Kosor o dolasku MMF-a: "Svoju kuću hoćemo i možemo urediti sami"

Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo, izjavila je premijerka Jadranka Kosor u Saboru, pozivajući zastupnike da podrže vladin prijedlog državnog proračuna za 2011., a time i vladine napore na gospodarskom oporavku Hrvatske i izlasku iz krize.

Vlada je uvjerenja da se proračunom, s kojim izlazimo pred vas, pripremamo za veliki posao koji nas čeka 2011. - poručila je premijerka zastupnicima.

Naglasila je da je iz proračuna razvidna politika njezine vlade za 2011., koju će, kazala je, obilježiti daljnje smanjenje udjela proračunskih izdataka u ukupnom BDP-u, odnosno zadržavanje tih izdataka na istoj, pa i manjoj razini u odnosu na ovu godinu.

Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo i žao mi je što taj prijedlog vlade neće podržati svi zastupnici, da rashodi proračuna ostanu na ovogodišnjoj razini. Prilika je da se to popravi, pa vas pozivam da podržite proračun - poručila je Kosor saborskim zastupnicima.

Proračun, dodala je, obilježava i smanjenje poreznog opterećenja građana i gospodarstva, te zadržavanje zaštite socijalno najugroženijih društvenih skupina.

Kosor je napomenula da je u ovoj godini "konačno u povijest pospremljen" krizni porez na koji je vlada, zbog krize, bila prisiljena, a izmijenjen je i sustav poreza na dohodak, pa 1,5 milijuna građana ima veća primanja.

Premijerka je najavila i daljnje rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta, te ponovila kako u idućoj godini neće biti smanjivanja plaća i mirovina.

Kao i kod ovogodišnjeg rebalansa, vladajuća je koalicija odlučila da se ne smanjuju plaće i mirovine i tom smo odlukom učinili dobar potez, jer bi smanjenje plaća i mirovina onima koji primanja dobivaju iz proračuna narušilo standard građana i to bi se negativno odrazilo na potrošnju, a time i na gospodarstvo - poručila je. Taj trend ostaje kao odrednica u ovom proračunu - dodala je premijerka.

Zastupnike je podsjetila na sve što je vlada činila u pripremi za donošenje proračuna za 2011. - racionalizacijom su javni rashodi u 2009. smanjeni za 2,7 milijardi kuna, a u ovoj godini za 3,4 milijarde.

U tom procesu racionalizacije, dodala je, smanjene su plaće državnih dužnosnika, službenika te tzv. povlaštene mirovine, a puno se (uštede do 300 milijuna kuna u 2011.) očekuje od objedinjavanja ureda za javne nabave.

Premijerka Kosor naglasila je da je razina proračunskog deficita (4,3 posto) niža od prosjeka EU, da je ukupna razina hrvatskog javnog duga u prosjeku novih članica Unije i predstavlja osnovicu za održive javne financije i nesmetan pristup međunarodnom tržištu kapitala.

Kosor je istaknula i da se javni dug u zemljama EU kreće oko 80 posto BDP-a, a u Hrvatskoj upola manje krajem ove godine.

Ponovila je stav vlade kako Hrvatska ne treba zvati MMF. Stav je vlade - jasan ne. Svoju kuću hoćemo i možemo urediti sami, za to imamo snage, znanja i odlučnosti - rekla je Kosor, ali i pozdravila pohvale iz MMF-a Hrvatskoj zbog smanjenja parafiskalnih nameta, pojednostavljenja poreznog sustava, smanjenja državnih agencija te najavu donošenja zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Zastupnike je pozvala da taj zakon, koji će vlada u petak uputiti u saborsku proceduru, izglasaju paralelno s proračunom. Kao novine je izdvojila podizanje fiskalne odgovornosti na osobnu razinu, onu ministara, koji će, ako neopravdano premaši proračunska ograničenja u svom resoru, morati predsjednici ili predsjedniku vlade dati mandat na raspolaganje.

Premijerka je istaknula da predloženim proračunom vlada daje primjer i lokalnim jedinicama kako planirati prihode i rashode u ovo krizno vrijeme, prozivajući Grad Zagreb da se ne ponaša u skladu s tim vremenom.

Posljedica toga je, kazala je, i današnja odluka jedne kreditne agencije koja je Zagrebačkom Holdingu snizila kreditni rejting.

Napomenula je da vlada u idućoj godini predviđa rast BDP-a od 1,5 posto, ali i istaknula kako će, pokrene li se barem polovica od vladinih projekata, taj rast biti i veći.

Kao neke od tih projekata navela je one u energetici financijski "teške" više milijardi eura, primjerice one za opskrbu naftom (255 milijuna eura), produljenje plinovoda za 560 kilometara (380 milijuna eura), projekti u željezničkoj infrastrukturi i prometu veći od 4 milijarde eura, itd.

Premijerka je naglasila da i u proračunu za 2011. Vlada nastavlja sanirati štete od ratne agresije (više od 8 milijardi kuna), te da su u "zamrznute rashode" uklopljene u 2 milijarde kuna za proces pridruživanja EU.

U taj zadani okvir, dodala je, uvršteno je i 70 milijuna kuna za razvoj vodnog gospodarstva, 54 milijuna za rodiljne naknade, 25 milijuna kuna za školarine, 5 milijuna za Ured predsjednika, 146 milijuna za popis stanovništva, gotovo 2 milijarde kuna za parlamentarne izbore i referendum o pristupanju EU.

Kosor je izrazila nezadovoljstvo što se u javnosti, kako je rekla, malo ili nikako ne navode pozitivni makroekonomski podaci, poput rasta industrijske proizvodnje od 3,1 posto, izvoza od 13 posto (14 posto za EU i 28 posto za SAD), da 10 posto raste izvoz u drvnoj industriji, a namještaja za 12 posto.

To je pokazatelj da smo na dobrom putu da nastavimo s predanim radom i dalje - poručila je.

O vladinom prijedlogu proračuna za 2011. raspravljaju saborski klubovi.(Hina)

Foto: www.vlada.hr

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox