"Ne možemo kao MUP istraživati korupciju, ali možemo uklanjati prilike za koruptivne radnje"

Ne možemo kao MUP istraživati korupciju, ali možemo uklanjati prilike za koruptivne radnje, izjavio je Luka Vončina, pomoćnik ministra zdravlja na okruglom stolu Banke i EIZ-a. Dodao je kako će reforma javne nabave u zdravstvu onemogućiti da se u Hrvatskoj proizvodi istog proizvođača plaćaju tri puta skuplje nego u Austriji.

Vončina je izvijestio kako bi ugovori trebali biti sklopljeni do kraja godine, a najkasnije početkom iduće. Prije same objave natječaja, dokumentacija će biti objavljena na internet stranici Ministarstva zdravlja, a o njoj će se omogućiti i javna rasprava, najavio je pomoćnik ministra.

Jelena Budak s Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) predstavila je istraživanje o korupciji u hrvatskom zdravstvu prema kojem 51 posto ispitanika smatra da pacijenti za zdravstvene usluge često i vrlo često trebaju dati poklon, dodatno plaćanje ili protuuslugu zdravstvenim djelatnicima.

Ali, stvarno iskustvo s korupcijom u javnom zdravstvu imalo je 11 posto građana, a od njih 56 posto mito je dalo liječnicima, a 38 posto medicinskim sestrama. U deset posto slučajeva liječnici su direktno zahtijevali mito, kazala je Budak. Dodala je i kako mali pokloni imaju znakove korupcije jer se njima ostvaruju dodatne pogodnosti te se medicinskim sestrama u 70 posto davanja mita radilo o hrani, a liječnicima 46 posto.

Podaci su izazvali negodovanje prisutnih liječnika koji smatraju da se radi o nepravednom zaključku istraživanja koje produbljuje nepovjerenje u javni sektor.

Hrvoje Minigo iz Hrvatske liječničke komore smatra kako se bombonijera ne može smatrati mitom, već da je to dijelom kulturnih običaja te da manje poklone pacijenti samoinicijativno donose iz zahvalnosti. Dodao je kako je manji broj liječnika sankcioniran radi korupcije koju je teško otkriti i kažnjavati.

„Dopunsko osiguranje 'troši' zdravstveni sustav“

„Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska je u 2010. godini za zdravstvo izdvajala oko 7,8 posto BDP-a. Pritom se 6,6 posto BDP-a odnosilo na zdravstvene izdatke koji su pokriveni iz javnih izvora, a 1,2 posto BDP-a pokriveno je iz privatnih izvora“, kazao je Danijel Nestić (EIZ) i dodao da osnovno zdravstveno osiguranje pokriva veliki dio usluga, a i zakonske regulative onemogućuju ulazak privatnih partnera u sektor zdravstva.

Na okruglom stolu sudjelovali su i Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a,  Stanko Perjan, pomoćnik ravnatelja HZZO-a, Đula Rušinović Sunara iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Hrvoje Minigo iz Hrvatske liječničke komore i Maja Vehovec, s Ekonomskog instituta. (PS/JK)

 

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox