Ovrha - što se smije, a što se ne smije plijeniti

Ulaskom u drugo desetljeće novog milenija, Fina je od banaka preuzela provedbu ovrha. Dosada je blokirano 162 204 računa građana te 109 237 računa poslovnih subjekata. Jutarnji list navodi što se ovrhom smije, a što ne smije plijeniti.

Obuhvaćeno ovrhom

1. Ovrhom se smije plijeniti dio plaće. Trećina plaće, a u izuzetnim okolnostima i polovina plaće. Ipak, ovrha ne može sjesti na razne naknade, kao na npr. dječje doplatke, stipendije, nakande za nezaposlene...

2. Tekući i žiro račun, na kojeg stižu plaće, mirovine i honorari neće promaći vjerovnicima koji se namjeravaju naplatiti.

3. Svaka štednja. Osim ušteđevine u bankama, na ovršnom udaru su mirovinska i stambena štednja te svi ulozi u životna osiguranja, navodi Jutarnji list.

4. Pokretnine. Namještaj i tehnika koji nisu neophodni za život također ulaze u ovrhu.

5. Nekretnine. Kuće, stanovi, poslovni prostori i vikendice.

 

Iz ovrhe je izuzeto

1. Ovršnim zakonom su izuzeta poljoprivredna zemljišta te gospodarski objekti koji su poljoprivrednicima neophodni za život.

2. Osim odjeće i obuće, zaštićeni su hladnjak, bojler, štednjak, perilica posuđa i odjeće.

3. Hrana i ogrjev također spadaju u kategoriju neophodnog za život. Pošiljka koja još nije uručena dužniku ne podliježe ovrsi, navodi Jutarnji list.

4. Odličja i ratne spomenice, vjenčani prsten i obiteljski portreti.

5. Ortopedsko pomagalo također ne ulazi ovršnu plijenidbu.(mš)

 

Izvor: tiskano izdanje Jutarnjeg lista, 14. siječnja 2010., broj 4496 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox