naporima oko konsolidacije proračuna. Prosječno zaduženje EU-a u 2011. iznosilo je 82,5 posto BDP-a – 2010. je ono bilo 80 posto BDP-a.

U euro-zoni je ukupno zaduženje poraslo s 85,4 posto na 87,3 posto. I ono je znatno iznad dopuštenoga. Naime, prema mastritškim kriterijima za stabilnost eura ukupno zaduženje ne smije prijeći 60 posto BDP-a.

Vrlo različiti rezultati

 
Iza prosječnih vrijednosti se, međutim, kriju vrlo različiti podaci o pojedinim zemljama. Luksemburg je u 2011. ukupno zaduženje povećao za samo 0,3 posto, Finska za 0,6 posto, Njemačka za 0,8 posto.

S druge strane Grčka i Španjolska su ukupno zaduženje u 2011. povećale za 9,4 posto BDP-a, Irska za čak 13,4 posto. A bilo je i zemalja u čije se porezne blagajne 2011. više novca slilo nego što je potrošeno, primjerice Mađarska s +4,3 posto, Estonija s +1,1 posto i Švedska s +0,4 posto.

Kod ukupnog zaduženja najbolje stoje Estonija (ukupno zaduženje 6,1 posto BDP-a), Bugarska (16,3 posto) i Luksemburg (18,3 posto).

Najlošije su, prema očekivanjima, Grčka sa 170,6 posto BDP-a, Italija (120,7 posto), Portugal (108,1 posto) i Irska (106,4 posto). Ove brojke pokazuju koliko su velike razlike između pojedinih članica Europske unije i glede proračunskih deficita i glede ukupnog zaduženja.

Dobri i loši primjeri

 
Razlog za veliku zabrinutost je činjenica da se u nekim zemljama ukupno zaduženje i dalje povećava, primjerice u Grčkoj za koju je proljetos očekivano ukupno zaduženje u 2011. od 165,3 posto BDP-a, a iznosilo je 170,6 posto.

Španjolska je imala gotovo jedan posto veći deficit nego što se proljetos očekivalo. I deficiti Portugala i Irske ispali su veći nego što se je bilo očekivano.

To pokazuje da krizne zemlje gotovo uopće ne uspijevaju smanjiti zaduživanje, unatoč međunarodnoj pomoći, nego da djelomice sve više tonu u dugovima. Grčka bi do 2020. trebala smanjiti ukupno zaduženje državnog proračuna na 120 posto BDP-a.

A problematično je već zaduženje od 80 posto, kakvo je primjerice krajem 2011. imala i Njemačka (80,5 posto BDP-a).


Grčka
će zato teško moći objasniti zašto želi stalno nove ustupke kad ne uspijeva provesti dogovoreni kurs konsolidacije.

S druge strane zemlje poput Estonije pokazuju da i vlastitim snagama mogu konsolidirati državne financije, piše dw.de. (sh)

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox