Grčka, čiji premijer Antonis Samaras traži odgodu od dvije godine za uravnoteženje javnih financija, obećala je međunarodnim vjerovnicima da će javni deficit spustiti ispod tri posto BDP-a 2014. u zamjenu za financijsku pomoć.

Temeljem dogovora s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom, Grčka se mora uskladiti s europskim zlatnim proračunskim pravilom i smanjiti javni deficit na 2,1 posto BDP-a 2014., s očekivanih 7,3 posto 2012. i 4,6 posto iduće.

To je ambiciozan cilj s obzirom na to da je Atena deficit već smanjila za više od šest posto između 2009., godine početka krize, i 2011. – s 15,8 na 9,3 posto.

Da bi ispunila svoje obveze, Grčka mora 2013. i 2014. uštedjeti 11,5 milijarda eura, a mjere za to upravo se pripremaju. Zauzvrat, EU i MMF predvidjeli su da će joj posuditi 130 milijarda eura, uz 110 milijarda odobrenih 2010.

Po tom scenariju, plan EU-a i MMF-a, tzv. memorandum, predviđa primarni suficit (ne računajući otplatu duga) od 4,5 posto BDP-a 2014. i 1,8 posto 2013. Ova godina trebala bi biti posljednja u crvenom, s primarnim deficitom od 1 posto. Javni dug trebao bi iznositi 162,1 posto BDP-a na kraju 2014., nakon 165,4 posto 2013. i 161,4 posto 2012. Trebalo bi ga se svesti na 120,5 posto BDP-a 2020., zahvaljujući restrukturiranju dugova u ožujku kada su privatni vjerovnici otpisali 106 milijarda eura, prenosi poslovnipuls.com.

Osim niza reformi za smanjenje javnog sektora i broja državnih službenika, Atena do 2015. treba provesti i velike privatizacije, čime bi trebala prikupiti 19 milijarda eura.

Taj makroekonomski plan pripremljen prije političke krize ovoga proljeća mogla bi revidirati trojka međunarodnih vjerovnika (EU, ECB i MMF) u svojem novom izvješću o stanju grčkog gospodarstva, koje se očekuje potkraj rujna ili početkom listopada, uzimajući u obzir kašnjenja u proračunskoj prilagodbi i pogoršanje recesije. (sh)