KOLEKTIVNI UGOVOR - urednički pročišćeni tekst, NN br. 61/2005 i 135/2009

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

Na temelju članka 194. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 137/04 – pročišćeni tekst) HRVATSKE CESTE, d.o.o., Zagreb, Vončinina 3 (u daljnjem tekstu: poslodavac) i Nezavisni sindikat radnika Hrvatskih cesta, Zagreb, Vončinina 3 (u daljnjem tekstu: sindikat) zaključili su u Zagrebu 13. travnja 2005. godine


KOLEKTIVNI UGOVOR

(Urednički pročišćeni tekst, “Narodne novine”, broj 61/05 i 135/09)

 

OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze njegovih potpisnika i uređuju pitanja iz radnih odnosa ili ona u vezi s radnim odnosima radnika kod poslodavca.

 

Članak 2.

Prema odredbama ovog Ugovora poslodavac je HRVATSKE CESTE, društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Zagreb, Vončinina 3 za koje radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Prema odredbama ovog Ugovora radnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu.

 

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Ugovora, a koje mu naknadno pristupe.

Ugovor obvezuje i primjenjuje se na sve radnike koji su u rad­nom odnosu u Društvu.

Ovaj se Ugovor primjenjuje na području Republike Hrvatske.

 

Članak 4.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.

Opći akti moraju biti u skladu s ovim Ugovorom.

Ako bi općim aktima poslodavca pojedino pravo radnika korisnika prava iz Ugovora bilo manje od prava utvrđenog ovim Ugovorom, izravno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.

 

Članak 5.

Sklapanjem ovog Ugovora između ugovornih stranaka potpisnika i osoba na koje se primjenjuje nastaju obvezno-pravni odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim Ugovorom.

Stranke potpisnice ovog Ugovora i osobe na koje se on primjenjuje, dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.

Zbog povrede obveza iz ovog Ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete sukladno zakonu.

 

Članak 6.

Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese Društvo ili dio Društva, na novog poslodavca se prenose i svi ugovori o radu radnika koji rade u Društvu ili dijelu Društva koji je predmet prenošenja, a na radnike se do sklapanja novog Kolektivnog ugovora, a najdulje dvije godine, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor.

Radnik čiji je ugovor o radu prenesen u svezi sa stavkom 1. ovoga članka, zadržava u svezi s otkazom, otkaznim rokovima, otpremninom i svim drugim pitanjima iz radnog odnosa sva prava koja je stekao do dana prijenosa ugovora o radu.

Poslodavac se obvezuje da će u slučaju prestanka rada društva ili poduzeća kojemu je prenesen dio Društva ili je dio društva (poduzeća) dan u zakup, u svezi s ovim člankom u razdoblju kraćem od šest mjeseci, preuzeti na rad radnike tog društva te s njima ponovno sklopiti ugovor o radu.

 

Članak 7.

U slučaju promjena i u tijeku promjena iz članka 6. ovog Ugovora, a prije donošenja važnih odluka i realizacije istih, poslodavac se obvezuje pravovremeno o svemu obavijestiti sindikat, koji je stranka ovog Ugovora, te se o svim pitanjima s njime konzultirati.

 

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

 

Članak 8.

Postupak zasnivanja radnog odnosa s novim radnicima pokreće se na prijedlog direktora sektora uz suglasnost predsjednika Uprave Društva.

 

Članak 9.

Uvjeti i način zapošljavanja radnika u Društvu rješavat će se na temelju zakonskih propisa, Pravilnika o radu i Pravilnika o plaćama Društva.

 

Članak 10.

Radni odnos zasniva se pisanim ugovorom o radu između poslodavca i izabranog kandidata.

 

Članak 11.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

Prilikom zasnivanja radnog odnosa ugovara se probni rad u trajanju od tri do šest mjeseci zavisno o stupnju stručne spreme radnika.

 

Članak 12.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i na određeno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu.

 

Članak 13.

Poslodavac može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja je završila školsko obrazovanje radi njenog osposob­ljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).

Iznimno pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog u ugovoru o radu.

 

Članak 14.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati odredbe o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis i opis poslova,

4. danu otpočinjanja rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto odredaba iz točke 6., 7., 8. i 9. prethodnog stavka ovog članka može se u ugovoru o radu uputiti na odredbe ovog Kolektivnog ugovora ili na druge odgovarajuće zakone, propise i pravilnike.

 

Članak 15.

Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obav­ljanje posla za koje je sklopio ugovor o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama i nalozima poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao.

 

Članak 16.

Poslodavac može radnicima odobriti obavljanje posla kod kuće, u sljedećim slučajevima:

– samohranom roditelju do šest godina starosti djeteta,

– roditelju djeteta s teškim invaliditetom, neodređeno,

– teško pokretnom invalidu domovinskog rata,

– teško pokretnom invalidu rada.

Obavljanje posla kod kuće može se odobriti samo za vrstu posla ako kod kuće postoje svi potrebni uvjeti za kvalitetno i potpuno obavljanje poslova radnog mjesta za koji je radnik zasnovao radni odnos.

 

Članak 17.

Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove drugim prav­nim i fizičkim osobama, čije bi ustupanje moglo izazvati smanjenje broja radnika kod poslodavca.

 

RADNO VRIJEME

 

Članak 18.

Poslodavac će pisanom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena, kao i klizno radno vrijeme, o čemu je obvezan pravodobno prije donošenja iste savjetovati se sa sindikatom, strankom ovog Ugovora.

Odluka iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s odredbama ovog Ugovora, a donijet će se u roku 30 dana od potpisivanja ovog Ugovora.

Puno radno vrijeme

Članak 19.

Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno. Radni tjedan u pravilu traje pet radnih dana (ponedjeljak – petak) s početkom u 8 sati i završetkom u 16 sati.

 

Članak 20.

Radno vrijeme se može utvrditi i kao klizno radno vrijeme s odstupanjem od 60 minuta na početku, odnosno na završetku rada.

Članak 21.

Sve odluke o radnom vremenu i njegovom rasporedu i kliznom radnom vremenu donijet će Uprava Društva u roku 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora, poštujući pri tom zakonska ograničenja za pojedine kategorije radnika (zabrana noćnog ili prekovremenog rada).

 

Nepuno radno vrijeme

 

Članak 22.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

 

Skraćeno radno vrijeme

 

Članak 23.

Na poslovima odnosno radnim mjestima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštititi radnika od štetnih utjecaja radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Svaka stranka ovog Ugovora može Ministarstvu nadležnom za rad predložiti donošenje pravilnika kojim se utvrđuju pitanja iz stavka 1. ovog članka.

Zaposlenik koji radi sa skraćenim radnim vremenom sva prava ostvaruje kao da radi u punom radnom vremenu.

 

Prekovremeni rad

 

Članak 24.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik na pisani zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena najviše do 10 sati tjedno.

U slučaju neizostavne hitnosti poslodavac može prekovremeni rad naložiti i usmeno uz naknadnu (prvi radni dan) pisanu potvrdu usmenog zahtjeva.

Prekovremeni rad se ne može narediti radniku kojemu je zbog posebnih okolnosti zabranjeno raditi dulje od punog radnog vremena, sukladno Zakonu o radu.

 

Preraspodjela radnog vremena

 

Članak 25.

Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena, s time da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti duže od 52 sata tjedno.

Za poslove sezonske naravi poslodavac može preraspodijeliti radno vrijeme i duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati, o čemu će dva puta godišnje izvješćivati sindikat.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

 

Rad u smjenama

 

Članak 26.

Smjenskim radom, u smislu ovog Ugovora smatra se rad organiziran u najmanje dvije smjene s punim radnim vremenom.

 

ODMORI I DOPUSTI

 

Stanka

 

Članak 27.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme, a radnik ne može odmor koristiti na početku ni na kraju radnog vremena.

 

Dnevni odmor

 

Članak 28.

Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

 

Članak 29.

Radnica se može izuzetno koristiti pravom na stanku za dojenje djeteta i pravom na dnevni odmor u trajanju od neprekidno 2,5 sata dnevno, samo uz predočenje potvrde ovlaštenog liječnika da doji dijete i to do dvije godine starosti djeteta.

 

Tjedni odmor

 

Članak 30.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno, (u pravilu subotom i nedjeljom), a ako je prijeko potrebno raditi u dane odmora radniku će se osigurati odmor u pravilu prvi sljedeći radni dan, a najkasnije tijekom tjedna.

 

Godišnji odmor

 

Članak 31.

Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na koje radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.

Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmanje 24 radna dana.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, a s obzirom da je rad organiziran u 5 radnih dana u tjednu, subota se ne računa u trajanje godišnjeg odmora.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti, koje je utvrdio ovlašteni liječnik i dani plaćenog dopusta utvrđeni Ugovorom.

 

Članak 32.

Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 33.

Radnik koji se prvi puta zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne služ­be ili drugog Zakonom određenog opravdanog odsustvovanja s rada ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.

 

Članak 34.

Radnik ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:

• ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka čekanja nije stekao pravo na godišnji odmor

• ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka čekanja prava na godišnji odmor

• ako radni odnos prestane prije 1. srpnja tekuće godine, osim ako radnik odlazi u mirovinu u kojem slučaju ima pravo na puni broj dana godišnjeg odmora.

U izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

 

Članak 35.

Trajanje godišnjeg odmora radnika određuje se tako da se na zakonski minimum od 18 radnih dana dodaju radni dani prema sljedećim mjerilima:

 

1. Prema složenosti poslova odnosno radnih zadataka:

 

• za radnike koji obnašaju poslove člana Uprave

i predsjednika Uprave Društva, direktora sektora

i šefa odjela                                                                                      6 radnih dana

• za radnike koji obnašaju poslove radnog

mjesta za koje je predviđena VSS                                                    5 radnih dana

• za radnike koji obnašaju poslove radnog

mjesta za koje je predviđena VŠS                                                    4 radna dana

• za radnike koji obnašaju poslove radnog

mjesta za koje je predviđena SSS i VKV                                        3 radna dana

• za ostale radnike                                                                            2 radna dana

 

2. Prema radnom stažu:

 

• do 2 godine                                                                                   2 radna dana

• od 2 do 10 godina                                                                         5 radnih dana

• od 10 do 15 godina                                                                       6 radnih dana

• od 15 do 20 godina                                                                       7 radnih dana

• od 20 do 30 godina                                                                       8 radnih dana

• od 30 godina na dalje                                                                    10 radnih dana

 

3. Prema posebnim socijalnim uvjetima u kojima radnik živi:

 

• radniku mlađem od 18 godina                                                       7 radnih dana

• invalidnim osobama                                                                       4 radna dana

• roditelju djeteta do 7 godina                                                         4 radna dana

• roditelju dvoje djece ili više djece do 10 godina                           5 radnih dana

• samohranom roditelju djeteta do 10 godina                                  5 radnih dana

• jednom od roditelja djeteta sa smetnjama u

psihofizičkom razvoju ili utvrđenom invaliditetu

na osnovi nalaza zdravstvene organizacije                                       5 radnih dana

 

4. Prema posebnim uvjetima rada:

 

• radniku koji radi u smjenskom radu                                              1 radni dan

 

Ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim mjerilima iz ovog članka ne može iznositi više od 30 radnih dana.

 

Članak 36.

Slijepi radnik ima pravo 35 radnih dana godišnjeg odmora bez obzira na prethodno utvrđene kriterije.

 

Članak 37.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno, mora iskoristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti u skladu rasporeda korištenja godišnjeg odmora, a najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

 

Članak 38.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i potrebe i mogućnosti za odmor radnika.

 

Članak 39.

Obavijest o korištenju godišnjeg odmora obavezno se dostavlja radniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 40.

Radnik koji nije koristio godišnji odmor ili je prekinuo korištenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili porodnog dopusta, ima pravo taj godišnji odmor iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

 

Članak 41.

Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu iskoristio kod prethodnog poslodavca.

Prilikom prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.

Ako radniku prestane radni odnos protivno njegovoj volji (poslovno i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu) poslodavac će mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka, a za koje vrijeme otkazni rok ne teče.

 

Članak 42.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije početka korištenja.

 

Članak 43.

Radnik koji zbog novačenja u Hrvatsku vojsku ili radne obveze nije koristio godišnji odmor ima pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor po razvojačenju odnosno po prestanku radne obveze.

 

Plaćeni dopust

 

Članak 44.

Radnik ima pravo odsustvovati s rada do sedam radnih dana ukupno u jednoj kalendarskoj godini uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u sljedećim slučajevima:

• prilikom sklapanja braka                                                                5 dana

• prilikom rođenja djeteta                                                                 5 dana

• u slučaju smrti člana uže obitelji                                                    5 dana

• u slučaju smrti roditelja supružnika, djedova

i baka, braće i sestara                                                                       4 dana

• za polaganje stručnog i znanstvenog ispita                                   5 dana

• u slučaju teže bolesti člana uže obitelji(supruga, roditelja i

djece) izvan mjesta stanovanja                                                         3 dana

• u slučaju selidbe u istom mjestu                                                    3 dana

• u slučaju selidbe na udaljenost veću od 50 km                             4 dana

• u slučaju elementarne nepogode                                                    5 dana

• prilikom stupanja u brak člana uže obitelji                                    2 dana

• za pripreme za odlazak na  služenje u pričuvni                          2 dana

  sastav oružanih snaga RH                                                           2 dana

• dobrovoljni davaoci za svako davanje krvi                                   2 dana.

Radnik iznimno ima pravo na plaćeni dopust u trajanju i više od ukupno 7 radnih dana, ako se u toku iste godine ponovi slučaj potrebe iz ovog članka.

 

Članak 45.

Članovima uže obitelji radnika smatraju se: suprug, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u vanbračnoj zajednici.

 

Članak 46.

Glede stjecanja prava iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

 

Neplaćeni dopust

 

Članak 47.

Poslodavac može radniku na njegovu pisanu i obrazloženu molbu odobriti odsustvovanje s rada bez naknade plaće do 30 dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

• njega člana uže obitelji

• gradnja ili popravak kuće ili stana

• liječenje na vlastiti trošak

• izobrazbe, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak

• te u drugim opravdanim slučajevima.

Za vrijeme neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.

Kada to okolnosti zahtijevaju neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti radniku i preko 30 dana.

PLAĆA ZA IZVRŠENI RAD

 

Članak 48.

Za obavljeni rad radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

• osnovne plaće utvrđene na osnovi složenosti poslova radnog mjesta na kojemu radnik radi i normalnih uvjeta rada na tom rad­nom mjestu,

• dodatka na plaću za radni staž,

• dodatka na plaću za posebne uvjete rada,

• dodatka na plaću u visini od 600,00 kuna.

• dodatka na plaću za policu osnovnog dopunskog zdravstvenog osiguranja

U smislu ovog Ugovora plaća uključuje i sve zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez na dohodak i ostalo.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi, a u slučajevima koji su određeni ovim Ugovorom, Pravilnikom o radu, Pravilnikom o plaćama, naknadama plaća i drugim primanjima u HC i Zakonom.

 

Članak 49.

Prema ovom Ugovoru plaćom se smatra bruto-plaća radnika.

 

Članak 50.

Radnicima se plaća isplaćuje:

• nakon obavljenog posla,

• u novcu,

• u razdobljima koja ne smiju biti duža od mjesec dana,

• jednokratno i to najkasnije do 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec.

 

Članak 51.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni rad­ni učinak na poslovima radnog mjesta na kojem radnik radi, predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova.

Osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni fond sati na bazi 40-satnog radnog tjedna.

Utvrđena najniža osnovna plaća – osnovica za obračun plaće iznosi 2.403,60 kuna.

Osnovica plaće uvećavat će se za razdoblje siječanj – prosinac za stopu rasta BDP-a u prethodnoj godini.

Svaka strana ovog Ugovora može podnijeti zahtjev za korekciju najniže osnovne plaće koju je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti te se na prijedlog pismeno očitovati u roku 15 dana od dana dostavljanja zahtjeva.

Postupak pregovaranja o korekciji najniže osnovne plaće mora biti okončan u roku 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva.

Plaća radnika utvrđuje se tako da se pomnoži osnovica od 2.403,60 kuna s pripadajućim koeficijentom (ugovoreni koeficijent plaće svakog radnika) uvećan za dodatak s osnova navršenih godina radnog staža radnika, te pribroji dodatak od 600,00 kuna, te dodatak za cijenu police osnovnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, a čemu se pridodaju pripadajući dodaci na uvjete rada.

 

Članak 52.

Na temelju ovog Ugovora, Pravilnikom o radu razvrstavaju se i vrednuju pojedini poslovi, odnosno radna mjesta po grupama i koeficijentima, a na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima.

Složenost poslova, radnog mjesta, prema odredbama ovog ugovora, uključuje značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj izobrazbe za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, specijalistička znanja, potrebnu radnu vještinu radnika, ali i psihofizičke osobine za rad na određenom radnom mjestu.

Sva radna mjesta u Društvu vrednuju se na osnovi složenosti i opsega poslova i normalnih uvjeta rada.

Radna mjesta razvrstavaju se u devet grupa, a odnos grupe najniže i najviše vrednovanih radnih mjesta iznosi 1,20 : 9,60.

 

Članak 53.

Radna mjesta u Društvu razvrstavaju se u sljedeće grupe poslova i koeficijenata:

________________________________________________________________

Grupa poslova                                                                                   Koeficijenti

                                                                                                 Od–do–
________________________________________________________________

 

I. Grupa poslova podrazumijeva jednostavan

rutinski rad koji ne zahtjeva posebnu izobrazbu                     1,20 - 1,40

 

II. Grupa poslova podrazumijeva manje složene

poslove i zadatke, odnosno rad pomoću

jednostavnih sredstava za rad za koji su

dovoljna pismena uputstva.                                                    1,40 – 1,80

 

III. Grupa podrazumijeva srednje složene poslove

i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu

pojavu novih poslova                                                              1,80 – 2,40

 

IV. Grupa podrazumijeva složenije i raznovrsnije

poslove i zadatke, za čije su obavljanje potrebne

konzultacije u njihovu izvršavanju                                          2,40 – 3,00

 

V. Grupa poslova podrazumijeva složenije poslove

i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti

u izvršavanju poslova i zadataka                                             3,00 – 3,60

 

VI. Grupa poslova podrazumijeva poslove koji

zahtijevaju samostalnost i veći stupanj

kreativnosti u njihovu izvršavanju                                          3,60 – 4,20

 

VII. Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene

poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost

radnika projektiranja poslova i zadataka                                 4,20 – 4,80

 

VIII. Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene

poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost

radnika te dodatna specijalistička znanja

potrebna za obavljanje tih poslova                                          4,80 – 7,50

 

IX. Grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove

i zadatke s najvećim značajem za vođenje poslovanja,

kreativne poslove i zadatke, istraživački rad, itd.                   7,50 – 9,60

 

Članak 54.

Svakom se radniku osobno utvrđuje koeficijent ovisno o složenosti i opsegu radnog mjesta unutar grupe poslova.

Koeficijent složenosti i opsega radnog mjesta unutar grupe poslova predlaže direktor sektora, a odluku donosi predsjednik Uprave.

Članak 55.

Za obračun sati radnika, kao vrijeme provedeno na radu primjenjuju se sljedeće vrijednosti:

• za rad u redovnom radnom vremenu                                    100%

• za rad duži od punog radnog vremena                                 100%

• za dane blagdana i neradne dane                                         100%

• za prekid rada bez krivnje radnika                                       70%

• za dežurstvo za vrijeme radnog vremena                             80%

• za dežurstvo izvan radnog vremena                                     25%

• za dežurstvo na dane blagdana i neradne dane                    50%

• za obveznu prisutnost kod kuće na dane

blagdana i neradne dane                                                         20%

• za obvezu prisutnost kod kuće u ostale dane                       10%

 

Članak 56.

Obračun i isplata plaće radnicima Društva vrši se za mjesečni fond sati (prosječni godišnji fond sati).

Za sate radnika preko mjesečnog fonda sati ostvarene po raznim osnovama iz prethodnog članka, direktori Sektora dužni su izraditi preraspodjelu radnog vremena u skladu s potrebama obnašanja poslova.

 

Članak 57.

Osnovna plaća radnika (ugovoreni koeficijent) uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža (efektivni rad) radnika za 0,5%.

Pravo na povećanje plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu i uvećan za tekući radni staž u Društvu.

 

Članak 58.

Osnovna plaća radnika uvećava se:

• za dodatak u visini od 600,00 kuna mjesečno i

• za dodatak za policu osnovnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

 

Članak 59.

Radniku se uvećava osnovna plaća za teže uvjete rada od normalnih za određeno radno mjesto i to za efektivne sate provedene na radu pod otežanim uvjetima rada:

– radniku za rad na uređaju za pregled mostova za             25%

– radniku za rad u tunelu za                                                 25%

Pod otežanim uvjetima rada smatra se rad u tehnološkim uvjetima i u radnoj sredini u kojima se mjerama zaštite na radu ne mogu u cijelosti odstraniti štetni utjecaji na zdravlje radnika.

 

Članak 60.

Osnovna plaća prema efektivnim satima provedenim na radu uvećava se

• za rad noću                                                                        35%

• za prekovremeni rad                                                          50%

• za rad nedjeljom                                                                35%

• za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni                         10%

• za rad subotom                                                                  25%.

Za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom te na dan Uskrsa radnici imaju pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.

 

Članak 61.

U slučaju kada radnik po nalogu ovlaštenog rukovoditelja privremeno, a najmanje mjesec dana, obavlja poslove drugog privremeno odsutnog radnika (god. odmor, bolovanje i dr.) te kada su ti poslovi vrednovani višim koeficijentom od poslova koje on inače obavlja temeljem ugovora o radu, radniku za to vrijeme pripada povoljnija plaća.

 

Članak 62.

Pripravnicima koji su sklopili s Društvom ugovor o radu, u toku trajanja pripravničkog staža obračunavat će se osnovna plaća u visini 70% radnog mjesta na kojemu pripravnik radi.

 

NAKNADA PLAĆE

 

Članak 63.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini koju bi primio da je to vrijeme proveo na redovnom radu u sljedećim slučajevima:

• za vrijeme godišnjeg odmora,

• za vrijeme plaćenog dopusta,

• za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,

• za vrijeme obrazovanja prema potrebama Društva,

• za vrijeme prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja,

• za vrijeme obavljanja drugih funkcija utvrđenih aktima Društva i drugim propisima,

• za vrijeme sudjelovanja u vježbama oružanih snaga i civilne zaštite,

• ako radnik odbije raditi jer nisu provedene mjere zaštite na radu, uslijed čega mu prijeti opasnost po život i zdravlje,

• ako dođe na posao, a prethodnog dana ili ranije nije obaviješten da se toga dana neće raditi,

• ako dođe do prekida rada, ali ne krivnjom radnika.

 

Članak 64.

Ako radnik ne ispuni svoju obvezu u pogledu uspješnog završetka obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja ili ne ostane na radu u Društvu nakon školovanja još onoliko vremena koliko je to ugovorom utvrđeno, obvezan je vratiti cijeli iznos koji mu je isplaćen kao naknada plaće, uz primjenu inflatornih koeficijenata.

Rok vraćanja sredstava utvrđuje se ugovorom.

 

Članak 65.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret Društva do 42 dana.

U slučaju odsutnosti s rada do 42 dana zbog privremene nesposobnosti prouzročene bolešću, radniku pripada naknada u iznosu od 90% plaće radnika u prethodnom mjesecu.

U slučaju bolovanja ili liječenja zbog povrede na radu, na služ­benom putovanju ili zbog profesionalne bolesti radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret Društva do 42 dana u iznosu od 100% plaće radnika u prethodnom mjesecu.

Za vrijeme bolovanja za koje radnik prima naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, i to isključivo za bolovanje koje nastupi zbog povrede na radu, na službenom putovanju ili profesionalne bolesti Društvo će radniku isplatiti razliku između naknade koja se radniku za te slučajeve isplaćuje za prva 42 dana bolovanja i naknade koju radniku isplaćuje HZZO nakon 42 dana bolovanja.

 

Članak 66.

Radnik koji obavlja poslove sindikalnog povjerenika ima pravo na naknadu plaće za vrijeme odsutnosti zbog obavljanja tih poslova u iznosu koji odgovara plaći koju bi ostvario da je to vrijeme proveo na redovnom radu.

 

Članak 67.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje, ako nije moguće da se radom u slobodne dane ili dane tjednog odmora nadoknadi izgubljeno radno vrijeme.

Naknada iznosi 70% plaće koju bi radnik primio da je to vrijeme proveo na redovnom radu.

 

PRIGODNE NAGRADE I DAROVI

 

Članak 68.

Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupni neprekidni radni staž u Društvu u maksimalnom neoporezivom iznosu važećim u trenutku isplate.

Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedeći mjesec nakon mjeseca u kojem je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

U ukupni neprekidni radni staž iz stavka 1. ovog članka računa se i ukupni neprekidni radni staž navršen kod prednika Društva kao i u tijelima državne uprave u koje je na rad radnik upućen iz radnog odnosa iz Društva ili prednika Društva.

 

Članak 69.

Radnik ima pravo na isplatu jednokratnog dodatka na plaću u mjesecu prije korištenja godišnjeg odmora u iznosu od 50 % prosječ­ne isplaćene bruto plaće Društva u prethodnom mjesecu.

 

Članak 70.

Radnicima će se isplatiti prigodna godišnja nagrada u dva dijela u iznosima prema odluci Uprave kao dodatak na plaću povodom uskrsnih i božićnih blagdana. Ukupan iznos prigodne godišnje nagrade utvrđuje se u visini maksimalno neoporezivog iznosa u trenut­ku isplate drugog dijela nagrade povodom božićnih blagdana.

 

Članak 71.

Radnicima će se u toku godine uručiti dar u naravi u visini maksimalno neoporezivog neto iznosa u trenutku darivanja.

Pravo na prigodnu godišnju nagradu tj. dodatak na plaću i dar u naravi imaju radnici koji su u trenutku darivanja u radnom odnosu u Društvu najmanje tri mjeseca.

 

Članak 72.

Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana radnik ima pravo na prigodni dar za svako dijete do 15 godina starosti, u vrijednosti maksimalnog neoporezivog iznosa, sukladno propisima važećim u trenutku darivanja.

Pravo iz prethodnog stavka imaju radnici samo za djecu koja su radi korištenja poreznih olakšica upisana u porezne kartice radnika kao uzdržavani članovi uže obitelji.

 

DRUGA PRIMANJA RADNIKA

 

Članak 73.

Radnici Društva imaju pravo na druga primanja i to:

• otpremnine pri odlasku u mirovinu,

• otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

• otpremnina po sklopljenom sporazumu radnika i poslodavca o prestanku radnog odnosa radi odlaska u mirovinu

• pomoći,

• dnevnice,

• troškove prijevoza za vrijeme službenog puta,

• terenski dodatak,

• troškove prijevoza na posao i s posla,

• odvojeni život.

 

Članak 74.

Kada radnik Društva odlazi u mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku isplate.

 

Članak 75.

Radnik koji ima s Društvom sklopljen ugovor o radu, a kojem se otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini maksimalno neoporezivog iznosa važećeg u trenutku isplate, ali ne manje od jedne trećine prosječne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa za svaku navršenu godinu rada u Društvu.

U navršene godine rada iz prethodnog stavka računa se i radni staž navršen kod prednika Društva.

Plaće koje se isplaćuju na osnovu menadžerskih ugovora ne mogu biti osnovica za određivanje otpremnine.

 

Članak 76.

Brisan.

 

Članak 77.

Uprava Društva može donijeti odluku o sklapanju sporazum­nog prekida radnog odnosa radi odlaska u mirovinu uz isplatu otpremnine s radnicima koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, a najviše do 5 godina.

Ovim će se radnicima osim otpremnine iz čl. 74. ovog Kolektiv­nog ugovora isplatiti otpremnina u iznosu koji predstavlja razliku primanja između radnikove ukupne neto plaće i ukupne izračunate mirovine za vrijeme od prestanka radnog odnosa do navršenih 65 godina života radnika.

Maksimalni iznos ove otpremnine ne može biti veći od 200.000,00 kuna neto.

Otpremnina će se radnicima isplatiti najkasnije u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa utvrđenog Sporazumom o prestanku ugovora o radu.

Ovakav vid umirovljenja provodit će se posebnim odlukama Društva.

 

Članak 78.

Radnik ili njegova obitelj ima pravo na solidarnu pomoć u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate u sljedećim slučajevima:

• smrti radnika,

• smrti člana uže obitelji,

• neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana, uključujući porodni dopust, jedan put godišnje,

• invalidnosti radnika,

• uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i šteta uz predočenje dokumentacije o procjeni štete.

Pod članom uže obitelji u smislu ovog članka smatraju se supružnik, djeca i roditelji radnika.

U slučaju rođenja djeteta radniku će se isplatiti potpora od 3.000,00 kuna neto.

 

Članak 79.

Kada je radnik upućen na službeni put pripada mu dnevnica i naknada za troškove noćenja.

Dnevnica se priznaje u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine isplate.

Troškovi noćenja utvrđuju se i obračunavaju na način kako je to regulirano za tijela državne uprave, sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine isplate.

Dnevnica za službeno putovanje jednaka je za sve radnike u Društvu.

 

Članak 80.

Puna dnevnica priznaje se kada se na službenom putu provede neprekidno preko 12 do 24 sata.

Pola dnevnice priznaje se kada se na službenom putu provede neprekidno preko 8 do 12 sati.

 

Članak 81.

Nalog za službeno putovanje radnika izdaje predsjednik Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.

Obračun putnog naloga radnik je obvezan podnijeti likvidatoru u roku tri dana po povratku s puta.

 

Članak 82.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuju se i obračunavaju na način kako je to regulirano za tijela državne uprave.

 

Članak 83.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na službenom putu u visini stvarnih troškova prema priloženim računima, osim računa o korištenju rent-a-cara, odnosno taxi službe, koju isplatu posebno odobrava predsjednik Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.

 

Članak 84.

Radnik ima pravo na naknadu troškova za upotrebu vlastitog automobila u službene svrhe, pod uvjetom da se time ne povećavaju troškovi putovanja u odnosu na troškove najjeftinijeg javnog prijevoza ili korištenja službenog vozila.

Visina naknade troškova za upotrebu vlastitog automobila u službene svrhe utvrđuje se u maksimalno neoporezivom iznosu u vrijeme završetka putovanja, a obračunava se u putnom nalogu.

Upotrebu vlastitog automobila u službene svrhe odobrava predsjednik Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.

 

Članak 85.

Radnik za vrijeme rada i boravka na terenu izvan i unutar sjedišta Društva, odnosno područja ispostave, ima pravo na naknadu koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu (u daljnjem tekstu: terenski dodatak).

Mjesto obavljanja rada na terenu mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta Društva, područja ispostave te prebivališta ili boravišta radnika.

Svim radnicima pripada pod istim uvjetima jednak terenski dodatak.

Nalog za rad na terenu izdaje i potpisuje predsjednik Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.

... 

 

====================================================================
NAPOMENA: ovo je prva polovica propisa, dok je cjeloviti pročišćeni tekst ovog propisa moguće vidjeti na portalu www.propisi.hr u sklopu godišnje pretplate. Godišnja pretplata od 395,00 kuna uključuje 6 knjiga (zbirke propisa) i uvid u sve pročišćene tekstove važećih propisa u RH.
Na portalu www.poslovni-savjetnik.com moguće je vidjeti sljedeće VAŽEĆE propise:
u cijelosti sve zakone (uključujući i pročišćene tekstove);
u cijelosti podzakonske propise (pravilnike, uredbe, odluke, naredbe i dr.) koji od svoje prve objave u Narodnim novinama nisu imali nikakve izmjene, dopune i ispravke;
prvu polovicu podzakonkih propisa za koje su izrađeni urednički pročišćeni tekstovi, tj. koji su od svoje prve objave u Narodnim novinama imali određene izmjene, dopune ili ispravke.
====================================================================

 

Podjeli:
Kategorija propisa:

Newsletter

Hosted by Mydataknox