Uvođenje poreza na neiskorištenu imoviu, što je od 2013. godine najavio ministar financija Slavko Linić, banke u Hrvatskoj moglo bi stajati više nego što se trenutno misli, piše Jutarnji list.

Unatoč krizi, cijene stanova u Hrvatskoj su razmjerno visoke, a upućeni kažu da krivce za takvu situaciju treba tražiti u bankama koje su u politici kreditiranja stanogradnje „zabetonirale“ cijene kvadrata.

Prodaja stanova ispod određene cijene u propast bi odvela brojne građevinske tvrtke koje su veliki dužnici banaka. Bankama se zbog toga čak i u krizi više isplati odobravati reprograme kredita građevinarima nego ići na veću korekciju cijena u nadi da će kriza završiti što bi značilo i novi procvat tržišta nekretnina.

No, oporavak tržišta nekretnina još nije na vidiku, a na domaćem tržištu je oko 15.000 neprodanih stanova. Prema gruboj računici, rušenje cijena stanova za 20 ili 30 posto banke bi na kraju moglo koštati i više stotina milijuna eura.

Uvođenje poreza na imovinu dovelo bi i do čišćenja bilanci banaka u kojem bi one zapisane iznose morale uskladiti sa stvarnim stanjem na terenu, što bi napokon moglo dovesti do većeg pada cijene stanova. (jk)

Izvor: www.jutarnji.hr