Ovo nije normalno: Hrvatski radnik za državne potpore daje 6.900 kuna

Državne potpore u prošloj su godini dosegle 9,5 milijardi kuna, što je porast za 10 posto u odnosu na 2009. godinu, pri čemu je njihova struktura i dalje loša jer prevladavaju sektorske potpore nauštrb horizontalnih, rečeno je na konferenciji za novinare Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Udio državnih potpora u BDP-u je s 2,59 posto u 2009. godini porastao na 2,85 posto u 2010. godini, a iznos državne potpore po zaposlenom u godinu dana je sa 6000 kuna skočio na 6.900 kuna, tako da danas hrvatski radnik godišnje za potpore daje znatno više od jedne prosječne plaće, istaknula je predsjednica Vijeća AZTN-a Olgica Spevec.

Visoke potpore

Državne potpore u Hrvatskoj i dalje su visoke, pogotovo u usporedbi s državama EU koje su lani za potpore bez željezničkog prometa izdvojile 0,6 posto BDP-a. U 2011. se u Hrvatskoj ne očekuju nikakve bitne promjene, rekla je Spevec koja procjenjuje da zbog strukture potpora nova Vlada nema znatnijeg prostora za njihovo rezanje u proračunu za iduću godinu.

U 2010. potpore za poljoprivredu i ribarstvu iznosile su četiri milijarde kuna, a kada se tome dodaju potpore za promet od 1,5 milijardi kuna dolazi se do udjela u BDP-u od 1,65 posto, što je daleko više od bilo koje zemlje EU.

U kategoriji industrija i usluga za sektorske potpore izdvaja se čak 75 posto sredstava, a za horizontalne ciljeve samo 25 posto, dok je u EU situacija obrnuta - tamo se za sektorske potpore izdvaja tek 15 posto a za horizontalne 85 posto sredstava. To je jedan od razloga zašto Hrvatska ne može ostvariti značajniji izvoz, upozorava Spevec.

Porazni podaci

Umjesto iz državnog proračuna koji je preopterećen i morat će se smanjiti, Hrvatska se treba preorijentirati na privlačenje sredstava iz europskih fondova i mora početi napuštati naslijeđeni sustav potpora, preusmjeravajući novac iz strukturnih u horizontalne potpore, kaže Spevec.

Usporedbom sa zemljama EU dolazi se do još nekih poražavajućih podataka - dok se u EU potporama za industriju i usluge čak 18 posto izdvaja za istraživanje, razvoj i inovacije, kod nas taj udio iznosi tek tri posto; dok u EU potporama za zaštitu okoliša i očuvanje energije izdvajaju gotovo 24 posto, u Hrvatskoj je to bijednih 0,5 posto.

Istodobno Hrvatska za željeznicu izdvaja preko 800 milijuna kuna, što je 14 posto više nego prethodne godine, a za radiotelevizijsko emitiranje gotovo 1,2 milijarde kuna, tako da HRT unatoč rastu cijene pretplate iz godine u godinu prima sve više potpora. (Hina/jk)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox