Novac je vrijednost koja riječima Ralpha Walda Emersona „često košta previše".

Stoga, ako konceptu bankarstva pridodamo ideju etičnosti, osim naizgled nespojivog pojma, moguća su nova zdravorazumska rješenja kako doći do potrebnog kapitala. Umjesto isključivog profita, ova banka želi stvarati kvalitetan odnos uz održivo cirkuliranje financijskih dobara na relaciji čovjek - zajednica - banka.

Budući da profit u ovakvom konceptu ne vodi glavnu riječ, tako ni etične banke nisu za svakoga - u kratkom razgovoru pojašnjava gospodin Goran Jeras, upravitelj prve hrvatske etične banke u osnivanju.

„Etična Banka je prije svega razvojna banka okrenuta financijskoj politici koja podržava dugoročnost i održivost domaćih poduzetničkih projekata počevši od ekološke proizvodnje hrane, preko obnovljivih izvora energije do informatizacije i novih tehnologija ne zaobilazeći pritom startupove koji tek započinju poduzetničku aktivnost.“

Dajući prednost lokalnoj ekonomiji i jačanju vrijednosti domaće valute banka nastaje u okviru djelovanja Zadruge za etično financiranje, koja zbog domaćeg zakonskog ograničenja zadružnog finacijskog poslovanja, osniva prvu hrvatsku etičnu banku kao dioničko društvo, dok licencu temelji na odredbama Zakona o kreditnim institucijama.

Osnivanje banke definirano je europskim pravnim okvirom direktiva i akata te podržano nizom preporuka europske komisije i europskog gospodarskog i socijalnog odbora; institucija koji nove modele bankarskog poslovanja vide kao poluge u razvoju realnog gospodarstva i raznolikosti financijskog sustava.

Europska federacija etičnih i alternativnih banaka FEBEA sa sjedištem u Briselu, svoju je jasnu podršku i presedan osnivanju etične banke izrazila primajući ZEF pod svoje okrilje, čak i prije samog osnivanja banke. Zadruga za etično financiranje tako će u lipnju biti domaćinom njihove godišnje skupštine koja će se održati u Splitu pa će i tu priliku maksimalno iskoristiti za promociju etičnog bankarstva u Hrvatskoj. Tada na samom vrhuncu kampanje planiraju zaključiti prikupljanje temeljnog kapitala i formalno završiti proces.

Solidan iznos osnivačkog kapitala kojim će HNB uskoro odobriti osnivanje etičke banke, ukoliko za to budu ispunjenje sve potrebne zakonske pretpostavke daje dodatnu sigurnost ovoj zadružnoj inicijativi.

„Iako je 150 milijuna kuna daleko iznad zakonskog minimuma potrebnog za osnivanje banke, procjenjujemo da bismo tim kapitalom mogli komotno započeti financiranje po našem poslovnom modelu i principima, čime bismo ujedno izbjegli praksu banaka koje su u poslovanje krenule sa premalo kapitala.Temeljni jamstveni kapital prikupljamo od članova Zadruge, među kojima ima i vrlo uspješnih poduzeća koji samostalno raspolažu višemilijunskim iznosima“.

Načela poslovanja se u etičnoj banci temelje na na dobrovoljnom, otvorenom članstvu po zadružnom principu “jedan član jedan glas“. Na njega stječete pravo nakon uplate jednokratnog temeljnog zadružnog uloga od 2500 kn. Jednostavnost komuniciranja i transparentnost informacija jamčit će da ste u svakom trenutku u okvirima dozvoljenog poslovnog kodeksa, upućeni u daljnji tijek korištenja vašeg novca.

U daljnjem razgovoru upravitelj Goran Jeras, koji je profesionalno iskustvo stjecao radeći u inozemnom bankarskom sustavu na poslovima procjene rizika; pojašnjava kako se bankarski model kroz vrijeme duboko promijenio.

„Nekada su banke uglavnom bile usmjerene poticanju proizvodnje dok je danas oko 60% kreditnih usluga okrenuto potrošnji, a tek manjim dijelom proizvodnji. Stoga se i model etičnog bankarstva, koliko god zvuči egzotično, vraća tradicionalnom bankarstvu i svijesti o kreditiranju proizvodnih poslovnih prilika umjesto kreditiranja potrošnje kao generatora duga."

Ne dovodeći u pitanje etičnost bilo kojih institucija koje legitimno posluju na financijskom tržištu, Jeras dalje argumentira, kako danas više ne možemo izbjeći činjenici da postoje mnoge poslovne prakse koje kod korisnika izazivaju nezadovoljstvo.Također povlači paralelu sa drugim europskim zemljama po pitanju raznolikosti tržišnih usluga banaka.

„U Italiji imate 5- 6 različitih bankarskih opcija: od zadružnih banaka, građanskih štedionica, preko klasičniih komercijalnih i konačno socijalih banaka za marginalne skupine. U Hrvatskoj toga zasad nema jer banke nude potpuno isti koncept sa nekim manjim kozmetičkim razlikama...".

Etična banka otvorena je i uspješnim poduzećima poput Končara ili Rimac automobila, koji svojim proizvodima podržavaju inovativnost, zapošljavanje mladih i poštovanje okoliša. Tu su i primjeri Itas prvomajska d.d i Riz odašiljača i veza koji su postali članovima zadruge za etično financiranje i u svom proizvodnom radu već neko vrijeme pokazuju fantastične rezultate iako ne nailaze na razumijevanje banka za njihove poslovne procese.

„Otvaramo se za sve one koji na bilo koji način doprinose zajednici da pritom ne isključujemo bilo koga tko nije u kategoriji društvenog poduzeća jer time ne bismo nikuda došli. Namjeravamo kroz ovaj proces pokazati svim poduzećima da je koncept društvenog poduzetništva bolji, dugoročno kvalitetniji i motivirati ih da sami transformiraju svoje poslovanje u tom smjeru“.

Pritom je važno naglasiti da je percepcija izjednačavanja društvenog poduzetništva sa socijalnim djelovanjem, netočna. „Kao društveno poduzeće i dalje djelujete po profitnim načelima“ nastavlja Jeras, „profit je dobrodošao i svakako ga pozdravljamo; jedino je pitanje da li se teži ka reinvestiranju u nove vrijednosti i poštuje pravo nagrađivanja svih sudionika.Nemoguće je graditi dugoročan odnos na odnosu koji nije fer.“

Ono što će čitatelje najviše zanimati jesu ljudi koji će novcem upravljati.

„Zadruga za etično finaciranje na ključna je mjesta upravnog odbora banke izabrala dvoje ljudi istaknutog bankarskog iskustva i stručnih finacijskih znanja; kolegu Zorana Besaka te gospođu Silvanu Vujnović.

Da bismo dali maskimalnu sigurnost da je to što radimo jako ozbiljno imamo i vrlo jak nadzorni odbor u kojem se nalaze dva stranca. Jef Tavernijer, bivši je ministar i nekadašnji zamjenik belgijskog premijera s velikim iskustvom u etičnom bankarstvu te Fabio Salviato; čovijek broj jedan europskog etičnog bankarstva, trenutno predsjednik Federacije Europskih Etičnih Banaka. Sve su to iskusni bankari koji prepoznaju novu dimenziju bankarskog poslovanja i vjeruju da će ovakav koncept uskoro i u Hrvatskoj donositi pozitivne pomake.“

Ostaje na kraju pozvati poduzetnike i građane da se što bolje informiraju o prednostima etičnog bankarstva i pridruže kreiranju novog koncepta bankarskog poslovanja u kome će svoje mjesto pronaći svi sudionci bez obzira na udio u kapitalu ili gospodarsku moć koja im stoji na raspolaganju.

Ina Vojvodić