Proračun za sljedeću godinu: Više vojsci, manje zdravstvu

Prema Vladinom prijedlogu proračuna rashodi za slijedeću godinu iznosit će 122,3 milijarde kuna, dok bi proračunski prihodi trebali iznositi 107,4 milijarde kuna, piše Večernji list.

Za mirovine će slijedeće godine biti potrebno izdvojiti 35,1 milijardu kuna, a doprinosima će se pokriti oko 19,3 milijardi kuna, što znači da će trebati pronaći dodatnih 16,7 miljardi kuna iz proračuna, iz čega je jasno da će mirovine biti bolna točka i slijedeće godine. No, bolnije će biti umirovljenicima jer će mirovine ostati zamrznute slijedeće godine bez obzira na rast troškova života, piše Večernji list.

Gledajući po ministarstvima, najveći je gubitnik Ministarstvo zdravstva koje će dobiti oko 700 milijuna kuna manje, dok Ministarstvo gospodarstva  Ministarstvo obrazovanja i sporta ostaju na istim razinama. Najveći dobitnik novog proračuna su ministarstva obrane i pravosuđa, piše Večernji list.

Više novca će se izdavati za rodiljne naknade (54 milijuna kuna), vojnu opremu (260,5 milijuna kuna), kamate (1,1 milijardu kuna), te mirovine (163,2 milijuna kuna).

Proračun predviđa i više novca za Ured predsjednika zbog radova koji se planiraju na zgradi. U proračunu također treba pronaći novac za izvanredne rashode, odnosno popis stanovništva, parlamentarne izbore i referendum za ulazak u Europsku uniju, što će nas koštati 323,1 milijun kuna.

 

Nema subvencija

 

Slijedeće godine Vlada neće davati subvencije za brodogradnju, no nepodmireni dug za koji su već dana jamstva iznosi 12 milijardi kuna. Ove je godine Vlada dala jamstva u iznosu od 800 milijuna kuna, i taj iznos ne uključuje samo brodogradnju. Obveze dospjele prema HZZO-u iznose oko milijardu kuna, piše Večernji list.

Što se tiče prihoda kojima bi trebalo napuniti proračun, najveći minus odnosi se na porez na dohodak jer se očekuje kako će prihod od njega biti 12 posto manji iz razloga što je sve više nezaposlenih.

Očekuje se kako će prikupiti 10 posto manje novca i od poreza na dobit, dok bi se prihod od PDV-a trebao povećati 3,8 posto. Trošarine bi trebale rasti 2,2 posto, a doprinosi 1,4 posto.

Uz planirani rast gospodarstva od 1,5 posto u slijedećoj godini, deficit će ostati visok, točnije iznosit će 14,9 milijardi kuna. No, ministar Šuker najavljuje da bi se deficit mogao smanjiti u 2012. godini, i to sa sadašnjih 4,5 posto BDP-a na manje od 3 posto. Šuker je najavio kako će slijedeće godine trebati izdvojiti 22,3 milijarde kuna za otplatu duga, od čega 9,9 milijardi otpada na refinanciranje starih dugova.

Proračun za 2011. godinu, uz zakon o fiskalnoj odgovornosti početak je konsolidacije javnih financija u postkriznom razdoblju, rekla je Kosor. (J.K.)

 

 

 

 


Izvor: Večernji list, 16. studenoga 2010.

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox