KOLEKTIVNI UGOVOR DRUŠTVA REMONT I PROIZVODNJA ŽELJEZNIČKIH VOZILA d.o.o. - važeći tekst, NN br. 23/2005

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

>>> vidi cijeli ovaj propis (grafički uređen) OVDJE

 Na teme­lju Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95, 54/95, 17/01.), Konvencije broj 87, 98, i 111 MOR-a, Sindikat hrvat­skih že­ljezničara i Sindikat djelatnika remonta i proizvod­nje že­ljezničkih vozila, s jedne strane i Uprava društva Remont i proizvod­nja že­ljezničkih vozila d.o.o. s druge strane zak­ljučili su 20. prosinca 2004.
 
KOLEKTIVNI UGOVOR  DRUŠTVA REMONT I PROIZVODNJA ŽELJEZNIČKIH VOZILA d.o.o.
 
(“Narodne novine”, broj 23/05)
 
I. OPĆE ODREDBE
 
Članak 1.
 
(1) Ovim Kolektivnim ugovorom (u da­lj­njem tekstu: Ugovor) uređuju se prava, obveze i odgovornosti iz rada i na osnovu rada radnika Remonta i proizvod­nje že­ljezničkih vozila d.o.o., kao i prava, obveze i odgovornosti društva Remont i proizvod­nja že­ljezničkih vozila d.o.o. (u da­lj­njem tekstu: Društvo, Poslodavac) sukladno Konvencijama MOR-a i Zakona o radu.
(2) Pod pojmom »radnik« u smislu ovoga Ugovora smatra se fizička osoba koja teme­ljem Ugovora o radu (u radnom odnosu) obav­lja određene poslove za Društvo.
(3) Pod pojmom »Društvo, Poslodavac« u smislu ovoga Ugovora smatra se Trgovačko društvo Remont i proizvod­nja že­ljezničkih vozila d.o.o.
 
Članak 2.
 
(1) Odredbe ovog Ugovora primje­njuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima Poslodavca.
(2) Ako se ugovorom o radu sklop­ljenim između Poslodavca i radnika pojedina prava za radnika utvrde povo­ljnije od prava utvrđenih ovim Ugovorom, te odredbe neposredno će se primje­njivati.
(3) Ako bi općim aktom neko pravo radnika bilo utvrđeno u ma­njem opse­gu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora, primje­njuju se odredbe ovog Ugovora.
(4) Kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Ugovora, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.
 
Članak 3.
 
Pri podjeli, spaja­nju, izdvaja­nju ili drugoj statusnoj promjeni Poslodavaca, na radnike se do sklapa­nja novoga kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana, nastav­lja primje­njivati kolektivni ugovor koji se na njih primje­njivao u vrijeme statusne promjene.
 
Članak 4.
 
Ovaj Ugovor sastoji se od poglav­lja:
I. Opće odredbe
II. Sklapa­nje ugovora o radu,
III. Privremeno raspoređiva­nje radnika,
IV. Pripravnici,
V. Radno vrijeme,
VI. Odmori i dopusti,
VII. Izobrazba radnika i osposob­ljava­nje za rad,
VIII. Zaštita privatnosti radnika,
IX. Prestanak ugovora o radu,
X. Zaštita prava radnika,
XI. Naknada štete,
XII. Odnosi sa Sindikatom,
XIII. Zaštita na radu,
XIV. Uvjeti za rad radničkog vijeća,
XV. Ulaga­nja u pobo­ljša­nje uvjeta rada i humanizaciju radnih mjesta
XVI. Prima­nja,
XVII. Dodaci plaće,
XVIII. Naknade plaće,
XIX. Naknade troškova radnika,
XX. Ostala prima­nja,
XXI. Isplata plaće,
XXII. Osigura­nje radnika,
XXIII. Prijelazne i zak­ljučne odredbe,
XXIV. Prilozi: Prilog I. Cijene sata rada radnih mjesta.
 
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
 
1. Ugovor o radu
 
Članak 5.
 
(1) Radnik zasniva radni odnos danom sklapa­nja ugovora o radu.
(2) Ugovorom o radu Poslodavac ima obvezu, pored Zakonom o radu utvrđenih uglavaka, utvrditi i sljedeće:
– traja­nje pripravničkog staža,
– raspored radnog vremena (jednokratno, dvokratno, rad u smjenama),
– radna mjesta s posebnim uvjetima (sigurnost na radu),
– traja­nje stanke,
– klauzula o traja­nju zabrane konkurencije.
(3) U slučaju suglasne promjene radnog mjesta s radnikom se sklapa novi Ugovor o radu uz naznaku broja ugovora koji prestaje vrijediti.
 
Članak 6.
 
(1) Ako Ugovor o radu nije sklop­ljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku najkasnije petnaestog dana od dana početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklop­ljenom Ugovoru.
(2) Ako Poslodavac s radnikom ne sklopi pisani Ugovor o radu niti mu izda pisanu potvrdu o sklop­ljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme osim ako Poslodavac u roku godine dana od početka rada ne dokaže suprotno.
 
Članak 7.
 
Ako ugovor o radu koji nije sklop­ljen u pisanom obliku prestane prije isteka petnaest dana od dana početka rada, Poslodavac je dužan uručiti radniku pisanu potvrdu o sklop­ljenom Ugovoru najkasnije pos­ljed­nje­g dana rada.
 
Članak 8.
 
(1) Prije popu­njava­nja slobodnih radnih mjesta Poslodavac je obvezan ispitati ima li u Društvu radnika koji se nalaze kao tehnološki višak čijim bi preuzima­njem odnosno premješta­njem bila popu­njena slobodna radna mjesta u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.
(2) U slučaju da u Društvu postoji tehnološki ili ekonomski višak radnika, Poslodavac je dužan ispitati mogućnost popu­njava­nja slobodnih radnih mjesta uz potrebnu prekvalifikaciju viška radnika.
 
Članak 9.
 
(1) Prilikom sklapa­nja ugovora o radu radnik je dužan izvijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga one­mo­gućuje ili bitno ometa u izvrše­nju obveza iz Ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdrav­lje osoba s kojima u izvrše­nju Ugovora o radu, radnik dolazi u dodir.
(2) Radi utvrđiva­nja zdravstvene sposobnosti za obav­lja­nje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pre­gled.
(3) Troškove liječničkog pre­gleda iz stavka 2. ovog članka snosi Poslodavac.
 
2. Probni rad
 
Članak 10.
 
(1) Prilikom sklapa­nja ugovora o radu ugovara se probni rad.
(2) Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.
(3) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok traje najma­nje sedam dana.
 
3. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
 
Članak 11.
 
(1) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklop­ljen, smatra se da je sklop­ljen na neodređeno vrijeme.
 
Članak 12.
 
Poslodavac će s radnikom s kojim je zasnovao radni odnos na određeno vrijeme, zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme, ako radno mjesto nije popu­njeno drugim privremeno odsutnim radnikom i ako je radnik na određeno vrijeme radio najma­nje tri (3) godine.
 
4. Ugovor o radu na određeno vrijeme
 
Članak 13.
 
(1) Ugovor o radu na određeno vrijeme iznimno se može sklopiti kada za to postoji stvaran i važan razlog, a osobito kada se radi o:
– sezonskom poslu,
– zamjeni privremeno nenazočnog radnika,
– vremenski i stvarno ograničenoj naru­džbi ili drugom privremenom poveća­nju opse­ga poslova,
– privremenim poslovima za obav­lja­nje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,
– ostvare­nju određenog poslovnog pothvata,
– drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu ili drugim zakonom.
(2) Ugovor o radu sklop­ljen na određeno vrijeme, prestaje istekom roka utvrđenog tim Ugovorom.
 
5. Dužnost poštiva­nja propisa u svezi s radnim odnosom
 
Članak 14.
 
(1) Prije stupa­nja na rad radniku se mora omogućiti upozna­va­nje sa sadržajem Kolektivnog ugovora i općih akata kojima su uređena ­nje­gova prava, obveze i odgovornosti.
(2) Radnik je obvezan ugovorom preuzete poslove obav­ljati savjesno i stručno u skladu s naravi i vrstom rada, te da usavršava svoja zna­nja i radne vještine, i štiti interese Poslodavca.
(3) Poslodavac je obvezan omogućiti radniku, prije stupa­nja na rad, da se upozna s propisima iz radnog odnosa, organizacijom rada, zaštitom na radu i opasnostima posla koje­g će obav­ljati, osposobiti ga za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdrav­lja, a u skladu s mogućnostima i potrebama rada, osigurati školo­va­­nje i usavršava­nje, te za obav­ljeni rad isplatiti plaću i omogućiti ostvariva­nje i drugih prava utvrđenih Zakonom.
 
6. Zabrana diskriminacije
 
Članak 15.
 
(1) Zabra­njena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposle­nje i osobe koja se zaposli, na teme­lju rase, boje kože, spola, spolnog opredje­lje­nja, bračnoga sta­nja, obite­ljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjere­nja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog sta­nja, rođe­nja, društve­nog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
(2) Izravna diskriminacija znači svako postupa­nje uvjetovano nekim od teme­lja iz stavka 1. ovoga članka kojim se osoba stav­lja ili je bila stav­ljena ili bi mogla biti stav­ljena u nepovo­ljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
(3) Neizravna diskriminacija postoji kada određena naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, osobu iz stavka 1. ovoga članka zbog ­njenoga određenog obilježja, statusa, opredje­lje­nja, uvjere­nja ili vrijednosnog sustava koji čine teme­lje za zabranu diskriminacije stav­lja ili bi stavila u nepovo­ljniji položaj u odnosu na druge osobe.  
(4) Uznemirava­nje je svako neže­ljeno ponaša­nje uzrokovano nekim od teme­lja iz članka 1. stavka 1. koje ima za ci­lj ili stvarno predstav­lja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposle­nje i radnika kod koje­g uzrokuje strah ili neprijate­ljstvo, te ponižavajuće ili uvred­ljivo okruže­nje.
(5) Spolno uznemirava­nje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponaša­nje spolne naravi koje ima za ci­lj ili stvarno pred­stav­lja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposle­nje ili radnika kod koje­g uzrokuje strah ili neprijate­ljstvo, te ponižavajuće ili uvred­ljivo okruže­nje.
 
Članak 16.
 
Poslodavac je dužan u skladu sa člankom 15. ovog Ugovora odrediti osobu koja će na dokazani način prikup­ljati pritužbe radnika, obrađivati iste te izvješćivati direktora Društva.
 
III. PRIVREMENO RASPOREĐIVANJE RADNIKA
 
Članak 17.
 
(1) Ako izvanredne potrebe rada zahtijevaju, bez izmjene ugovora o radu, radnik može privremeno obav­ljati poslove drugoga radnog mjesta koji odgovaraju ­nje­govoj stručnoj spremi, naro­čito u slučajevima:
– Privremenog poveća­nja ili sma­nje­nja opse­ga posla,
– Zastoja u obav­lja­nju određenih poslova,
– Iznenadnog kvare­nja sirovina ili tvari,
– Kvara na sredstvu za rad,
– Zamjene privremeno nenazočnog radnika,
– Kada zbog primjene propisa o sigurnosti u prometu i sigurnosti na radu ne može obav­ljati svoje poslove,
– Obav­lja­nja poslova za vrijeme prekida u opskrbi energijom.
(2) Radnik se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto u smislu stavka 1. ovog članka dok se ne otklone razlozi zbog kojih je došlo do privremenog rasporeda, a najdu­lje tri mjeseca tijekom kalendarske godine i zadržava plaću koja je za ­nje­ga povo­ljnija.
 
Članak 18.
 
(1) Invalidu rada, radniku s izmije­njenom radnom sposob­nošću i radniku s utvrđenom neposrednom opasnošću od invalidnosti Poslodavac je dužan ponuditi izmije­njeni Ugovor o radu u skladu s preostalom radnom sposobnošću prema Odluci nadležnog tijela za utvrđiva­nje radne sposobnosti radnika.
(2) Radniku iz stavka 1. ovog članka mogu biti ponuđeni i poslovi niže stručne spreme do postoja­nja slobodnog radnog mjesta u okviru ­nje­gove stručne spreme. U slučaju da je radnik odbio prihvatiti izmije­njeni Ugovor o radu, zadržava pravo na otpremninu.
 
Članak 19.
 
Radniku, kojem je sma­njena zdravstvena ili radna sposobnost na teme­lju rješe­nja nadležnog tijela, Poslodavac će u roku trideset (30) dana ponuditi izmije­njeni Ugovor o radu.
 
Članak 20.
 
(1) Radnik ne smije obav­ljati samostalno poslove radnog mjesta ako prethodno nije osposob­ljen za samostalni rad na siguran način.
(2) Osposob­ljava­nje i provjera osposob­ljenosti, provodi se u skladu s pravilima o zaštiti na radu i drugim odgovarajućim propisima.
 
IV. PRIPRAVNICI
 
Članak 21.
 
(1) Pripravnicima se smatraju osobe koje se prvi put zapoš­ljavaju radi osposob­ljava­nja za samostalni rad u zanima­nju za koje su se školovale.
(2) S pripravnikom se sklapa Ugovor o radu na određeno vrijeme, ako kod Poslodavca postoji potreba za zapoš­ljava­njem radnika na poslovima za koje se pripravnik osposob­ljava.
 
Članak 22.
 
(1) Du­ljina staža za pripravnike određuje se ovisno o stručnoj spremi i to:
– pripravnik sa sred­njom stručnom spremom od 4 do 6 mjeseci,
– pripravnik s višom stručnom spremom od 5 do 10 mjeseci,
– pripravnik s visokom stručnom spremom od 6 do 12 mje­seci.
(2) Du­ljina pripravničkog staža određuje se Ugovorom o radu prema programu stručnog osposob­ljava­nja koji donosi Poslodavac u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.
(3) Traja­nje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme op­rav­dane odsutnosti s rada (bolest, vojne vježbe i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od trideset (30) dana.
 
Članak 23.
 
Pripravniku se imenuje mentor koji ima najma­nje isti stupa­nj stručne spreme, izobrazbu za to radno mjesto kao pripravnik, te najma­nje tri (3) godine radnog iskustva u struci.
 
Članak 24.
 
(1) Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa izobrazbe.
(2) Stručni ispit, polaže se pred povjerenstvom od tri (3) člana koje imenuje Poslodavac. Članovi komisije moraju imati najma­nje isti stupa­nj stručne spreme kao i pripravnik čije se zna­nje i osposob­ljava­nje provjeravaju.
 
V. RADNO VRIJEME
 
Članak 25.
 
(1) Radno vrijeme radnika može biti puno, nepuno, skraćeno i duže od punog (prekovremeni rad).
(2) Radno vrijeme je jednokratno.
(3) Raspored tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnog vremena, kao i traja­nje i vri­je­me odmora uređuje se odlukom Poslodavca u skladu sa spe­ci­fičnostima poslova­nja, uz savjetova­nje s Radničkim vijećem.
 
Članak 26.
 
U radno vrijeme koje ulazi u mjesečni fond sati radnika računa se i vrijeme koje proizlazi:
– zbog obaveznog poučava­nja, stručnog osposob­ljava­nja i usavršava­nja, osam sati,
– zbog periodičnog i izvanrednog zdravstvenog pre­gleda – osam sati osim u slučaju da je radnik upućen na izvanredni pre­gled zbog uživa­nja alkohola ili drugih opojnih sredstava,
– zbog prekida i zastoja u radu koji su utvrđeni Zakonom,
– zbog rada u tijelima Poslodavca, rada u Sindikatu ili drugim aktivnostima vezanim za ostvariva­nje prava i obveza iz radnog odnosa – stvarno vrijeme, a najviše kao da je radio (za radnike koji rade u smjenama vrijeme traja­nja smjene),
– zbog predviđene stranke u tijeku dnevnog odmora.
 
Članak 27.
 
Poslodavac će osigurati radniku, koji radi s nepunim ili s vremenom dužim od punoga radnog vremena, sva prava kao i rad­niku s punim radnim vremenom, ali u opse­gu koji ovisi o dužini radnog vremena.
 
Članak 28.
 
Poslodavac će opravdati zakaš­nje­nje radnika na posao na teme­lju pisanog opravda­nja – ispričnice mjerodavnih tijela ili drugih dokaza o postoja­nju takvih okolnosti da se zakaš­nje­nje nije moglo izbjeći.
 
Članak 29.
 
Poslodavac uz suglasnost Radničkog vijeća može uvesti klizno radno vrijeme ukoliko to priroda poslova omogućuje, s najviše šezdeset (60) minuta odstupa­nja na početku, odnosno završetku rada.
 
Članak 30.
 
(1) U slučaju da radnik radi kraće od punoga radnog vremena, zbog ­nje­ge djeteta ili zbog ­nje­ge teže hendikepiranog djeteta, početak i završetak radnog vremena utvrdit će se dogovorom između radnika i poslodavca.
(2) U slučaju spora o primjeni radnog vremena Poslodavac će zatražiti miš­lje­nje Radničkog vijeća o početku odnosno zavr­šet­ku rada.
 
1. Puno radno vrijeme
 
Članak 31.
 
(1) Puno radno vrijeme iznosi četrdeset (40) sati tjedno.
(2) Puno radno vrijeme iznosi osam (8) sati dnevno.
(3) Radno vrijeme u tjednu raspoređuje se u pet (5) uzastopnih radnih dana.
 
2. Nepuno radno vrijeme
 
Članak 32.
 
(1) Radno vrijeme na određenim mjestima može iznositi i ma­nje od četrdeset sati tjedno (nepuno radno vrijeme) kada to zahtijeva organizacija rada, priroda poslova i radnih zadataka ili druge okolnosti.
(2) Poslodavac je dužan uz prethodno savjetova­nje s Rad­nič­kim vijećem, aktom o unutar­njoj ustrojbi (Sistematizaciji) od­re­diti radna mjesta na kojima se radi nepuno radno vrijeme.
(3) Raspored nepunoga radnog vremena utvrđuje se Ugovorom o radu između radnika i Poslodavca.
 
3. Skraćeno radno vrijeme
 
Članak 33.
 
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdrav­­lje i radnu sposobnost radnika.
(2) Radnik kojemu je zbog štetnih utjecaja rada skraćeno radno vrijeme, na može raditi prekovremeno niti u dopunskom radu.
(3) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovog članka ne može biti raspoređen na rad do punoga radnog vremena na nekim drugim poslovima.
(4) Skraćeno radno vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom.
 
4. Prekovremeni rad
 
Članak 34.
 
(1) Poslodavac može odlučiti da radnici moraju raditi prekovremeno u svim izvanrednim, nepredviđenim i nužnim situacijama utvrđenim Zakonom.
(2) Prekovremeni rad ne može trajati du­lje od deset (10) sati tjedno i ne ulazi u preraspodjelu.
 
Članak 35.
 
Pored ograniče­nja određenim Zakonom o zabrani prekovremenog rada Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da radi u prekovremenom radu u slučajevima:
– ako ­nje­guje člana uže obite­lji po uputama liječnika (pod članom uže obite­lji smatraju se osobe prema članku 49. stavak 2. Zakona o radu),
– ako ne može osigurati čuva­nje djeteta do sedam (7) godina starosti za vrijeme rada duže­g od punoga radnog vremena.
 
Članak 36.
 
Uvođe­nje rada duže­g od punoga radnog vremena (prekovremeni rad) nije dopušteno ako se posao može obaviti odgovara­jućom organizacijom, podjelom rada, raspodjelom radnog vremena ili zaposle­njem novih radnika.
 
5. Noćni rad
 
Članak 37.
 
(1) Svako obav­lja­nje poslova i radnih zadataka radnika u vremenu između dvadeset dva (22) sata i šest (6) sati iduće­g dana smatra se noćnim radom.
(2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako, da radnik radi noću uzostopce najviše jedan tjedan.
 
6. Preraspodjela radnog vremena
 
Članak 38.
 
Poslodavac može preraspodijeliti radno vrijeme za pojedine organizacijske cjeline kada to zahtijeva priroda poslova, organizacija rada i poslova­nja, bo­lja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korište­nje radnog vremena, te obav­lja­nje i dovrše­nje ugovorenih poslova.
 
Članak 39.
 
(1) Preraspodjela radnog vremena je mjesečna. Ako radnik ostvari veći broj sati mjesečno od unaprijed planiranog ti sati predstav­ljaju prekovremeni rad.
(2) Ako je radno vrijeme preraspodije­ljeno, ono ne smije biti duže od pedeset (50) sati tjedno.
(3) Preraspodjelom utvrđeno ukupno godiš­nje radno vrijeme ne može prijeći godiš­nji fond radnih sati na bazi četrdeset (40) satnog radnog tjedna.
 
VI. ODMORI I DOPUSTI
 
1. Odmor tijekom dnevnog rada (stanka)
 
Članak 40.
 
(1) Radnik ima pravo na odmor u tijeku dnevnog rada, stanku, u traja­nju od trideset (30) minuta.
(2) Stanka ne smije biti određena u prva dva (2) sata nakon početka rada, a niti u zad­njem satu prije završetka rada.
(3) Radnici koji rade u smjenama imaju pravo na odmor tijekom rada u traja­nju od trideset (30) minuta za traja­nje smjene od 4 do 8 sati i sljedećih trideset (30) minuta za smjenu preko 8 do 12 sati.
(4) Poslodavac je dužan za radnika koji svoj rad obav­lja u smjenama propisati vrijeme stanke za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvrđenom rasporedu smjena.
(5) Ako Poslodavac ne omogući prekid rada radi korište­nja stanke, vrijeme predviđeno za stanku ulazi u preraspodjelu radnog vremena.
(6) Vrijeme odmora tijekom rada smatra se vremenom provedenim na radu.
 
2. Dnevni odmor
 
Članak 41.
 
Radnik ima pravo na dnevni odmor između dvaju uzastopnih radnih dana u traja­nju od najma­nje dvanaest (12) sati neprekidno.
 
3. Tjedni odmor
 
Članak 42.
 
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u traja­nju od dvadeset četiri (24) sata neprekidno.
(2) Dan tjednog odmora u pravilu je nedje­lja.
(3) Ako je potrebno da radnik na dan svoga tjednog odmora radi, osigurat će mu se korište­nje tog odmora tijekom iduće­g tjedna.
(4) Rad na dan tjednog odmora određuje se usmenim nalogom Poslodavca ili pisanim nalogom ako to radnik zahtijeva.
 
4. Godiš­nji odmor
 
Članak 43.
 
(1) Poslodavac osigurava radniku u svakoj kalendarskoj godini godiš­nji odmor u traja­nju od najma­nje osamnaest (18) radnih dana.
(2) Radniku mlađem od osamnaest (18) godina života, godiš­nji odmor ne može biti kraći od dvadeset četiri (24) radna dana.
(3) Radnici koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi ih od štetnih utjecaja, imaju pravo na najma­nje trideset (30) radnih dana godiš­nje­g odmora.
(4) Pod pojmom »radni dan« u tekstu ovog Ugovora smatraju se svi dani u tjednu osim subote, nedje­lje, te blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom.
 
Članak 44.
 
Traja­nje godiš­nje­g odmora utvrđuje se:
– prema uvjetima rada
– prema složenosti poslova,
– prema radnom stažu,
– prema posebnim socijalnim uvjetima
– i prema navršenim godinama starosti.
 
Članak 45.
 
Prema kriterijima iz prethodnog članka radniku se traja­nje godiš­nje­g odmora uvećava na način:
a) Prema uvjetima rada
– rad na radnim mjestima s posebnim                       3 dana
   uvjetima rada
– noćni rad                                                              2 dana
b) Prema složenosti poslova
– I. kate­gorija (NKV, PKV)                                    1 dan
– II. kate­gorija (SSS)                                               2 dana
– III. kate­gorija (VŠS)                                             3 dana
– IV. kate­gorija (VSS)                                             5 dana
c) Prema radnom stažu
– 1 do 5 godina                                                       2 dana
– 5 do 10 godina                                                     3 dana
– 10 do 15 godina                                                   4 dana
– 15 do 20 godina                                                   5 dana
– 20 do 25 godina                                                   6 dana
– 25 do 30 godina                                                   7 dana
– preko 30 godina                                                   8 dana
d) Prema posebnim socijalnim uvjetima:
– majka s djetetom do 3 godine starosti                    2 dana
– majka za svako dijete do 7 godina starosti             1 dan
– majka s djetetom do 14 godina starosti
   s psihofizičkim smet­njama u razvoju                       još 2 dana
– samohrani rodite­lj s jednim djetetom                      2 dana
   do 15 godina starosti
– samohrani rodite­lj s dvoje ili više djece                  3 dana
   do 15 godina starosti
– invalid                                                                   2 dana
– invalid Domovinskog rata                                      3 dana
– invalid civilna žrtva rata                                          3 dana
Navedene uvjete zaposlenici su dužni na zahtjev dokumentirati odgovarajućim potvrdama.
e) Godine života:
– od 30 do 50                                                         1 dan
– preko 50 godina                                                   2 dana
f) Prema stavkama od a. – e. radnici imaju pravo na traja­nje godiš­nje­g odmora najviše do 30 radnih dana, osim poslova na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja i poslova s posebnim uvjetima rada. Za takva radna mjesta broj dana godiš­nje­g odmora iznosi najviše 33 radna dana.
 
Članak 46.
 
(1) Vrijeme u kojemu radnik tijekom godine koristi godiš­nji odmor određuje se planom korište­nja godiš­nje­g odmora koji donosi Poslodavac krajem godine za sljedeću godinu, uz prethodno savjetova­nje s Radničkim vijećem u skladu s prirodom i organizacijom rada, vodeći računa i o svakoj pisanoj že­lji pojedinog rad­nika.
(2) U skladu s planom korište­nja godiš­nje­g odmora radniku će se na nje­gov pisani zahtjev uručiti pisana obavijest o danu, početku i traja­nju godiš­nje­g odmora najma­nje trideset (30) dana prije nastupa godiš­nje­g odmora.
 
Članak 47.
 
(1) Tijekom godine može se u iznimnim slučajevima u interesu Poslodavca odstupiti od utvrđenog plana korište­nja godiš­njeg odmora zbog:
– hitnih intervencija na otkla­nja­nju kvarova u radnom procesu,
– neodgodiva obav­lja­nja hitnih i značajnih poslova,
– i u drugim opravdanim slučajevima.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan prekinuti započeto korište­nje godiš­nje­g odmora, s tim da ga ima pravo nastaviti čim prestane razlog zbog koje­ga je odmor prekinut.
(3) Zbog prekida korište­nja godiš­nje­g odmora radnik ima pravo na naknadu troškova koje je imao (troškovi prijevoza, hotela i dr.), uz prilaga­nje dokaza.
 
Članak 48.
 
(1) Korište­nje godiš­nje­g odmora prekida se nastupom bolo­va­nja, porodi­ljskog dopusta, vojne vježbe, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev radnika te u drugim slučaje­vima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korište­nja godiš­nje­g odmora.
(2) Po isteku prekida godiš­nje­g odmora iz stavka 1. ovog članka, radnik nastav­lja koristiti započeti godiš­nji odmor.
 
Članak 49.
 
(1) Godiš­nji odmor koristi se u kalendarskoj godini u kojoj pripada radniku.
(2) Godiš­nji odmor koristi se u pravilu odjednom, iznimno na zahtjev radnika u više dijelova.
(3) Radnik je dužan iskoristiti preostali dio godiš­nje­g odmora do 30. lip­nja sljedeće godine.
 
Članak 50.
 
Radnik ima pravo koristiti jedan dan godiš­nje­g odmora po že­lji, uz obvezu da o tome izvijesti Poslodavca najma­nje tri (3) dana ranije.
 
5. Dragovo­ljno dava­nje krvi
 
Članak 51.
 
(1) Dragovo­ljni davate­lji krvi imaju pravo na dva slobodna dana prilikom svakog dava­nja krvi, uz naknadu plaće kao da su radili.
(2) Redovitim davate­ljima krvi, koji daju krv najma­nje tri (3) puta u tijeku kalendarske godine, pripada jedan (1) slobodan dan uz naknadu plaće kao da su radili.
 
6. Plaćeni dopust
 
Članak 52.
 
(1) Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do najviše ukupno 7 dana u godini za:
– sklapa­nje braka                                                    3 radna dana
– rođe­nje djeteta                                                      5 radnih dana
– prese­lje­nja na uda­ljenost veću od 50 km                4 radna dana
– prese­lje­nje u istom mjestu ili do 50 km                   2 radna dana
– smrt člana uže obite­lji                                            4 radna dana
– teška bolest ili nesreća člana uže obite­lji                 3 radna dana
– elementarne nepogode                                          5 radnih dana
(2) Ako se u tijeku kalendarske godine ponovi slučaj potrebe korište­nja plaćenog dopusta, Poslodavac može u iznimnim okolnostima odobriti dodatno pravo na korište­nje plaćenog dopusta preko 7 dana po zahtjevu radnika i uz suglasnost Radničkog vijeća.
(3) Ako se u tijeku kalendarske godine ponovi smrtni slučaj iz stavka 1. ovog članka, radnik ima pravo na opetovano odsus­tvova­nje s rada uz naknadu plaće.
 
Članak 53.
 
(1) Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće kao da je radio, ako je na teme­lju odluke Poslodavca upućen na izobrazbu, usavršava­nje ili specijalizaciju.
(2) Dužina traja­nja plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka kao i ostala prava i obveze radnika, utvrđuju se Ugovorom sklop­ljenim između radnika i Poslodavca.
 
Članak 54.
 
U pogledu stjeca­nja prava iz radnog odnosa, vrijeme plaće­nog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.
 
7. Neplaćeni dopust
 
Članak 55.
 
(1) Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do tri (3) mjeseca.
(2) Za vrijeme neplaćenog dopusta prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju. Odluku o odobre­nju i vremenu traja­nja neplaćenog dopusta donosi Uprava.
 
VII. IZOBRAZBA RADNIKA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
 
Članak 56.
 
(1) Radnik ima pravo i obvezu stručno se usavršavati zbog potrebe rada.
(2) Poslodavac može uputiti radnika na školova­nje samo u skladu s programom izobrazbe, i prema eventualno utvrđenim obvezama iz Zakona, uz savjetova­nje s Radničkim vijećem.
(3) Programom izobrazbe utvrđuje se potrebno traja­nje izobrazbe, vrsta izobrazbe i drugi potrebni podaci.
 
Članak 57.
 
(1) Ako Poslodavac uputi radnika na školova­nje, doškolova­nje ili prekvalifikaciju iz rada koje je organizirano tijekom radnog vremena, tada se vrijeme školova­nja, doškolova­nja ili prekvalifikacije računa u puno radno vrijeme i radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio pod uvjetom da redovno prisustvuje školova­nju.
(2) Ako radnik putuje na školova­nje uz svakodnevni povratak kući ima pravo na nalog za službeno putova­nje s prilogom.
(3) Ako je osiguran smještaj pripada mu pravo na sedamdeset (70) % dnevnice uz nalog za službeno putova­nje s prilogom.
(4) Ako je školova­nje organizirano izvan radnog vremena (školova­nje uz rad) tada Poslodavac osigurava radniku odsutnost s posla i to:
– za svaki ispit SSS                                                  1 radni dan
– za završni ispit do SSS                                          2 radna dana
– za svaki ispit VŠS ili VSS                                      2 radna dana
– za diplomski ispit VŠS ili VSS                               5 radnih dana.
 
Članak 58.
 
Radniku koji se školuje za potrebe Društva, pripada naknada troškova u svezi s izobrazbom i to za:
– prijevoz
– kotizaciju, upisninu i školarinu,
– smještaj,
– pojedine i završne ispite, u­džbenike i tehnička pomagala.
 
Članak 59.
 
Međusobna prava i obveze za školova­nje i po završenom školova­nju za potrebe Društva utvrđuje se Ugovorom između poslodavca i radnika uvažavajući potrebe radnika za slobodnim vremenom i novčanim naknadama.
 
Članak 60.
 
(1) Poslodavac može radnika koji je neopravdano odbio školova­nje za potrebe Društva rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara ­nje­govoj stručnoj spremi.
(2) Pravo odbiti školova­nje, imaju:
– trudnice i majke s djecom do sedam (7) godina starosti,
– radnik koji ­nje­guje teže tjelesno ili duševno obo­ljelu osobu,
– radnik kojemu do mirovine nedostaje do pet (5) godina radnog staža ili godina života,
– samohrani rodite­lj s djetetom do petnaest (15) godina starosti.
 
Članak 61.
 
(1) Poslodavac će omogućiti radnicima redovno osposob­ljava­nje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima izobrazbe koji su predviđeni u programu izobrazbe.
(2) Društvo može primiti učenike i studente na praksu radi osposob­ljava­nja.
(3) Programom izobrazbe određuje se broj učenika i studenata koji će obav­ljati određenu praksu.
 
VIII. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA
 
Članak 62.
 
(1) Poslodavac prikup­lja i obrađuje podatke o radnicima koji su mu potrebni radi urednog vođe­nja evidencije iz područja rada.
(2) Prikup­ljaju se i obrađuju ovi podaci:
1. ime i prezime radnika,
2. spol,
3. dan, mjesec i godina rođe­nja,
4. mjesto rođe­nja i općina,
5. MBG,
6. bračno sta­nje,
7. broj članova obite­lji,
8. prebivalište i adresa (mjesto, općina, županija),
9. re­gistarski broj osobne iskaznice,
10. samohrani rodite­lj,
11. vozački ispit,
12. broj telefona na radnom mjestu i kod kuće,
13. mjesto rada (mjesto, općina, županija),
14. zanima­nje,
15. školska sprema,
16. stručna izobrazba,
17. stručna sprema za obav­lja­nje određenih poslova,
18. radno mjesto na kojem radnik radi,
19. radni staž do zaposle­nja kod Poslodavca,
20. radni staž kod Poslodavca,
21. beneficirani radni staž,
22. uma­njena radna sposobnost,
23. zna­nje stranog jezika,
24. je li Ugovor o radu sklop­ljen na neodređeno ili određeno radno vrijeme,
25. datum zasniva­nja radnog odnosa,
26. radno mjesto vezano uz pravo na solidarnost,
27. datum početka prava na solidarnost.
(3) Prikup­ljaju se i obrađuju i oni podaci o radniku i članovima ­njihove obite­lji čije je vođe­nje propisano zakonom ili posebnim propisom radi ostvariva­nja prava na radu i po osnovi rada.
 
Članak 63.
 
(1) Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije po­datke o radnicima prikup­ljati, koristiti i dostav­ljati trećim osobama.
(2) O prikup­lja­nju, obrađiva­nju, korište­nju i dostav­lja­nju po­da­taka o radniku trećim osobama, Poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća, kao i o imenova­nju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.
 
IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU
 
1. Način prestanka ugovora o radu
 
Članak 64.
 
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika
2. istjekom vremena na koje je sklop­ljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osigu­ra­nja,
4. dostavom pravomoćnog rješe­nja o mirovini zbog nesposobnosti za rad,
5. sporazumom radnika i Poslodavca,
6. otkazom ugovora o radu,
7. odlukom nadležnog suda.
 
2. Sporazum o prestanku ugovora o radu
 
Članak 65.
 
(1) Ponudu za sklapa­nje sporazuma o prestanku Ugovora o radu može dati radnik i Poslodavac.
(2) Sporazum o prestanku ugovora o radu zak­ljučuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:
– podatke o strankama i ­njihovom prebivalištu odnosno sje­dištu,
– datum prestanka ugovora o radu.
(3) Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i Poslodavac, odnosno osoba koju ona ovlasti.
 
3. Otkaz ugovora o radu
 
Članak 66.
 
(1) Ugovor o radu mogu otkazati i Poslodavac i radnik.
(2) Ukoliko Poslodavac otkazuje Ugovor o radu dužan je prethodno savjetovati se s Radničkim vijećem.
 
3.1. Redoviti otkaz Poslodavca
 
Članak 67.
 
(1) Poslodavac može otkazati Ugovor o radu uz propisani ot­kaz­ni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
– ako prestane potreba za obav­lja­nje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvje­to­vani otkaz),
– ako radnik nije u mogućnosti uredno obav­ljati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
– ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skriv­ljenim ponaša­njem radnika).
 
Članak 68.
 
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
 
Članak 69.
 
(1) Pri odlučiva­nju o poslovnom i osobnom uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o traja­nju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržava­nja koje terete radnika.
(2) Kod određiva­nja trajnih osobina i sposobnosti, kao razlog osobno uvjetovanog otkaza Poslodavac je obvezan zatražiti pret­hodno miš­lje­nje Radničkog vijeća, s tim da je u zahtjevu za miš­lje­nje Poslodavac obvezan dati iscrpno obrazlože­nje trajnih osobina ili sposobnosti zbog kojih predlaže osobno uvjetovan otkaz.
(3) Radničko vijeće, dužno je dati miš­lje­nje u roku od deset (10) dana.
 
Članak 70.
 
(1) Prije redovitog otkaziva­nja Ugovora o radu zbog radnikove nemogućnosti da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa (osobno uvjetovani otkaz) ili ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, Poslodavac je dužan u pisanoj formi obavijestiti radnika i Radničko vijeće o namjeri otkaziva­nja Ugovora o radu.
(2) Obavijest o mogućnosti otkaziva­nja Ugovora o radu mora sadržavati obrazlože­nje va­ljanog razloga za otkaziva­nje ugo­vora, te upozore­nje da će radnikov rad posebno pratiti s­lje­dećih devedeset (90) dana, a kada se radi o skriv­ljenom pona­ša­nju Poslodavac može i prije isteka devedeset (90) dana otkazati radniku ako i da­lje krši obveze iz radnog odnosa.
(3) Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu.
 
3.2. Redoviti otkaz radnika
 
Članak 71.
 
Radnik može otkazati Ugovor o radu uz propisani otkazni rok ne navodeći za to razlog.
 
3.3. Izvanredni otkaz
 
Članak 72.
 
Poslodavac i radnik mogu otkazati Ugovor bez obveze pošti­va­nja propisanoga otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne či­njenice, uz priznava­nje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć.
 
Članak 73.
 
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest (15) dana od dana sazna­nja za či­njenicu na kojoj se izvanredni otkaz teme­lji.
 
3.4. Redoviti otkaz Ugovora o radu na određeno vrijeme
 
Članak 74.
 
Ugovor o radu sklop­ljen na određeno vrijeme može se re­do­vito otkazati samo ako je takva mogućnost otkaziva­nja predviđe­na ugovorom.
 
3.5. Oblik, obrazlože­nje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka
 
Članak 75.
 
(1) Otkaz mora imati pisani oblik s obrazlože­njem.
(2) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
(3) Otkazni rok poči­nje teći od dana dostave otkaza.
(4) Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korište­nja porodi­ljnog dopusta, dopusta za ­nje­gu djeteta s težim smet­njama u razvoju, korište­nja prava na rad u skraćenom radnom vremenu rodite­lja, odnosno posvojite­lja, korište­nja posvojite­ljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godiš­nje­g odmora, plaćenog dopusta, vojne vježbe, te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim zakonom.
 
4. Otkazni rok
 
Članak 76.
 
(1) Otkazni rok traje:
– petnaest (15) dana ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno ma­nje od godine dana,
– dva (2) mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno godinu dana,
– tri (3) mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
– četiri (4) mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno pet godina,
– pet (5) mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno deset godina,
– šest (6) mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno petnaest godina,
– sedam (7) mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
(2) Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku koji je kod istog Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, povećava se za mjesec dana ako je radnik navršio 50 godina života.
(3) Za vrijeme otkaznog roka Poslodavac je dužan omogućiti radniku da radi traže­nja novog zaposle­nja izostaje s rada osam (8) sati tjedno.
(4) Za vrijeme odsustva s rada iz stavka 3. ovog članka radnik ima pravo na plaću kao da je na radu.
 
Članak 77.
 
Radniku kojemu do stjeca­nja prava na mirovinu nedostaju pet (5) ili ma­nje godina rada ili godina života Poslodavac ne može raskinuti Ugovor o radu bez ­nje­gove suglasnosti, osim ako radnik krši obveze iz radnog odnosa.
 
Članak 78.
 
U slučaju sma­njene radne sposobnosti koja je pos­ljedica oz­ljede na radu ili profesionalne bolesti, Poslodavac ne može radniku ni pod kojim uvjetima otkazati Ugovor o radu osim ako je otkaz Ugovora vezan za skriv­ljeno ponaša­nje radnika.
 
X. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
 
Članak 79.
 
(1) Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku petnaest (15) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno ­nje­govo pravo, odnosno od dana sazna­nja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvare­nje tog prava.
(2) Ako Poslodavac u roku petnaest (15) dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka ovog članka ne udovo­lji tom zahtjevu radnik može pokrenuti postupak mire­nja.
(3) Postupak mire­nja pokreće se na način da se o sporu obavijesti jedan od mirite­lja s liste mirite­lja koju sporazumno utvrde Poslodavac i Radničko vijeće. U slučaju postupka mire­nja radnik je dužan pisano obavijestiti Poslodavca.
(4) Mirite­lja s liste određuje sam radnik, a dužnost mirite­lja jest da na teme­lju svih raspoloživih či­njenica utječe na stranke spora da spor riješe mirnim putem.
(5) Rok za mire­nje traje osam (8) dana, a ako istjekom roka nije postignuto mirno rješe­nje spora radnik može u roku od petnaest (15) dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
 
Članak 80.
 
Rokovi od petnaest (15) dana za zaštitu prava kod Poslodavca i pred sudom ne odnose se na novčana potraživa­nja iz radnog odnosa i potraživa­nje s naslova naknade štete.
 
Članak 81.
 
Zahtjev za zaštitu prava zadržava izvrše­nje odluke osim u slučajevima: privremenog rasporeda, uda­lje­nja, skriv­ljenog pona­ša­­nja radnika, rješe­nja o plaći i prekovremenog rada.
 
Članak 82.
 
Sve odluke u svezi s ostvare­njem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi direktor Društva ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći.
 
Članak 83.
 
(1) Dostav­lja­nje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvariva­njem prava i obveza radnika obav­lja se u pravilu neposrednom predajom radniku uz naznaku datuma i uz potpis radnika da je akt primio.
(2) Radniku se akt može dostaviti putem pošte na adresu koju je prijavio Poslodavcu.
(3) U slučaju odbija­nja prijema ili nepoznate adrese dostav­lja­nje se obav­lja istica­njem na oglasnoj ploči Poslodavca na radnom mjestu radnika.
(4) Istjekom roka od osam (8) dana od istica­nja na oglasnoj ploči smatra se da je dostav­lja­nje obav­ljeno.
 
Članak 84.
 
Odluke Poslodavca koje se uručuju radniku trebaju sadržavati Uputu o pravu na podnoše­nje zahtjeva za zaštitu prava ili konstataciju da je odluka konačna.
 
XI. NAKNADA ŠTETE
 
1. Odgovornost radnika
 
Članak 85.
 
(1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz kraj­nje nepaž­nje prouzroči štetu Poslodavcu, dužan je štetu nadok­naditi.
(2) Namjera postoji kada je radnik znajući i hotimice svojom rad­njom ili propušta­njem prouzročio štetu.
(3) Kraj­nja nepaž­nja postoji kada radnik nije upotrijebio ni onu paž­nju koju bi upotrijebio svaki prosječno paž­ljivi radnik.
 
Članak 86.
 
(1) Ako štetu prouzroči više radnika svaki radnik odgovara za dio štete koju je prouzročio.
(2) Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio prouzro­čene štete, smatra se da su podjednako odgovorni i štetu nadok­nađuju u jednakim dijelovima.
(3) Ako štetu prouzroči više radnika kaznenim (krivičnim) djelom s umiš­ljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
 
Članak 87.
 
(1) Visina štete utvrđuje se na teme­lju cjenika ili k­njigo­vodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.
(2) Procjena vrijednosti oštećene stvari utvrđuje povjerenstvo za štete. Ukoliko povjerenstvo smatra da ne može procijeniti oštećenu stvar tražit će se vještače­nje.
(3) Ako je stvar nestala ili uništena, visina štete utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti stvari, a prema mjestu i vremenu nastanka štete.
(4) Odgovornost za štetu uvrđuje Povjerenstvo za štetu, a odlučuje u vijeću koje se sastoji od predsjednika i dva člana. Jedan član je obvezno iz radionice radnika čija se odgovornost utvrđuje.
(5) Jednog člana i ­nje­govog zamjenika imenuje Poslodavac, a drugog člana i ­nje­govog zamjenika imenuje Radničko vijeće za svaku radionicu u Društvu.
(6) Predsjednika i zamjenika predsjednika dogovorno imenuje Poslodavac i Radničko vijeće.
(7) Povjerenstvo za štete imenuje se na razini Društva.
 
Članak 88.
 
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog kraj­nje nepaž­nje prouzroči štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
 
Članak 89.
 
(1) Poslodavac će u cijelosti ili djelomično osloboditi radnika od obveze naknade štete, kad šteta nije uči­njena namjerno; kada je radnik poduzeo sve da se šteta sma­nji i ako bi naknada štete ugrozila e­gzistenciju radnika i ­nje­gove obite­lji.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom.
(3) Određena šteta od strane Povjerenstva naplaćuje se u mjesečnim obrocima, ali ne više od 5% mjesečne plaće radnika.
 
2. Odgovornost poslodavca
 
Članak 90.
 
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom ili povredom prava iz radnog odnosa, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
 
3. Zastara potraživa­nja za naknadu štete
 
Članak 91.
 
(1) Potraživa­nje naknade prouzročene štete zastarijeva za tri godine računajući od dana sazna­nja za štetu i počinite­lja.
(2) U svakom slučaju, ovo potraživa­nje zastarijeva za pet (5) godina od kada je šteta nastala.
 
Članak 92.
 
Kada je šteta prouzročena krivičnim djelom, a za krivično go­nje­nje je predviđen du­lji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnoga go­nje­nja.
 
Članak 93.
 
Potraživa­nje naknade štete koju Poslodavac isplati trećoj osobi, zastarijeva prema radniku koji je štetu prouzročio u roku devet (9) mjeseci od dana isplaćene naknade.
 
XII. ODNOSI SA SINDIKATOM
 
Članak 94.
 
Poslodavac surađuje sa sindikatom na svim područjima zaštite interesa i ostvariva­nja prava zaposlenika.
 
1. Suodlučiva­nje
 
Članak 95.
 
Društvo se obvezuje da će uz prethodnu suglasnost Sindikata, odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vije­ća donijeti odluku o:
– otkazu sindikalnom povjereniku,
– otkazu sindikalnom povjereniku u funkciji radničkog vijeća.
 
2. Obavješćiva­nje
 
Članak 96.
 
Društvo se obvezuje da će izvješćivati Sindikat o:
– sta­nju i rezultatima poslova­nja (dva puta godiš­nje),
– razvojnim planovima i ­njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika,
– kreta­nju i promjenama u plaćama,
– obimu i razlozima uvođe­nja prekovremenog rada,
– broju radnika koji su kod ­nje­ga zaposleni na određeno vrijeme i broju radnika koji su zaposleni na teme­lju ugovora o radu na izdvojenim mjestima rada, te razlozima za ­njihovo zapoš­ljava­nje,
– zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za pobo­ljša­nje uvjeta rada.
 
3. Prava sindikalnih povjerenika
 
Članak 97.
 
(1) U odnosima s Upravom Društva sindikat zastupa pred­sjednik sindikata, ili od ­nje­ga ovlaštena osoba, odnosno sindikalni povjerenik u Društvu.
(2) Sindikat je obvezan Poslodavcu dostaviti akt o svojoj organizaciji s imenom osoba ovlaštenih za zastupa­nje sindikata, kao i broj članova sindikata i redovito izvješćivati Poslodavca o svim promjenama u vezi s tim.
(3) Poslodavac je dužan primiti i saslušati predsjednika sindikata i od nje­ga ovlaštenu osobu, odnosno sindikalnog povjerenika u Društvu.
 
Članak 98.
 
U slučaju da se ovisno o broju članova sindikata utvrđuju odnosi između Poslodavca i sindikata, mjerodavan je broj članova za koje Poslodavac obračunava sindikalnu članarinu.
 
Članak 99.
 
(1) Predstavnici sindikata za vrijeme obnaša­nja dužnosti ima­ju pravo na korište­nje naloga za službeno putova­nje u 2. razredu na svim prugama HŽ-a od mjesta rada do mjesta održava­nja sindikalnih aktivnosti i natrag bez prava na dnevnicu za službeno putova­nje, osim ako rade u povjerenstvu koje je osnovao Poslodavac.
(2) Nalog za službeno putova­nje izdaje nadležni rukovodite­lj.
 
Članak 100.
 
(1) Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovo­ljniji položaj.
(2) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnaša­nja ­nje­gove dužnosti i jednu godinu po ­njenom isteku ne može se bez suglasnosti sindikata otkazati Ugovor o radu.
(3) Poslodavac se obvezuje sindikalnog povjerenika po prestanku ­nje­gove dužnosti rasporediti na radno mjesto na kojem je radio prije stupa­nja na sindikalnu dužnost, a ako je radno mjesto ukinuto, poslodavac će rasporediti sindikalnog dužnosnika na drugo odgovarajuće radno mjesto.
 
Članak 101.
 
Društvo se obvezuje sindikalnog povjerenika koji svoju dužnost obav­lja uz redoviti rad osloboditi od obveza obav­lja­nja rada zbog prisustvova­nja sindikalnom sastanku, tečajevima, ospo­sob­ljava­nju, se­­mi­narima i sjednicama sindikalnih tijela (skupš­tine, sabori i sl.).
 
Članak 102.
 
Poslodavac se obvezuje da će sindikatu i ­nje­govim podružnicama omogućiti djelova­nje u funkciji zaštite kolektivnih prava radnika na način:
– da će ovlaštenom predstavniku sindikata staviti na raspo­laga­nje, na njegov zahtjev, sve informacije u svezi s ostvariva­njem i zaštitom prava radnika iz radnog odnosa. Ova obveza uk­ljučuje i podatke o plaćama, elementima za njihov izračun, te upla­ćenim porezima, doprinosima i premijama,
– da će ovlaštenom predstavniku sindikata omogućiti pristup svim radnim mjestima kada je taj pristup potreban radi obav­lja­nja sindikalne dužnosti,
– da će ovlaštenom predstavniku sindikata omogućiti nazoč­nost inspekcijskim pre­gledima i informira­nju inspektora o svim zapaža­njima u svezi s provedbom mjera zaštite na radu.
 
4. Uvjeti za rad sindikata
 
Članak 103.
 
Poslodavac je obvezan bez naknade osigurati sljedeće uvjete za rad sindikata:
– prostorije za rad sindikata,
– omogućava­nje korište­nja HT i ŽAT linije,
– dostava službenih glasila i drugih tiskovina koje izdaje druš­tvo, u potrebnom broju primjeraka,
– omogućava­nje istica­nja sindikalnih obavijesti i drugih obi­lježja sindikata na oglasnim pločama, kao i dije­lje­nje biltena i informativnih publikacija među zaposlenima,
– obračun sindikalne članarine i sindikalnog kredita teme­ljem odgovarajuće dokumentacije, te upućiva­nje navedenih sredstava na odgovarajuće korisnike i obavješćiva­nje sindikata o istom.
 
Članak 104.
 
(1) Teme­ljem članka 187.a Zakona o radu utvrđuje se obveza radnika Društva koji nisu članovi sindikata da plaćaju naknadu za povo­ljnosti ugovorene kolektivnim ugovorom (doprinos solidarnosti).
(2) Naknada za povo­ljnosti ugovorene kolektivnim ugovorom iznosi 0,65% neto plaće radnika.
(3) Na temelju broja plaćajućih članova sindikata potpisnika ovog Ugovora u Društvu, tim sindikatima uplaćuje se razmjerni dio prikup­ljenog doprinosa solidarnosti.
(4) Sindikatom potpisnikom Kolektivnog ugovora smatra se samo onaj sindikat koji je sudjelovao u radu Pre­govaračkog odbora sindikata za sklapa­nje KU te je Kolektivni ugovor potpisao.
(5) Naknadu za povo­ljnosti ugovorene kolektivnim ugovorom prilikom obračuna plaće obustav­lja Poslodavac te je uplaćuje sindikatima.
 
XIII. ZAŠTITA NA RADU
 
1. Izbor i imenova­nje povjerenika za zaštitu na radu
 
Članak 105.
 
Radnici Društva imaju pravo birati, a sindikati koji djeluju u Društvu imenovati povjerenike ZNR-a.
 
Članak 106.
 
(1) Inicijativu za izbor povjerenika za zaštitu na radu u Društvu može pokrenuti 10% uposlenih radnika u pisanoj formi, ovjerene potpisima dotičnih radnika. Inicijativa se dostav­lja Društvu u roku 15 dana od donoše­nja ovog Ugovora.
(2) Društvo je dužno u roku 8 dana pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika organizacijske jedinice, radionice za koju se traži provedba izbora da je dužan u roku 15 dana, organizirati izbore za povjerenike za zaštitu na radu. S pisanom obavijesti o inicijativi za pokreta­nje izbora ove službe obvezne su dostaviti popis radnika u dotičnoj izbornoj jedinici. U popisu mora biti navedeno tko nema pravo birati i ne može biti biran za povjerenika zaštite na radu.
(3) Odluku o provedbi izbora za povjerenike za zaštitu na radu pravova­ljano donosi skup radnika sukladno Zakonu o radu. Izbori se provode po postupku propisanom za izbor radničkih vijeća.
(4) Pravo da biraju i da budu birani imaju svi radnici u Društvu pri čemu se naročito vodi računa o ravnopravnoj zastup­ljenosti struka. Pravo na isto nemaju članovi Uprave i ovlaštenici za zaštitu na radu, nadređeni službenici i drugi poslovodni radnici, te radnici Službe zaštite na radu.
(5) Protek roka ne sprječava naknadnu inicijativu za izbor povjerenika za zaštitu na radu, ako se za to ostvare potrebni uvjeti.
 
Članak 107.
 
(1) Povjerenike zaštite na radu imaju pravo imenovati sindikati koji djeluju u Društvu. Pravo na imenova­nje povjerenika za zaštitu na radu imaju sindikati koji Društvu u roku 15 dana od donoše­nja ovog Ugovora dostave pre­gled broja članova sindikata teme­ljenih na listama obračuna sindikalne članarine iz prethodnog mjeseca, a koje će izraditi obračunska služba.
(2) Ukoliko u Društvu djeluje više sindikata, pravo na ime­nova­nje povjerenika za zaštitu na radu u Radionici ima većinski sindikat.
(3) Radnici biraju ili sindikati imenuju povjerenike za zaštitu na radu na 5 godina, a isti mogu biti ponovo birani ili imenovani u novom mandatu.
 
Članak 108.
 
Ukoliko se u Društvu provode izbori povjerenika za zaštitu na radu sukladno ovom Ugovoru sindikati nemaju pravo imenovati iste.
 
Članak 109.
 
Broj radničkih povjerenika za zaštitu na radu dobiva se na način propisan za utvrđiva­nje broja članova radničkih vijeća, koji broj ne može biti ma­nji od broja izdvojenih mjesta rada.
 
Članak 110.
 
(1) Povjerenici za zaštitu na radu svoje dužnosti obav­ljaju prema potrebi u okviru radnog vremena.
(2) Obujam radnog vremena određuje se ovisno o:
– Broju radnika,
– Teritorijalnoj rasprostra­njenosti organizacijske jedinice,
– Broju izdvojenih mjesta rada,
– Raznolikosti procesa rada,
– Vrstama opasnosti i štetnim utjecajima na radnim mjestima,
– Učestalosti nezgoda i nesreća na radu,
– Broju povjerenika za zaštitu na radu.
(3) Na temelju kriterija stavka 2. ovog članka u Društvu se imenuju tri (3) povjerenika koji svoju dužnost obav­ljaju tijekom radnog vremena.
 
2. Imenova­nje koordinatora povjerenika za zaštitu na radu
 
Članak 111.
 
(1) Koordinatora povjerenika za zaštitu na radu većinom glasova biraju povjerenici zaštite na radu u Društvu i to iz svojih redova.
(2) Koordinator povjerenika ZNR svoju dužnost obav­lja tijekom radnog vremena.
 
3. Zadatak povjerenika za zaštitu na radu
 
Članak 112.
 
(1) Zadatak povjerenika za zaštitu na radu je da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i mjera zaštite u radnoj sredini za koju je izabran.
(2) Povjerenik za zaštitu na radu ima sljedeća prava i dužnosti:
– sudjelovati u planira­nju unaprjeđiva­nja uvjeta rada, uvo­đe­nja nove tehnologije, uvođe­nju novih tvari u radni proces i potica­nje na provođe­nje zaštite na radu u Društvu
– biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdrav­lje radnika
– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođe­nje mjera zaštite na radu
– izvještavati Službu zaštite na radu, te inspekciju rada o svojim zapaža­njima i zapaža­njima radnika čiji je povjerenik
– prisustvovati unutar­njim nadzorima radnika Službe zaštite na radu i očitovati se na či­njenično sta­nje koje utvrdi inž. zaštite na radu
– prisustvovati inspekcijskim nadzorima i očitovati se na či­njenično sta­nje koje utvrdi inspektor
– pozvati inspektora rada kada ocijeni kada su ugroženi život i zdrav­lje radnika, a Služba zaštite na radu ili odgovorna osoba to propušta ili odbija učiniti
– školovati se za obav­lja­nje ovih poslova, stalno proširivati i unaprjeđivati zna­nje, pratiti i prikup­ljati obavijesti od značaja za ­nje­gov rad
– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miš­lje­nje, te svojim djelova­njem poticati ostale radnike za rad na siguran način
– obavještavati radnike o poduzetim mjerama za osigura­nje zaštite na radu i zdravstvene zaštite.
(3) O svom radu povjerenik je dužan najma­nje svaka tri mjeseca izvještavati koordinatora povjerenika za zaštitu na radu i radničko vijeće Društva (odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća).
(4) Povjerenik za zaštitu na radu dužan je kontinuirano obav­ješ­tavati nadležne osobe o uočenim nepravilnostima u odvija­nju procesa rada (oprem­ljenost osobnim zaštitnim sredstvima, ispravnosti sredstava za rad, uvjetima rada, uočenim štetnostima i opas­nostima po­ ljudsko zdrav­lje i sl.).
(5) O svom radu, te uočenim nedostacima u radnom procesu povjerenik za zaštitu na radu vodi dnevnik rada (Z-4), a o provedenim pre­gledima obavezno ispu­njava upisni list k­njige zapaža­nja nedostataka (Z-6).
(6) Jedan primjerak obrasca (Z-6) o pre­gledu, obavezno dos­tav­lja rukovodite­lju radionice, koordinatoru povjerenika zaš­ti­te na radu i inže­njeru zaštite na radu koji obav­lja poslove zaštite na radu za Društvo.
 
4. Zadatak koordinatora povjerenika za zaštitu na radu
 
Članak 113.
 
(1) Zadatak je koordinatora povjerenika za zaštitu na radu da djeluje u interesu radnika na osigurava­nju kvalitetnijih uvjeta rada i otkla­nja­nja opasnosti i štetnosti po radnika u radnim procesima, te da prati primjenu propisa i mjera zaštite u radnoj sredini za koju je izabran.
(2) Koordinator povjerenika za zaštitu na radu ako obav­lja funkciju zaštite na radu pored zadataka iz ovog članka ima i sljedeća prava i dužnosti:
– pratiti provedbu općih načela zaštite na radu u Društvu
– sudjelovati u uređiva­nju i provedbi zaštite na radu putem odbora zaštite na radu teme­ljenih na procjenama opasnosti izra­đenih za radna mjesta u Društvu
– sudjelovati u provedbi Programa osposob­ljava­nja ovlašte­nika za zaštitu na radu, te provedbu Programa osposob­ljava­nja radnika za rad na siguran način u Pogonima za koje je nadležan
– pratiti da li su mjesta rada uredno označena znakovima sigurnosti kao i urednost i redovitost obavješćiva­nja radnika, povjerenika za zaštitu na radu i radničkog vijeća (sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća) o opasnostima i štetnostima na radnim mjestima i u radnoj okolini
– pratiti provođe­nje propisa kojima se re­guliraju obveze Druš­tva i radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada
– pratiti zaštitu mladeži, žena i radnika s uma­njenom sposob­nošću
– pratiti ispravnost objekata, strojeva i uređaja, te oprem­lje­nost radnika osobnim zaštitnim sredstvima i opremi za rad na siguran način
– pratiti provedbu obveza Društva spram radnika u radnim procesima s opasnim radnim tvarima
– pratiti provode li se ispitiva­nja radnog okoliša, te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima
– provoditi kontrolu u pogonima koji obav­ljaju poslove na privremenim i zajedničkim privremenim radilištima da li su ista organizirana i sigurna sukladno Planu uređe­nja radilišta koje­g donosi ministar nadležan za rad i Pravilima zaštite na radu Društva
– sudjelovati u provođe­nju propisanih mjera zaštite od požara, evakuacije i spašava­nja radnika
– pratiti redovitost osposob­ljava­nja dijela radnika za pruža­nje prve pomoći, te oprem­ljenost radnih prostora s opremom za pruža­nje prve pomoći
– pratiti provedbu mjera zaštite nepušača i zabrane uzima­nja alkohola i drugih sredstava ovisnosti
– sudjelovati u radu Odbora za zaštitu na radu kao ­nje­gov ravnopravan član
– koordinirati rad povjerenika za zaštitu na radu u pogonima za koje je nadležan, kroz redovne sjednice i osobne kontakte te:
– inicirati realizaciju nalaza povjerenika za zaštitu na radu upisanih u Dnevnik rada i K­njigu zapaža­nja nedostataka povjerenika za zaštitu na radu
– osiguravati uvjete za nesmetani rad povjerenika za zaštitu na radu, te njihovu izobrazbu i stručno usavršava­nje
– određivati godiš­nje programe osposob­ljava­nja povjerenika za zaštitu na radu uz pomoć struč­njaka zaštite na radu ili vanjskih institucija
– sudjelovati u radu inspektora rada za vrijeme nadzora procesa rada u pogonima, te pratiti realizaciju nalaza inspektora rada kao i provedbu obveza Društva spram tijela nadzora iz Zakona o zaštiti na radu i podzakonskih akata
– pratiti provedbu obveza Društva i ­nje­govih ovlaštenika u provedbi mjera zaštite na radu
– pratiti urednost vođe­nja isprava i evidencija, a prema Zakonu o zaštiti na radu
– pratiti provedbu obveza i prava radnika propisana Zakonom o zaštiti na radu
– surađivati s medicinom rada i nadležnim inže­njerom zaštite na radu
– pratiti evidenciju troškova nezgoda i nesreća na radu (Obra­zac EL-8) za radionice za koje je nadležan, te izraditi godiš­nje izvješće s kojim upoznaje Odbor za zaštitu na radu i ruko­vodite­lja radionice.
 
5. Uvjeti za nesmetani rad povjerenika i koordinatora za zaštitu na radu
 
Članak 114.
 
Društvo je dužno povjereniku i koordinatoru za zaštitu na radu osigurati uvjete za nesmetano obnaša­nje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u vezi sa zaštitom na radu. Povjerenik i koordinator povjerenika za zaštitu na radu ima pravo pristupa svim radnim mjestima i radnim prostorima u radionicama Društva za koje obnaša dužnost.
 
Članak 115.
 
Povjerenik i koordinator povjerenika za zaštitu na radu imaju pravo na oslobađa­nje od obveze obav­lja­nja redovnog rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog osposob­ljava­nja iz područja zaštite na radu (tečajevi, seminari i sl.) u traja­nju od 7 dana godiš­nje, uz obvezu da o tome obavijeste nadležnog ruko­vodite­lja radionice 7 dana unaprijed. Ako se osposob­ljava­nje obav­­lja izvan mjesta rada i mjesta stanova­nja, povjerenik ili koordinator ima pravo na nalog za službeno putova­nje s pravom na dnevnicu i troškove smještaja.
 
Članak 116.
 
(1) Društvo je obvezno osigurati koordinatorima za zaštitu na radu adekvatno oprem­ljen prostor za rad, te nesmetano korište­nje ŽAT i HT linije kao i telefaksa. U slučaju kada sindikat imenuje koordinatora za zaštitu na radu, koordinator će za rad koristiti prostore sindikata koji ga je imenovao ako je Društvo dalo sindikatu oprem­ljeni prostor za rad. Usluge tehničko-administrativno-stručnih poslova koordinator povjerenika za zaštitu na radu koristit će u Društvu u kojem djeluje na trošak poslodavca.
(2) Povjerenik i koordinator za zaštitu na radu po potrebi može koristiti oglasne ploče i odgovarajući prostor radi obavješ­tava­nja radnika.
 
Članak 117.
 
(1) Povjerenik i koordinator povjerenika izravno kontaktira ovlaštenike Poslodavca u Radionici u kojoj obnaša dužnost, u svezi s primjedbom radnika i osobnih zapaža­nja vezanih za opasnosti i štetnosti po zdrav­lje radnika i provedbom mjera zaštite na radu.
(2) Tijekom obnaša­nja dužnosti i godinu dana nakon prestanka iste, povjereniku i koordinatoru za zaštitu na radu ne može se bez suglasnosti radničkog vijeća i sindikata:
– otkazati Ugovor o radu
– odrediti raspored na drugo radno mjesto ili kod drugog poslodavca
– sma­njiti plaću
– pokrenuti protiv ­nje­ga postupak za naknadu štete
– na drugi način dovesti u nepovo­ljniji položaj.
 
Članak 118.
 
(1) Koordinatoru povjerenika za zaštitu na radu pripada pravo na plaću nje­govoga radnog mjesta.
(2) Povjereniku za zaštitu na radu pripada pravo na plaću ­nje­govoga radnog mjesta.
(3) Koordinator povjerenika i povjerenici za zaštitu na radu ostvaruju sva materijalna prava koja im pripadaju na temelju ovog Ugovora, Pravilnika o radu i ugovora o radu.
(4) Iz prethodnog stavka proizlaze prava na isplatu:
– re­gresa za godiš­nji odmor,
– naknade za prijevoz na posao,
– nagrade za vjernost društvu,
– božićnice,
– poklona djeci do 15 godina starosti,
– solidarne pomoći,
– prava na naknadu štete nastale za vrijeme obnaša­nja profesionalne dužnosti (u radno vrijeme, na službenim putova­njima, za vrijeme školova­nja i osposob­ljava­nja) ili uz redovni rad,
– ostalih materijalnih prava.
 
Članak 119.
 
Povjerenici i koordinator za zaštitu na radu obvezuje se poštivati i provoditi odredbe Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu ovog Ugovora i drugih akata.
 
Članak 120.
 
Pravo na naknadu štete nastale za vrijeme i u svezi s obav­lja­njem dužnosti povjerenika i koordinatora za zaštitu na radu bilo uz redovan rad ili u punom radnom vremenu, ostvaruje se zbog obav­lja­nja dužnosti na području mjesta rada (iz Ugovora o radu i Aneksa ugovora o radu koordinatora za zaštitu na radu) kao i za vrijeme kada se navedene dužnosti obav­ljaju na područjima od mjesta rada do mjesta obav­lja­nja dužnosti povjerenika i koordinatora za ZNR i natrag, što je vid­ljivo iz naloga za službeni put.
 
XIV. UVJETI ZA RAD RADNIČKOG VIJEĆA
 
Članak 121.
 
(1) Broj članova radničkih vijeća utvrđuje se prema broju zaposlenih radnika u Društvu, a prema članku 134. Zakona o radu. Radničko vijeće djeluje u Društvu sukladno odredbama članaka 132. do 158. Zakona o radu, a što se prema stavku 3. članka 148. Zakona o radu primje­njuje na sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća.
(2) Društvo će osigurati adekvatan prostor za rad radničkih vijeća odnosno sindikalnih povjerenika u funkciji radničkog vije­ća. Tehničke i administrativno stručne poslove za potrebe radnič­kih vijeća obav­ljat će administrativno osob­lje Društva na trošak Društva.
(3) Društvo će omogućiti članovima radničkih vijeća osposo­b­­­­ljava­nje za obav­lja­nje te funkcije, prema članku 152. Zakona o radu.
(4) Društvo će snositi troškove koji prema Zakonu o radu i ovom Kolektivnom ugovoru nastaju djelova­njem radničkih vijeća.
 
Članak 122.
 
(1) Za rad u radničkom vijeću svakom članu pripada naknada plaće za šest radnih sati tjedno na teme­lju članka 152. Zakona o radu. Članovi radničkih vijeća mogu jedan drugome ustupati radne sate, a svi ukupni radni sati mogu biti objedi­njeni pa se poslovi predsjednika, koordinatora radničkih vijeća, ili sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća mogu obav­ljati s pola radnog vremena.
(2) Ako radničko vijeće ima tri, ili više članova, ono radi na sjednicama. Sjednicama radničkog vijeća mogu biti nazočni pred­stavnici sindikata koji imaju članove zaposlene kod Poslodavca, bez prava sudjelova­nja u udlučiva­nju.
(3) Pravo na izbor radničkih vijeća na teme­lju članka 135. Zakona o radu ostvaruje se na razini organizacijskih jedinica Društva.
 
Članak 123.
 
(1) Predsjedniku radničkog vijeća, ili sindikalnom povjereniku u funkciji radničkog vijeća pripada pravo na plaću ­nje­govog radnog mjesta.
(2) Članovi radničkog vijeća i imenovani povjerenik u funkciji radničkog vijeća ostvaruju sva materijalna prava koja im pripadaju na teme­lju ovog Ugovora, Pravilnika o radu i ugovora o radu.
(3) Iz prethodnog stavka proizlaze prava na isplatu:
– re­gresa za godiš­nji odmor,
– naknade za prijevoz na posao,
– nagrade za vjernost društvu,
– božićnice,
– poklona djeci do 15 godina starosti,
– solidarne pomoći,
– prava na naknadu štete nastale za vrijeme obnaša­nja profesionalne dužnosti (u radno vrijeme, na službenim putova­njima, za vrijeme školova­nja i osposob­ljava­nja) ili uz redovni rad,
– ostalih materijalnih prava.
 
Članak 124.
 
Društvo će člana, predsjednika ili sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća iz članka 127. ovog Ugovora, nakon prestanka rada ili obav­lja­nja funkcije radničkog vijeća u punom radnom vremenu, rasporediti na poslove na kojima je prethodno radio, ili na druge poslove u okviru ­nje­gove stručne spreme, uz plaću radnog mjesta koju je imao prije obav­lja­nja funkcije u radničkom vijeću.
 
Članak 125.
 
Radnici Društva mogu rješava­nje svojih prava vezana uz radničko vijeće zatražiti od radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća, u svoje radno vrije­me uz uvjet da time ne remete tehnološki proces rada.
 
XV. ULAGANJA U POBOLJŠANJE UVJETA RADA I HUMANIZACIJU RADNIH MJESTA
 
Članak 126.
 
(1) Društvo se obvezuje Planom poslova­nja predviđati ulaga­nja za poboljša­nje uvjeta rada i humanizaciju radnih mjesta.
(2) Godiš­nji planovi ulagačkih aktivnosti u pobo­ljša­nju uvje­ta rada te određiva­nje prioriteta ulaga­nja iz ovih područja usu­glašavaju se sa Sindikatom.
(3) U svrhu kontrole realizacije Plana ulagačkih aktivnosti trgovačkih društava u pobo­ljša­nje uvjeta rada i humanizaciju radnih mjesta Sindikat može imenovati predstavnike sindikata u povjerenstva koja će provoditi ulagačke aktivnosti.
(4) Predstavnik Sindikata imenovan na teme­lju prethodnog stavka ovog članka ima u povjerenstvu koje provodi ulagačke aktivnosti funkciju promatrača.
 
Članak 127.
 
Društvo se obvezuje da će primje­njivati pravila zaštite na radu na teme­lju vrijedeće­g Zakona, a posebice:
– izbje­gava­nje opasnosti i štetnosti,
– donoše­nje i poštiva­nje procjene opasnosti,
– sprječava­nje opasnosti i štetnosti na ­njihovom izvoru,
– zamjenu opasnog neopasnim ili ma­nje opasnim,
– dava­nje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedi­načnim,
– odgovarajuće­g osposob­ljava­nja i obavješćiva­nja radnika,
– planira­nje zaštite na radu s ci­ljem poveziva­nja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ­ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,
– prilagođava­nje tehničkom napretku,
– prilagodbe rada radnicima, naročito u svezi s oblikova­njem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvod­nje posebice u svrhu ublažava­nja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se sma­njio ­njihov štetan učinak na zdrav­lje.
 
Članak 128.
 
(1) Društvo se obvezuje da će surađivati sa Sindikatom u svezi s primjenom odredbi Zakona o zaštiti na radu.
(2) Primjena Pravila zaštite na radu i s ­njima povezanih mjera zdravstvene zaštite ne smije povlačiti nikakve troškove za radnike.
 
XVI. PRIMANJA
 
Članak 129.
 
Poslodavac će, isplatiti plaću i pripadajuće naknade (u da­lj­njem tekstu: prima­nja) radniku na teme­lju ovoga Kolektivnog ugovora.
 
Članak 130.
 
(1) Doprinose, poreze i prireze obračunava i uplaćuje poslodavac.
(2) Poslodavac će omogućiti radniku uvid u dokumentaciju o obračunu nje­govih prima­nja i uplati doprinosa, poreza i prireza.
 
Članak 131.
 
Podaci o prima­njima radnika su javni, u smislu članka 102. Kolektivnog ugovora.
 
1. Plaća
 
Članak 132.
 
(1) Plaću radnika čine osnovna plaća i dodaci na plaću.
(2) Pod osnovnom plaćom radnika u smislu ovog Ugovora podrazumijeva se plaća utvrđena na temelju cijene sata rada iz Priloga 1. ovog Ugovora za određeno radno mjesto uvećana za postotak po osnovi navršenih godina radnog staža.
(3) Postotak po osnovi navršenoga radnog staža iznosi 0,5% po godini staža.
(4) Kao broj navršenih godina radnog staža smatra se broj godina radnog staža koje je radnik navršio do konca prethodnog mjeseca, uk­ljučujući i godine s naslova staža osigura­nja s uve­ćanim traja­njem i posebnog staža.
(5) Pod dodacima na plaću radnika podrazumijevaju se uveća­nja plaće koja se re­guliraju ovim Ugovorom.
 
Članak 133.
 
Cijena sata rada utvrđuje se na temelju sljedećih osnova i mjerila:
– složenosti poslova radnog mjesta,
– odgovornosti za obav­ljene poslove,
– uvjeta rada koji su normalni za to radno mjesto,
– napori u radu.
 
Članak 134.
 
(1) Za svako radno mjesto u Remontu i proizvod­nji že­ljezničkih vozila d.o.o. primje­njivat će se cijena sata ili koeficijent iz Priloga 1. ovog Ugovora.
(2) Ukoliko je Prilogom 1. ovog Ugovora za pojedino radno mjesto utvrđen koeficijent, osnovica za obračun plaće toga radnog mjesta je prosječna bruto plaća isplaćena u Društvu u prethodnom mjesecu.
(3) Poslodavac može posebnom odlukom izuzetnom struč­njaku odrediti plaću veću od one koja bi mu pripadala po ovom Ugovoru.
 
Članak 135.
 
(1) Prosječna prima­nja radnika Društva usklađuju se s prosječnom plaćom radnika HŽ – Hrvatskih že­ljeznica ili s rastom bruto nacionalnog proizvoda u RH.
(2) Odluku o usklađiva­nju cijena sata rada iz stavka 1. ovog članka donosi Povjerenstvo za tumače­nje odredbi ovog ugovora.
 
Članak 136.
 
Plaća pripravnika iznosi 80% cijene sata rada radnog mjesta za koje se priprema.
 
2. Solidarnost
 
Članak 137.
 
(1) Radnik po osnovi solidarnosti ima pravo zadržati dosadaš­nju plaću iz ugovora o radu ako u trenutku promjene rad­nog mjesta ispu­njava sljedeće uvjete:
– radnik s navršenih 55 godina (muškarac) ili 50 godina (žena) života, uz uvjet da radnik kod Poslodavca ima najma­nje 20 godina radnog staža.
(2) Radnici koji su do donoše­nja ovog Ugovora ostvarili pravo na plaću po osnovi solidarnosti zadržavaju to pravo.
(3) Stečeno pravo na solidarnost obavezno se upisuje kod promjene ugovora o radu ili sklapa­njem aneksa ugovora o radu.
 
3. Stimulacija
 
Članak 138.
 
Pravilnikom koji re­gulira područje stimulacije (pozitivne i ne­gativne) utvrdit će se kriteriji u roku šest (6) mjeseci od potpisiva­nja ovog Kolektivnog ugovora. Pravilnik će utvrditi članovi pre­govaračkih odbora sindikata i poslodavca.
 
Članak 139.
 
U slučaju sma­nje­nja broja zaposlenih nedobrovo­ljnim otka­ziva­njem ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga, stranke ovog Ugovora otvorit će pre­govore o mogućem usmje­rava­nju sredstava za koja se uma­njuju troškovi plaća u dodatno poveća­nje cijena sata rada.
 
XVII. DODACI PLAĆE
 
Članak 140.
 
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te rad subotom, nedje­ljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.
 
Članak 141.
 
(1) Plaća radniku uvećava se:
– za rad noću                                    50%
– za prekovremeni rad                      50%
– za rad nedje­ljom                            35%
– za rad subotom                              25%
– za rad na blagdane i neradne
   dane utvrđene zakonom                 50%
– za rad na dan Uskrsa                     50%
(2) Ako radnik radi na dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom, i na dan Uskrsa ostvaruje pravo na redovnu plaću, naknadu plaće uvećane za 50% odnosno ostvaruje plaću od 250% i to za stvarno odrađene sate u te dane.
(3) Poveća­nje plaće za rad nedje­ljom i subotom, za rad na blagdane i neradne dane, te rad na dan Uskrsa međusobno se isk­ljučuju, odnosno radniku se isplaćuje poveća­nje za taj dan koje je za ­nje­ga povo­ljnije.
 
Članak 142.
 
Kada radnik pored redovitog posla, obav­lja i poslove mentora odnosno nadzire rad radnika pod nadzorom ili učenika, za sate mentorstva odnosno nadzora ima pravo, za te sate, na dodatak plaće u visini 10% na cijenu sata rada.
 
XVIII. NAKNADA PLAĆE
 
1. Naknada za vrijeme godiš­nje­g odmora
 
Članak 143.
 
(1) Za vrijeme korište­nja godiš­nje­g odmora radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.
(2) Naknada za sate godiš­nje­g odmora za radnike koji ostvaruju rad noću, subotom, nedje­ljom, u dane državnih blagdana i neradne dane te pripravnost i dežurstvo utvrđuje se na teme­lju prosječnog postotka za rad noću, subotom, nedje­ljom, rada u dane državnih blagdana i neradnih dana, pripravnosti i dežurstva, a na teme­lju prethodnih polugodiš­njih isplata i to od 1. 1. do 30. 6. i od 1. 7. do 31. 12. svake godine za svakog radnika i primje­njuje se sljedećih šest mjeseci.
 
2. Naknada za vrijeme plaćenog dopusta
 
Članak 144.
 
(1) Za vrijeme korište­nja plaćenog dopusta radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.
(2) Naknada za sate plaćenog dopusta za radnike koji ostvaruju rad noću, subotom, nedje­ljom, u dane državnih blagdana i neradne dane te pripravnost i dežurstvo utvrđuje se na teme­lju prosječnog postotka za rad noću, subotom, nedje­ljom, rada u dane državnih blagdana i neradnih dana, pripravnosti i dežurstva, a na teme­lju prethodnih polugodiš­njih isplata i to od 1. 1. do 30. 6. i od 1. 7. do 31. 12. svake godine za svakog radnika i primje­njuje se sljedećih šest mjeseci.
 
3. Naknada plaće za vrijeme blagdana i neradnih dana
 
Članak 145.
 
(1) Ako radnik ne radi zbog blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.
(2) Poveća­nje plaće za rad subotom, nedje­ljom, za rad na blagdane i neradne dane te rad na dan Uskrsa međusobno se isk­ljučuju, odnosno radniku se isplaćuje poveća­nje za taj dan koje je za ­nje­ga povo­ljnije.
 
4. Naknada za vrijeme bolesti
 
Članak 146.
 
(1) U slučaju odsutnosti s rada zbog bolesti na teret poslo­dav­ca radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 90% ­nje­gove plaće kao da je radio.
(2) Naknada za vrijeme bolova­nja na teret poslodavca za radnike koji ostvaruju rad noću, subotom, nedje­ljom, u dane državnih blagdana i neradne dane te pripravnost i dežurstvo utvr­đuje se na teme­lju prosječnog postotka za rad noću, subotom, nedje­ljom, rada u dane državnih blagdana i neradnih dana, pripravnosti i dežurstva, a na teme­lju prethodnih polugodiš­njih isplata i to od 1. 1. do 30. 6. i od 1. 7. do 31. 12. svake godine za svakog radnika i primje­njuje se sljedećih šest mjeseci.
 
Članak 147.
 
(1) Radniku koji ostvaruje pravo na teme­lju solidarnosti po odredbama ovog Ugovora poslodavac je obvezan isplaćivati naknadu za bolova­nje do 42 dana u visini 90% kao naknadu plaće.
(2) U slučaju bolova­nja zbog profesionalne bolesti, nesreće na radu ili pos­ljedica ratnih stradava­nja za pripadnike HV i MUP, radniku pripada naknada plaće u 100% iznosu prethodnog mjeseca, uvećana za porast plaća u Društvu za tekući mjesec za koji se ista obračunava.
(3) Kada je radnik u prethodnom mjesecu bio djelomično na bolova­nju, a djelomično radio tada se plaća prethodnog mjeseca za ostvarene sate svodi na plaću za 174 sata u smislu ovog članka.
 
5. Naknada plaće sindikalnom povjereniku
 
Članak 148.
 
Zbog pohađa­nja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposob­ljava­nja, seminara i sjednica sindikalnih tijela (skupštine, sabori i sl.) sindikalni povjerenik koji dužnost obav­lja uz redovni rad ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, uz prilaga­nje pisanog poziva na osnovi koje­g Poslodavac izdaje putni nalog.
 
6. Naknada plaće za vrijeme dok nisu provedene mjere zaštite na radu
 
Članak 149.
 
Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a zbog če­ga su mu neposredno ugroženi život ili zdrav­lje, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove u okviru svog radnog mjesta.
 
7. Naknada plaće za vrijeme uda­lje­nja i pritvora
 
Članak 150.
 
(1) Ako poslodavac iz preventivnih razloga uda­lji radnika od obav­lja­nja poslova u slučajevima i uvjetima iz zakona, osim u slučajevima uda­lje­nja zbog uživa­nja alkohola ili opojnih sredstava, radnik ima pravo na naknadu plaće bez dodatka najdu­lje do kraja smjene.
(2) Ukoliko radnik izjavi, na propisan način da zbog svog fizičkog ili duševnog sta­nja nije u sta­nju obav­ljati svoj posao, radniku ne pripada naknada plaće, ako mu nije odobreno bolova­nje.
 
Članak 151.
 
(1) U slučaju primjene sigurnosne mjere kada se radniku privremeno mora zabraniti obav­lja­nje ­nje­govih poslova zbog utvrđiva­nja či­njeničnog sta­nja radi sprječava­nja da­lj­nje­g nanoše­nja štete Društvu ili sprječava­nje ugrožava­nja sigurnosti prometa i sigurnosti pri radu i privremeno ga se raspoređuje na drugo radno mjesto, za vrijeme utvrđiva­nja odgovornosti radnik zadržava plaću radnog mjesta na koje je raspoređen.
(2) Ako je radnik oslobođen odgovornosti ili ako se ustanovi da nije bilo uvjeta za uda­lje­nje s radnog mjesta radnik ima pravo na pripadajuće dodatke i naknade koje bi ostvario kao da je radio i pravo na naknadu štete sukladno članku 102. Zakona o radu.
 
Članak 152.
 
(1) Za vrijeme pritvora do koje­g je došlo u svezi s radnim zadatkom, radnik ima pravo na naknadu plaće radnog mjesta na kojem je radio prije pritvora u visini:
– 50% ako ne uzdržava obite­lj,
– 75% ako uzdržava obite­lj.
(2) Ako je radnik oslobođen odgovornosti u slučajevima predviđenim zakonom, ima pravo na razliku između plaće za vrijeme pritvora i plaće koju bi ostvario na svom radnom mjestu kao da je radio i ostala prava koja se ostvaruju na teme­lju rada.
 
8. Ostale naknade plaće
 
Članak 153.
 
(1) Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio i u s­ljedećim slučajevima:
– za vrijeme izobrazbe, prekvalifikacije, dokvalifikacije i drugih oblika stručnog osposob­ljava­nja za potrebe poslodavca,
– kada ne radi zbog prekida i zatoja u radu bez kriv­nje radnika,
– za vrijeme odsutnosti s rada radi dragovo­ljnog dava­nja krvi,
– za vrijeme odsutnosti s rada zbog sudjelova­nja u radu povjerenstava i tijela koja imenuje poslodavac,
– državnih i vjerskih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom ako je u te dane po rasporedu rada trebao raditi.
(2) Ako radnik ne radi zbog vojne vježbe, vježbe jedinice MUP-a, osposob­ljava­nja i sudjelova­nja u obrani i civilnoj zaštiti ili drugih razloga utvrđenih Zakonom, ima pravo na naknadu plaće sukladno posebnim propisima.
 
XIX. NAKNADE TROŠKOVA RADNIKA
 
1. Naknada za službeno putova­nje u zem­lji
 
Članak 154.
 
Službenim putova­njem smatra se putova­nje radi obav­lja­nja poslova i radnih zadataka izvan mjesta rada i mjesta prebi­va­lišta ili uobičajenog boravišta na uda­ljenosti od najma­nje trideset (30) kilometara.
 
Članak 155.
 
(1) Iznos dnevnice određuje se odlukom Poslodavca do visine neoporezivog dijela dnevnice za službeno putova­nje u Repub­lici Hrvatskoj.
(2) Troškovi noće­nja na službenom putova­nju priznaju se do visine stvarnih izdataka hotela druge kate­gorije – tri zvjezdice.
 
Članak 156.
 
(1) Cijela dnevnica pripada radniku kada je putova­nje trajalo preko dvanaest (12) do dvadeset četiri (24) sata.
(2) Polovica dnevnice ostvaruje se kada je putova­nje trajalo preko osam (8) do dvanaest (12) sati kao i za ostatak vremena preko osam (8) do dvanaest (12) sati ako je putova­nje trajalo du­lje od dvadeset i četiri (24) sata.
(3) Broj cijelih dnevnica uz nalog ili nalog s prilogom uvr­đuje se zbraja­njem ukupno provedenih sati na putu preko osam (8) sati i dije­lje­njem sa dvadeset četiri (24).
 
Članak 157.
 
U slučaju kada je službeno putova­nje obav­ljeno radi zamje­ne, ispomoći, doškolova­nja, privremene promjene mjesta rada, održava­nja i sl. pod uvjetima iz članaka 163. i 165. ovog Ugovora radnik ostvaruje pravo na dnevnicu obračunatu na temelju naloga za službeno putova­nje s prilogom, ako se svaki dan vraća kući. Ako se radnik ne vraća kući svaki dan ostvaruje pravo na 70% iznosa dnevnice na temelju naloga za službeno putova­nje, uz osigura­nje smještaja.
 
2. Naknada za službeno putova­nje u inozemstvo
 
Članak 158.
 
(1) Troškovi i dnevnice za službeno putova­nje u inozemstvo utvrđuju se u visini i na način propisan za korisnike državnog proračuna.
(2) Na zahtjev radnika iznos međunarodne dnevnice može se isplatiti u kunama.
 
3. Naknada za vrijeme odvojenosti od obite­lji
 
Članak 159.
 
(1) Kada poslodavac otkaže radniku ugovor o radu, s ponudom izmije­njenog ugovora o radu, kojim se mije­nja mjesto rada, pa radnik radi obav­lja­nja poslova mora boraviti odvojeno od obite­lji, pripada mu naknada za odvojeni život.
(2) Naknada za odvojeni život utvrđuje se odlukom Poslo­dav­ca do visine neoporezivog dijela.
 
4. Naknada za korište­nje privatnog automobila u službene svrhe
 
Članak 160.
 
Radnik koji pri obav­lja­nju poslova po nalogu poslodavca koristi vlastito vozilo, ima pravo na naknadu u visini 30% cijene litre benzina euro super 95 po prijeđenom kilometru.
 
5. Naknada za prijevoz na posao i s posla
 
Članak 161.
 
(1) Svi radnici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u iznosu koji odgovara cijeni mjesečne pokazne karte za gradski prijevoz prema sjedištu poslodavca.
(2) Radnici kojima su stvarni troškovi veći od spomenutih u stavku 1. poslodavac osigurava mjesečnu kartu putničkog vlaka (P-2D), drugi razred na teret poslodavca, umjesto naknade iz stav­ka 1. ovog članka. Ukoliko je cijena P-2D karte ma­nja od cijene karte iz stavka 1. poslodavac će radnicima isplatiti razliku.
(3) Radnici čije je prebivalište uda­ljeno više od 5 km od že­ljezničke postaje imaju pravo na troškove prijevoza autobusom u visini mjesečne pokazne karte uz predoče­nje iste umjesto naknade iz stavka 1. ovog članka.
(4) Radnici koji se poslodavcu ne prijave za kupovinu P-2D karte ili ne predoče pokaznu mjesečnu kartu za autobus imaju pravo na naknadu iz stavka 1. ovog članka.
(5) Radnici Društva i članovi obite­lji koji se tretiraju u zajedničkom domaćinstvu imaju pravo na povlastice P-4, P-7 i FIP dok iste osigurava vlasnik – HŽ.
 
6. Terenski dodatak
 
Članak 162.
 
(1) Terenski dodatak isplaćuje se u zem­lji kada radnik boravi izvan mjesta svoje­ga prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obav­lja izvan sjedišta Poslodavca ili radionice, ili kada Poslodavac obav­lja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta Poslodavca ili radionice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada uda­ljeno od tih mjesta najma­nje trideset (30) kilometara).
(2) Iznos terenskog dodatka jednak je iznosu dnevnice.
 
7. Selidbeni troškovi
 
Članak 163.
 
Ako poslodavac otkaže ugovor o radu s ponudom izmije­njenog ugovora o radu kojim se mije­nja mjesto rada, poslodavac osigurava besplatan prijevoz stvari vlakom odnosno kamionom.
 
XX. OSTALA PRIMANJA
 
1. Jednokratni dodatak na plaću
 
Članak 164.
 
(1) Poslodavac se obvezuje isplatiti jednokratni dodatak na plaću (re­gres).
(2) Jednokratni dodatak na plaću isplaćuje se u terminu i iznosu koji je vezan za HŽ kao osnivača i vlasnika.
(3) Pravo iz stavka 1. ostvaruju svi radnici koji su u toj godini ostvarili pravo na godiš­nji odmor. Radniku koji ostvaruje pravo na dio godiš­nje­g odmora isplaćuje se razmjerni dio dodatka u odnosu na 18 dana godiš­nje­g odmora, a u skladu s utvrđenom politikom plaća.
 
2. Božićnica
 
Članak 165.
 
Poslodavac će radniku isplatiti božićnicu u mjesecu prosincu tekuće godine u visini neoporezivog dijela prima­nja za tu svrhu.
 
3. Otpremnina kod otkaza ugovora o radu
 
Članak 166.
 
(1) Radnik kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu sklop­ljen na neodređeno vrijeme, a koji je radio kod poslodavca neprekidno dvije godine, osim ako se ugovor o radu otkazuje iz razloga skriv­ljenog ponaša­nja radnika, ima pravo na otpremninu u visini prosječne plaće isplaćene radniku za tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Društvu (odnosno u HŽ) uračunavajući i staž osigura­nja s uveća­nim traja­njem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu.
(2) Radniku, kojemu Poslodavac otkaže ugovor o radu uz ponudu izmije­njenog ugovora o radu na radnom mjestu iste stručne spreme, u mjestu rada, a radnik ponudu odbije, ima pravo na 50% iznosa iz stavka 1.
 
4. Otpremnina kod odlaska u mirovinu
 
Članak 167.
 
Radnik ima pravo na otpremninu kod odlaska u mirovinu u visini neoporezivog dijela visine otpremnine u Republici Hrvatskoj.
 
5. Nagrade učenicima i studentima
 
Članak 168.
 
(1) Učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada u Društvu pripada mjesečna nagrada čiji se iznos određuje odlukom Poslodavca.
(2) Nagrada pripada razmjerno provedenom vremenu na praktičnom radu.
 
6. Naknade za izume, tehnička unaprjeđe­nja i racionalizaciju
 
Članak 169.
 
(1) Za izume ostvarene na radu ili u svezi s radom, izume koji su u svezi s djelatnošću poslodavca, tehničko unaprjeđe­nje i racionalizaciju, radnik ima pravo na naknadu.
(2) Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se zasebnim aktom ili odlukom uz suglasnost radničkog vijeća.
 
7. Nagrada za vjernost društvu
 
Članak 170.
 
(1) Radnik ima pravo na nagradu za vjernost društvu nakon navršenih deset godina, a potom za svakih navršenih pet godina radnog staža ostvarenog u društvu.
(2) U radni staž računa se staž osigura­nja s uvećanim traja­njem i posebni staž ostvaren u Domovinskom ratu.
(3) Pod radnim stažem u Društvu podrazumijeva se:
– radni staž ostvaren u Društvu i pravnim prednicima Društva
– radni staž ostvaren u HŽ-u i članicama bivše ZJŽ do razdruživa­­nja HŽ-a od ZJŽ,
– radni staž ostvaren na izbornim funkcijama izvan Društva na koje je radnik otišao uz suglasnost poslodavca,
– radni staž ostvaren u sindikatu, društvenim, kulturnim i sportskim jedinicama.
(4) Nagrada za vjernost Društvu isplaćuje se u mjesecu u kojem radnik ispu­­njava uvjete za ­­nju u visini neoporezivog iznosa utvrđenog propisima o porezu na dohodak.
 
8. Pokloni
 
Članak 171.
 
Radnik, nosite­­lj zdravstvenog osigura­­nja djeteta ima pravo na poklon za svako dijete do petnaest (15) godina života do visine neoporezivog dijela utvrđenog propisima o porezu na do­hodak, za božićne blagdane ili dan Sv. Nikole.
 
9. Pomoći
 
Članak 172.
 
(1) Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć u slučaju smrti supružnika, rodite­­lja, ili djeteta.
(2) Visina pomoći utvrđuje se u visini neoporezivog dijela iznosa utvrđenog propisima o porezu na dohodak.
 
Članak 173.
 
(1) Radnik u slučaju nastanka teže­g tjelesnog ošteće­­nja, zbog oz­­ljede na radu, a na teme­­lju rješe­­nja nadležnog tijela, ima pravo na jednokratnu pomoć u visini prosječnih plaća isplaćenih u Društvu po radniku u prethodna tri mjeseca i to:
– za ošteće­­nje od 30% do 50%     tri (3) prosječne plaće,
– za ošteće­­nje preko 50%     pet (5) prosječnih plaća.
(2) U slučaju kada se iznos štete pokrije isplatom iz odgovornosti Društva za osigurani slučaj radnik neće potraživati pomoć od Društva.
 
Članak 174.
 
(1) Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć u slučaju požara, poplave ili drugih uzroka čija je pos­­ljedica gubitak osnov­nih uvjeta za život radnika i članova ­­nje­gove obite­­lji, u slučaju kada radnik pos­­ljedicu ne može otkloniti sredstvima osigura­­nja ili drugih pomoći nadležnih tijela, ili ista nije dostatna.
(2) Odluku o dodjeli i visini pomoći donosi Poslodavac na prijedlog mješovitog povjerenstva Poslodavca i radničkog vijeća.
 
Članak 175.
 
(1) Radnik ima pravo, jednom godiš­­nje, na pomoć u slučaju bolova­­nja preko 90 dana u visini neoporezivog dijela ove pomoći.
(2) Ako radnik može bolest izliječiti ili ublažiti samo uz izvanredne troškove (rehabilitaciju, liječe­­nje, lijekovi, pomagala i drugo), može ostvariti pravo na pomoć u visini tih troškova.
(3) Na pravo iz stavka 2. ovog članka radnik ima pravo za slučaj nesreće na radu, a u drugim slučajevima po odluci Poslodavca na prijedlog radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika.
(4) Nadležni radnik Društva obav­­lja stručnu obradu i priprema prijedlog odluke.
 
Članak 176.
 
Obite­­lj radnika ima pravo na solidarnu pomoć u slučaju:
– smrti radnika – u visini tri (3) prosječne mjesečne plaće isplaćene u RH u prethodnom tromjesečju.
 
10. Nagrada za spriječenu štetu
 
Članak 177.
 
(1) Radnik ima pravo na nagradu za spriječenu štetu, za:
– spriječenu nesreću,
– otkriva­­nje počinite­­lja otuđe­­nja,
– spriječen i lokaliziran požar na osnovnim sredstvima,
– otkriva­­nje nepravilnosti koja nanosi štetu Društvu u se­gmentu financijskog poslova­­nja
– otkriva­­nje veće­g opse­ga opasnosti za sigurnost prometa
– otkriven napukli osovinski sklop bez specijalnog pomagala.
(2) Odluku o visini i načinu utvrđiva­­nja nagrade donosi poslodavac odlukom uzimajući u obzir:
– visinu spriječene štete,
– vremenske odnosno mjesne uvjete u sprječava­­nju neposred­ne opasnosti,
– pripada li ili ne, slučaj za koji se predlaže nagrada, u redoviti rad radnika.
 
 
11. Pomoć djeci poginulih i umrlih radnika
 
Članak 178.
 
Djeca, na poslu poginulih radnika ili umrlih od pos­­ljedica oz­­­ljede na radu imaju pravo na pomoć za školova­­nje u visini neoporezivog dijela ove pomoći i to za:
– osnovnu naobrazbu                                             50%
– sred­­nju naobrazbu                                              70%
– višu i visoku naobrazbu                                     100%.
 
XXI. OSIGURANJE RADNIKA
 
Članak 179.
 
(1) Poslodavac će najkasnije tri mjeseca od potpisiva­­nja ovog Ugovora s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o osigura­­nju naknada troškova u slučaju ozljede pri radu ili profesionalne bolesti i to u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osigura­­nju.
(2) Poslodavac će sklopiti ugovor o osigura­­nju svih radnika od pos­­ljedica nesretnog slučaja za vrijeme obav­­lja­­nja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata za slučajeve i najniže osigurane svote kako slijedi:
– smrt zbog nezgode:                                10.000,00 EUR
– smrt zbog bolesti:                                     2.500,00 EUR
– trajna nesposobnost zbog nezgode:         20.000,00 EUR
– 100% trajni invaliditet                             30.000,00 EUR
(3) Poslodavac će o namjeri sklapa­­nja ugovora o osigura­­nju izvijestiti sindikat koji je potpisnik ovog Ugovora.
(4) Kad se steknu materijalne pretpostavke ugovorne strane će razmotriti mogućnost sklapa­­nja ugovora o trećem stupu mirovinskog osigura­­nja.
 
XXII. ISPLATA PLAĆE
 
Članak 180.
 
(1) Radniku Poslodavac isplaćuje plaću jednom mjesečno do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) Dnevnice za službeno putova­­nje isplaćuju se zajedno s plaćom na temelju putnog naloga s prilogom.
 
Članak 181.
 
Isplata plaće radnika obav­­lja se putem banke preko koje posluje Poslodavac. Radniku se neće sprječavati da se sam odluči za banku preko koje će mu se isplaćivati plaća.
 
XXIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
 
Članak 182.
 
Ovaj Ugovor sklapa se na razdob­­lje od četiri (4) godine od dana potpisiva­­nja.
 
Članak 183.
 
(1) Prilog 1. ovog Kolektivnog ugovora stranke Kolektivnog ugovora donijet će u roku 90 dana od dana potpisiva­­nja Kolektivnog ugovora.
(2) Cijena sata rada pojedinog radnika Društva zatečene na dan sklapa­­nja Kolektivnog ugovora ne mogu se mije­­njati prije donoše­­nja Priloga 1. Kolektivnog ugovora, osim u slučaju skriv­­ljenog ponaša­­nja radnika.
 
Članak 184.
 
Sindikati potpisnici ovog Ugovora neće provoditi industrijske akcije iz razloga koji se odnose na obveze iz ovog ugovora, ako Poslodavac te obveze provodi.
 
Članak 185.
 
(1) Odredbe ovog Ugovora primje­­njuju se izravno.
(2) Poslodavac se obvezuje dati prednost primjeni odredbi zakona i drugih propisa, ako su u ­­njima pojedina prava radnika uređena na povo­­ljniji način ne­go u ovom Ugovoru.
 
Članak 186.
 
(1) Ovaj Ugovor potpisuju ovlašteni predstavnici Poslodav­ca, Sindikata hrvatskih že­­ljezničara i Sindikata djelatnika na remontu i proizvod­­nji že­­ljezničkih vozila.
(2) Ovom Ugovoru mogu pristupiti i drugi sindikati zastup­­ljeni u Društvu koji nisu u pre­govaračkom odboru nakon objave Kolektivnog ugovora.
 
Članak 187.
 
(1) Poslodavac i Sindikati imenuju Povjerenstvo za tumače­­nje odredbi ovog Ugovora i praće­­nje ­­njihove primjene.
(2) Povjerenstvo za tumače­­nje odredbi ovog Ugovora i pra­će­­nje ­­njihove primjene čini paritetni broj predstavnika Sindikata i predstavnika Poslodavca.
(3) Povjerenstvo za tumače­­nje odredbi ovog Ugovora i pra­će­­nje ­­njihove primjene odlučuje jednoglasno. Iznimno, ukoliko nije moguća jednoglasna odluka, odluka se može donijeti uz jedan glas protiv, ili uz jedan suzdržani glas.
 
Članak 188.
 
(1) Ovaj Ugovor se može mije­­njati i dopu­­njavati dogovorom ugovornih strana.
(2) Svaka ugovorna strana može drugoj ugovornoj strani pred­ložiti izmjenu i dopunu odredaba ovog Ugovora, a druga ugovorna strana dužna se o prijedlogu očitovati u roku 30 dana.
(3) Izmjene i dopune stupaju na snagu i objav­­ljuju se kao izvorni Kolektivni ugovor.
 
Članak 189.
 
(1) Ovaj Ugovor stupa na snagu ako ga referendumom prihvate radnici Društva.
(2) Nakon što ugovorne strane potpišu tekst ovog Ugovora, za ­­nje­govo prihvaća­­nje raspisuje se referendum radnika Društva.
(3) Ovaj Ugovor stupa na snagu po uspješno provedenom referendumu i to danom objave službenih rezultata referenduma, a primje­­njuje se od 1. 1. 2005. godine.
(4) Ovaj Kolektivni ugovor primje­­njuje se na području Republike Hrvatske.
(5) Ovaj Kolektivni ugovor objav­­ljuje se u »Narodnim novinama«.
 
Članak 190.
 
(1) Referendum o prihvaća­­nju ovog Ugovora raspisuje se i provodi sukladno odredbama Pravilnika donesenog od strane Gospodarsko socijalnog vijeća.
(2) Referendum o prihvaća­­nju kolektivnog ugovora je uspio ako mu pristupi najma­­nje jedna trećina radnika Društva i ako se za prihvaća­­nje kolektivnog ugovora izjasni natpolovična većina radnika izašlih na referendum.
 
Članak 191.
 
Pre­govore o obnovi ovog Ugovora, ugovorne strane započet će najma­­nje 90 dana prije isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklop­­ljen.
 
Članak 192.
 
Ugovorne strane suglasne su da će se odredbe ovog Ugovora primje­­njivati nakon proteka vremena na koji je sklop­­ljen, ali najdu­­lje šest mjeseci.
 
Članak 193.
 
Ovaj Ugovor sastav­­ljen je u sedam (7) istovjetnih primjeraka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po dva (2) primjerka, a jedan (1) primjerak dostav­­lja se Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
Slavonski Brod, 20. prosinca 2004.
Kolektivni ugovor u navedenom sadržaju usuglasili su pre­govarački odbori Sindikata i Društva:
            PREGOVARAČKI ODBOR                         PREGOVARAČKIODBOR
            SINDIKATA ZA                                           DRUŠTVA ZA
            KOLEKTIVNE PREGOVORE                     KOLEKTIVNE PREGOVORE
            Ilija Bulić, v. r.                                               Jakob Mađarević, v. r.
            Tihomir Čondić, v. r.                                     Marko Mandarić, v. r.
            Antun Bulog, v. r.                                          Mirko Tomac, v. r.
            Stjepan Bura­­nji, v. r.                                     Anto I­­ljazović, v. r.
            Ivan Lovrić, v. r.                                           Jasna Gašparović, v. r.
                                                                                   Vinko Naletilić, v. r.
Kolektivni ugovor Društva Remont i proizvod­­nja že­­ljezničkih vozila d.o.o. dana 20. prosinca 2004. u Slavonskom Brodu sklopili su:
            SINDIKAT HRVATSKIH                             REMONT I PROIZVODNJA
            ŽELJEZNIČARA                                           ŽELJEZNIČKIH VOZILA d.o.o.
            Ivan Forgač,                                                 Jakob Mađarević,
            predsjednik, v. r.                                             direktor, v. r.
            SINDIKAT DJELATNIKA REMONTA I
            PROIZVODNJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Zlatko Kulež, predsjednik, v. r.
 
 
 
Podjeli:
Kategorija propisa:

Newsletter

Hosted by Mydataknox