KOLEKTIVNI UGOVOR ZA RADNIKE U ODAŠILJAČIMA I VEZAMA - urednički pročišćeni tekst, NN br. 13/2013, 120/2016 i 89/2017

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

Uprava trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. koje zastupaju predsjednik Uprave Mladen Malić i članica Uprave Vlatka Dokoza (u daljnjem tekstu: Poslodavac) i

Sindikat radnika Odašiljača i veza kojeg zastupa predsjednik Mario Ribarić (u daljnjem tekstu: Sindikat)

zaključili su 21. prosinca 2012. godine ovaj

 

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA RADNIKE U ODAŠILJAČIMA I VEZAMA

(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 13/13, 120/16 i 89/17)

I. OSNOVNE ODREDBE

 
Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika iz rada i na temelju rada, zaposlenih u Odašiljačima i vezama kao i prava i obveze Poslodavca sukladno zakonu i drugim propisima.

Ovaj Ugovor vrijedi za radnike u Odašiljačima i vezama ako se radi o radnom odnosu uređenom Zakonom o radu.

Ovaj Ugovor ne vrijedi za osobe – vanjske suradnike koje su se obvezale Odašiljačima i vezama obaviti određeno djelo (ugovor o djelu) sukladno Zakonu o obveznim odnosima.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovog Ugovora, jedna od ugovornih strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj ugovornoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

 
Članak 2.

Odrednice ovog Ugovora primjenjivat će se na razini Odašiljača i veza kao Poslodavca i na sve radnike i sindikate.

Prava i obveze radnika i Poslodavca proizlaze iz odredaba Zakona o radu, ovog Ugovora, propisa o zaštiti radnika i drugih propisa.

Osim toga radnik treba na poslu i izvan posla, kako iziskuje njegov položaj, štititi ugled Odašiljača i veza i kloniti se svega što može štetiti ugledu i povjerenju Odašiljača i veza.

Poglavito, radnici ne smiju u javnim istupima u medijima, u povodu svog djelovanja u Odašiljačima i vezama, iznositi planove rada, davati ocjene o radu i organizaciji rada u Odašiljačima i vezama koje štete ugledu Odašiljača i veza.

Radnik je obvezan obavljati službene zadaće. Zabranjeno je obavljanje i traženje privatnih poslova za vrijeme radnog vremena.

 

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

 
Članak 3.
Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

Poslodavac sa svakim radnikom sklapa ugovor o radu u pisanom obliku, koji u ime Poslodavca potpisuje ovlaštena osoba Poslodavca.

Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:
1. strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima

3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. odredbu o zabrani obavljanja poslova iz djelatnosti Odašiljača i veza u slobodno vrijeme radnika za svoj ili tuđi račun

5. danu početka rada

6. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

7. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora

8. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova

9. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

10. trajanje redovitoga radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz točke 7., 8., 9. i 10. gornjeg stavka ovoga članka može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, Kolektivni ugovor ili Pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.

 
Članak 4.

Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).

Iznimno, radni odnos može se zasnovati i na određeno vrijeme u slučajevima i uvjetima utvrđenim zakonom i Ugovorom.

Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme poglavito u slučajevima:

• povećanja poslova zbog neodgodivih poslovnih razloga uvjetovanih poslovnim razlozima

• pripreme i uvođenja novih tehnologija
• zamjene odsutnog radnika.

U slučajevima iz stavka 3. podstavaka 1. i 2. ovog članka ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati do 3 godine.

Na radnika koji u vrijeme zaključenja ugovora o radu nema završen probni rok, probni se rok nastavlja do roka utvrđenog prijašnjim ugovorom o radu.

 
Članak 5.

Poslodavac može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja je završila traženi stupanj naobrazbe radi njezina osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).

Iznimno pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom pripravničkog staža, odnosno roka utvrđenog u ugovoru o radu.

 
Članak 6.

Pripravnički staž, s obzirom na stupanj stručne spreme traje do:

• godinu dana za pripravnike VII. stupnja stručne spreme

• devet mjeseci za pripravnike V. i VI. stupnja stručne spreme

• šest mjeseci za pripravnike IV. stupnja stručne spreme.

Ugovorom o radu ili odlukom Poslodavca utvrđuje se program stručnog osposobljavanja i način polaganja ispita za svakog pripravnika.

 
Članak 7.
Prilikom sklapanja ugovora o radu ugovara se probni rad.

Probni rad može trajati najduže šest mjeseci, ovisno o stupnju stručne spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta.

Probni rad može trajati:

• za radna mjesta I. i II. stupnja stručne spreme najviše mjesec dana

• za radna mjesta III. i IV. stupnja stručne spreme najviše dva mjeseca

• za radna mjesta V. i VI. stupnja stručne spreme najviše tri mjeseca

• za radna mjesta VII. stupnja stručne spreme najviše šest mjeseci.

 
Članak 8.

Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi povjerenstvo koje imenuje Poslodavac.

Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad njegovim radom, uvidom u rezultate njegovog rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima, te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.

Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku prije isteka probnog rada.

Ako do isteka roka iz stavka 3. ovog članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

Negativna ocjena probnog rada može se donijeti i prije isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.

U slučaju iz stavka 5. ovog članka ugovor o radu otkazuje se s otkaznim rokom od 7 dana.

 
Članak 9.

Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika. Provjera se provodi za poslove određene odlukom Poslodavca. Provjeru provodi stručna komisija imenovana od Poslodavca.

 

III. IZMJENE UGOVORA O RADU

 
Članak 10.

Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethodnog otkaza ugovora o radu osobito u slučajevima:

• potrebe procesa i organizacije rada, uz prethodno mišljenje Radničkog vijeća

• na zahtjev radnika iz obiteljskih ili drugih opravdanih razloga

• kada se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost zbog godina starosti, ozljede na radu, radne i ratne invalidnosti, profesionalnih i ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju posebnim propisima ili općim aktom.

U slučajevima iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka Poslodavac je obvezan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika kao što su, primjerice, lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima, drugi poslovi za koje je on sposoban i slično bez smanjenja njegove plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Radniku koji u slučajevima iz stavka 2. ovog članka ne radi puno radno vrijeme može se osigurati rad na nekim drugim poslovima, najduže do punog radnog vremena.

 
Članak 11.

Promjena ugovora o radu je moguća i kada se radnik raspoređuje iz jednog mjesta rada u drugo mjesto.

Drugim mjestom rada u smislu ovog Ugovora smatra se mjesto rada udaljeno više od 55 km od dotadašnjeg mjesta rada radnika.

 
Članak 12.

Prije stupanja na rad organizacijska jedinica mjerodavna za ljudske resurse mora omogućiti radniku da se upozna s općim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa i s Ugovorom.

 
Članak 13.

Ako radnik ne ostvaruje predviđene rezultate na radnom mjestu, na inicijativu izravnog rukovoditelja može se pokrenuti postupak za premještaj radnika na drugo radno mjesto, odnosno otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, uz prethodnu konzultaciju s Radničkim vijećem.

 

IV. NAOBRAZBA RADNIKA

 
Članak 14.

Pravo na naobrazbu radnika uredit će se posebnim Pravilnikom o naobrazbi i stručnom usavršavanju.

Naobrazba za potrebe Poslodavca je radna obveza radnika te mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika kojeg je na naobrazbu uputio Poslodavac uređuju se posebnim ugovorom.

Prilikom naobrazbe radnici imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

• za svaki ispit 5 dana

• za završni rad za stjecanje višeg stupnja stručne spreme 8 dana.

 

V. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

 
Članak 15.
Puno radno vrijeme kod Poslodavca je 40 sati na tjedan.

Skraćivanje radnog vremena iz stavka 1. ovog članka, sukladno zakonu odnosno općim aktima Poslodavca ne može biti osnova za smanjenje plaće i ostalih materijalnih prava radnika i izjednačuje se s punim radnim vremenom.

Puno radno vrijeme može biti jednokratno, petodnevno, određeno prema zadaćama i u smjenama.

Uz suglasnost Radničkog vijeća, za poslove pružanja usluga korisnicima putem telefona kao i poslove domara, tjedno radno vrijeme može se rasporediti na 6 (šest) radnih dana, ako uvjeti poslovanja to zahtijevaju.

Početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu radnog vremena, vrijeme korištenja stanke, način izmjena smjena, trajanje smjena te poslove koji zbog svoje prirode zahtijevaju različit raspored radnog vremena tijekom godine, određuje Poslodavac uz obvezu savjetovanja s Radničkim vijećem.

Poslodavac je dužan donijeti odluku o radnom vremenu i voditi evidenciju radnog vremena.

O rasporedu i promjeni radnog vremena rukovoditelj mora u pisanom obliku obavijestiti radnika tjedan dana prije promjene, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Kod Poslodavca je svaki dan u tjednu radni dan uz osiguranje radniku prava na korištenje tjednog odmora.

Za vrijeme službenog putovanja radno vrijeme se obračunava na sljedeći način:

• za radnike koji rade u smjenama vrijeme putovanja se ne uračunava u radno vrijeme, osim za radnike koji rade u smjenama na objektima Sljeme, Psunj, Mirkovica, Učka, Ćelevac, Labinštica, Biokovo i Papuk.

• za radnike koji ne rade u smjenama i ne voze službeno vozilo obračun radnog vremena je:

a/ ako na dan puta radnik ne radi odnosno samo putuje vrijeme puta se obračunava do 8 sati rada

b/ vrijeme puta i rada u jednom kalendarskom danu obračunava se do 10 sati rada

• za radnike koji ne rade u smjenama i voze službeno vozilo vrijeme puta i rada obračunava se kao efektivan rad.

Radno vrijeme radnika koji rade u smjenama može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.
Ako je radno vrijeme radnika koji rade u smjenama nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do šezdeset sati, uključujući prekovremeni rad, uz pisani pristanak radnika i suglasnost Radničkog vijeća za nejednak raspored radnog vremena veći od pedeset sati tjedno.
Ako je radno vrijeme radnika koji rade u smjenama nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od šest uzastopnih mjeseci, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

 
Članak 16.

Rad radnika u vremenu između 22 (dvadeset dva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najviše jedan tjedan.

Radno vrijeme noću poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.

Poslodavac je kod utvrđivanja rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da rad noćnog radnika može trajati dulje od 8 sati ali ne dulje od 12 sati.

 
Članak 17.

U pojedinoj organizacijskoj jedinici može se preraspodijeliti radno vrijeme ako to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili obavljanje određenih poslova i zadaća.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena u radnom tjednu tijekom godine.

Kod preraspodjele radnog vremena rad duži od punog radnog vremena u tjednu ne smatra se prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom rada.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena, sukladno odredbama Zakona o radu, donosi Poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća, do 52 sata tjedno a preko 52 sata tjedno Poslodavac uz suglasnost Radničkog vijeća.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci.

Odluka o preraspodjeli radnog vremena uručuje se radniku najmanje osam dana prije preraspodjele.

Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju prava utvrđena zakonom, a akontacija plaće u razdoblju u kojem neće raditi isplaćivat će mu se prema odredbama Pravilnika o plaćama.

 
Članak 18.

Odluku o prekovremenom radu donosi Poslodavac s tim da se radniku može narediti prekovremeni rad tjedan dana unaprijed samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim zakonom osim hitnog prekovremenog rada.

Radnik mora dobiti pisani nalog za prekovremeni rad prije početka prekovremenog rada. Kao pisani nalog smatrat će se i faks, e-pošta, sms.

Trudnica, roditelj s djetetom do 3 (tri) godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu može raditi prekovremeno samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

 
Članak 19.

Pripravnost poziva kući (pasivno dežurstvo) je mjera kojom se otklanja rizik predvidive štete za Poslodavca.

Za vrijeme pasivnog dežurstva radnik ne mora biti prisutan u prostorima Poslodavca, ali mora biti dostupan i po pozivu doći za razumno vrijeme radi obavljanja hitnih poslova.

Troškove žurnog dolaska snosi Poslodavac.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni pasivnog dežurstva najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitne potrebe za zamjenom drugog radnika.

 
Članak 20.

Odluku o pozivanju radnika na hitni prekovremeni rad donosi ovlaštena osoba Poslodavca samo u slučajevima kad se raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetan radni proces.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnike na pasivnom dežurstvu.

 

VI. PRAVA RADNIKA NA ODMOR I DOPUST

 
Članak 21.

Radnik ima pravo na stanku u tijeku dnevnog rada u trajanju od 30 (trideset) minuta.

Radnici koji rade dulje od 10 sati na dan, imaju pravo na stanku u tijeku rada u trajanju od 60 minuta.

Radnici koji rade u smjenama na objektima u slučaju kvara na uređajima dužni su intervenirati i u vrijeme stanke.

Ako radnik radi na poslovima na objektu s posadom čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo tražiti da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodne dane.

Poslove čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada određuje rukovoditelj.

 
Članak 22.

Radnik ima pravo na odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

Za vrijeme rada na sezonskim poslovima radnik ima pravo na dnevni odmor iz prethodnog stavka u trajanju od najmanje 10 (deset) sati neprekidno, a radnik mlađi od 18 (osamnaest) godina u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

 
Članak 23.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 22. ovog Ugovora.

 
Članak 24.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.

Osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 18 radnih dana.

Godišnji odmor od 18 (osamnaest) radnih dana povećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. Opća mjerila
A) s obzirom na uvjete rada

• rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 3 dana

• rad u smjenama ili redovit rad subotom, nedjeljom,
blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 2 dana
B) s obzirom na stručnu spremu radnog mjesta
• NKV 1 dan
• PKV, NSS 2 dana
• KV, SSS 3 dana
• VKV, VŠS 4 dana
• VSS 5 dana
C) s obzirom na dužinu radnog staža
• do 5 godina radnog staža 2 dana
• od 6 do 10 godina radnog staža 4 dana
• od 11 do 15 godina radnog staža 6 dana
• od 16 do 20 godina radnog staža 8 dana
• više od 20 godina radnog staža 10 dana

 

2. Posebna mjerila na temelju posebnih socijalnih uvjeta

 

majci s djetetom do 12 (dvanaest) godina 1 dan
samohranom roditelju 2 dana
radniku s tjelesnim oštećenjem 60% i više od 60% 2 dana
radniku invalidu 2 dana

Na temelju mjerila pod točkom 1. ovog članka godišnji odmor ne može biti dulji od 30 radnih dana.

Godišnji odmor može biti dulji od 30 radnih dana primjenom kriterija pod točkom 2. ovog članka.

U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se subote, blagdani, neradni dani i nedjelja.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Ako je radnik zasnovao radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema šest mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 dana za svaki mjesec proveden na radu.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor.

 
Članak 25.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, s tim da se jedan dio mora koristiti bez prekida u trajanju ne manjem od 2 (dva) tjedna neprekidno pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti jedanput na godinu na dan koji želi, a još jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana ranije obavijesti izravnog rukovoditelja.

 
Članak 26.

Do kraja travnja tekuće godine Poslodavac, vodeći računa o osobnim potrebama radnika, donosi plan godišnjih odmora.

 
Članak 27.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora sukladno odredbama ovog Ugovora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u koje će radnik koristiti godišnji odmor.

Prigodom utvrđivanja dužine godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa godišnjeg odmora.

Iznimno, kod kriterija radnog iskustva uzimaju se u obzir pune godine radnog iskustva koje će radnik ispuniti na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku, a najkasnije 15 (petnaest) dana prije nastupa korištenja godišnjeg odmora.

 
Članak 28.

Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

 
Članak 29.

Radnik koji je počeo korištenje odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, ima ga pravo iskoristiti u skladu s člankom 25. ovog Ugovora.

Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja iznimno važnih i neodgodivih radnih obveza.

Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi Poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih radnih obveza.

Troškovima iz gornjeg stavka ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi. Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja. Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za radnika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, radnik je dužan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg odmora će koristiti naknadno, prema sporazumu s Poslodavcem.

Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi završio godišnji odmor, radnik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.

 
Članak 30.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do 7 (sedam) radnih dana godišnje, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:
 

• sklapanje braka
5 dana
• sklapanje braka djeteta
3 dana
• rođenje djeteta
5 dana
• smrt roditelja ili supružnika ili djeteta ili unuka
7 dana
• smrt roditelja supružnika
3 dana
• smrt brata ili sestre
4 dana
• smrt djeda ili bake
3 dana
• selidba
3 dana
• elementarna nepogoda
5 dana
• teška bolest člana uže obitelji
4 dana

• sudjelovanje na kulturnim, športskim i drugim priredbama do

5 dana
• preventivno-aktivni odmor po nalogu poslodavca do
7 dana
• svečana prisega u HV člana uže obitelji
3 dana
• i u ostalim slučajevima do
3 dana

Dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) radna dana nenazočnosti s rada, zasebno i neovisno o broju dana godišnjeg odmora tijekom kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Ako u slučajevima iz ovog članka radnik treba putovati više od 200 km izvan mjesta rada, odobrava mu se jedan dan plaćenog dopusta za putovanje.

Za svaki smrtni slučaj i za svako dobrovoljno davanje krvi iz ovog članka u tekućoj godini, radnik ima pravo na plaćeni dopust bez obzira na ograničenja iz stavka 1. ovog članka.

 
Članak 31.

U posebnim slučajevima radniku se može, na njegov zahtjev, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova odobriti neplaćeni dopust tijekom kalendarske godine u pravilu do 30 (trideset) dana, i to za:

• njegu člana obitelji koja je medicinski indicirana
• izgradnju ili popravak kuće i popravak stana
• liječenje na vlastiti trošak

• naobrazbu, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na vlastiti trošak i za zanimanja koja nisu temeljna djelatnost Poslodavca

• posjet članovima uže obitelji koji žive u zemlji i inozemstvu.

Kada to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti radniku u trajanju i više od 30 (trideset) dana.

VII. ZAŠTITA NA RADU

 
Članak 32.
Poslodavac je dužan donijeti Pravilnik o zaštiti na radu.

Poslodavac je obvezan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno unapređivati zaštitu na radu.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

Radi prilagođavanja tehničkom napretku, Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.

Poslodavac je obvezan kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike odnosno njihove sindikalne predstavnike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao Poslodavac.

Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge radnike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Poslodavac će pri donošenju plana prijma i popunjavanju slobodnih radnih mjesta voditi računa o zapošljavanju osoba s invaliditetom, sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te u tu svrhu odrediti primjerena radna mjesta i uvjete rada.

 
Članak 33.

Poslodavac preuzima obvezu da, radi osiguranja zaštite radnika tijekom njihova rada, osigura provedbu sljedećih mjera:

• osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova

• osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano obavljati

• osiguranje mjera zdravstvene zaštite putem obvezatnih zdravstvenih pregleda radnika u posebnim zdravstvenim institucijama i to za radnike koji rade na radnim mjestima s osobito otežanim i posebnim uvjetima rada

• osiguranje sve potrebne zaštitne opreme

• osiguranje uvjeta, odnosno mjera za ostvarivanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih bolesti ili nastupa invalidnosti

• osiguravanje ispravnosti sredstava za rad sukladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu u određenim razdobljima

• informiranje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način

• osiguravanje radnicima, koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu obavljati posao za koji su zasnovali radni odnos, mogućnost da se, prema preostaloj radnoj sposobnosti, mogu premjestiti na drugo radno mjesto.

Poslodavac će sindikalnim predstavnicima osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz prethodnog stavka ovog članka.

 
Članak 34.

U odnosu na provedbu mjera zaštite na radu sindikalni predstavnici imaju prava i obveze:

• sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstancija u radni i proizvodni proces

• biti obaviješteni o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika

• primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu

• prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je predstavnik

• pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti

• staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje

• svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način

• pristup mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada.
 
Članak 35.

Otežani uvjeti rada koji se ne mogu ukloniti primjenom propisa i mjera zaštite na radu utvrđuju se prema sljedećim kriterijima:

• utjecaj okoline – mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi

• opterećenja – fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnoga biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obvezatno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova

• povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom, kao i tehnoloških akcidenata

• rad s onečišćivačima i prljavim tvarima.

Radna mjesta s otežanim uvjetima rada utvrđuju se općim aktom Poslodavca.

Poslodavac ne može ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa zaštite na radu.

 

VIII. POSEBNA ZAŠTITA ŽENA, MLADEŽI, INVALIDNIH OSOBA, HENDIKEPIRANIH OSOBA I RADNIKA PRED MIROVINOM

 
Članak 36.

Žene na osobito teškim fizičkim poslovima, trudnice, rodilje i dojilje uživaju posebnu zaštitu utvrđenu zakonom.

Mladež do 18 (osamnaest) godina uživa posebnu zaštitu utvrđenu zakonom.

 
Članak 37.

Naknada plaće radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti do dana ponude drugih poslova i ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.

 
Članak 38.

Poslodavac je obvezan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme, zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez krivnje radnika ili profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.

 
Članak 39.

U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora (premještaj na drugo radno mjesto) radnik kojemu nedostaje najviše 5 godina do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ima pravo zadržati koeficijent radnog mjesta (plaće) koji je povoljniji za radnika.

IX. PLAĆE

 
Članak 40.
Plaća radnika je tajan podatak.

Odavanje podataka o iznosu plaće je povreda obveza iz radnog odnosa zbog koje se može otkazati ugovor o radu.

Ova zabrana ne odnosi se za zahtjeve sudskih, upravnih i drugih ovlaštenih tijela.

 
Članak 41.
Plaća radnika sastoji se od:
• osnovne plaće – plaće za obavljeni rad
• stimulativnog dijela plaće
• dodataka na plaću za radni staž
• dodataka na plaću za rad s posebnim uvjetima.
 
Članak 42.

Ugovorne strane su sporazumne da se od 1. siječnja 2008. godine za obračun plaće primjenjuje osnovica od najmanje 2.100,00 kn bruto za koeficijent 1.00.

Ugovorne strane su suglasne da će najkasnije 1. rujna 2013. godine suradno razmotriti mogućnosti izmjene iznosa osnovice.

Radnik, kao nadomjestak troškova prehrane, ima pravo na trajni dodatak na plaću od 500,00 kn bruto.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se do 15. u mjesecu.

 

a) Osnovna plaća

 
Članak 43.

Za svako radno mjesto utvrđuje se relativna vrijednost poslova za puno radno vrijeme i očekivani normalni učinak.

Relativna vrijednost radnog mjesta utvrđuje se s osnova složenosti poslova radnog mjesta, koja se izražava stupnjem složenosti u koji se uključuju uvjeti rada normalni za pojedina radna mjesta (stalni uvjeti, napor) te odgovornost u odnosu na grupu najjednostavnijih poslova, sukladno odredbama Pravilnika o radu.

Stupanj složenosti radnog mjesta izražava se koeficijentom s tim da najjednostavnije radno mjesto (radno mjesto najniže složenosti) ima koeficijent 1.00.

 
Članak 44.

Za obračun plaće za obavljeni rad primjenjuju se odredbe Pravilnika o plaćama.

Za vrijeme trajanja ovog Ugovora smanjivanje koeficijenata u Pravilniku o plaćama može se vršiti samo uz suglasnost Radničkog vijeća.

 
Članak 45.

U svrhu motiviranja i nagrađivanja radnika za doprinos u uspješnom poslovanju Društva Poslodavac može jednom godišnje isplatiti radnicima godišnju nagradu u skladu s mogućnostima.

Poslodavac se obvezuje polugodišnje izvijestiti radnika o ocjeni osobnog učinka.

Obzirom na osobni učinak nagrada će se isplatiti na sljedeći način:

• za najmanje 5% radnika iznos 1 neto prosječne plaće Društva koja je isplaćena prethodne godine po radniku na osnovi redovnog rada

• za najmanje 10% radnika iznos 0,75 neto prosječne plaće Društva koja je isplaćena prethodne godine po radniku na osnovi redovnog rada

• za najmanje 15% radnika iznos 0,5 neto prosječne plaće Društva koja je isplaćena prethodne godine po radniku na osnovi redovnog rada.

Listu procjene učinkovitosti radnika Uprava je dužna, na prijedlog rukovoditelja organizacijskih jedinica i uz savjetovanje s Radničkim vijećem donijeti do 31. ožujka za prošlu godinu.

 

b) Stimulativni dio plaće

 
Članak 46.

Stimulativni (varijabilni) dio plaće ovisi o postignutim rezultatima rada radnika sukladno odredbama Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika Odašiljača i veza.

 

c) Dodatak na plaću za radni staž

 
Članak 47.

Osnovna plaća povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.

Brojem navršenih godina radnog staža smatra se cijeli broj godina radnog staža koje će radnik navršiti do kraja tekuće kalendarske godine.

 

d) Dodaci na plaću za rad u posebnim uvjetima

 
Članak 48.
S osnova posebnih uvjeta rada radnik ima pravo na dodatke.

Osnovna plaća povećava se dodacima po satu stvarnog rada:
 

• za noćni rad
40%
• za prekovremeni rad
50%
• za rad nedjeljom
35%
• za rad subotom
25%
• za rad na dane blagdana i neradne dane
50%
• za rad na Uskrs i Božić
70%
• za slučaj hitnog prekovremenog rada
100%

• za rad na terenu pod posebno otežanim meteorološkim uvjetima

15% dnevnice u RH

• za pješačenje pod posebno otežanim meteorološkim uvjetima

10% dnevnice u RH

Ako radnik ostvari pravo po više temelja iz stavka 1. ovog članka osim na temelju prekovremenog rada i rada noću, primijenit će se postotak koji je najpovoljniji za radnika.

 
Članak 49.

Za rad na visini radniku pripada dodatak za otežane uvjete rada u iznosu od neto 12% dnevnice u RH, po satu rada.

Rad na visini je rad:

• na otvorenom dijelu antenskog stupa na visini većoj od 60 m;

• na nezaštićenoj platformi na visini većoj od 60 m;
• na krovu bliže od 5 m od ruba krova bez ograde;
• na alpinističkom užetu iznad 3 m visine.

X. NAKNADE

 
Članak 50.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da radi i onda kada ne radi zbog:

• plaćenog dopusta
• blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom

• rada u upravljačkim, sindikalnim i predstavničkim tijelima

• stručne naobrazbe i prekvalifikacije sukladno odredbama Poslodavca

• zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika

• sudjelovanja u športskim susretima radnika, ako je dobio odobrenje izravnog rukovoditelja.

 
Članak 51.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do uključivo 42 dana, radniku pripada naknada plaće u visini 80% od njegove plaće ostvarene u šest mjeseci prije nego je počeo s bolovanjem.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja dužeg od 42 radna dana, radniku pripada naknada plaće u visini razlike iznosa isplaćenog od HZZO do 85% od njegove plaće ostvarene u šest mjeseci prije nego je počeo s bolovanjem, u skladu s mogućnostima Poslodavca.

 
Članak 52.

Ugovorne strane sporazumne su da će Poslodavac radniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora tijekom godine.

Regres se isplaćuje u najviše tri (3) obroka, u skladu sa mogućnostima Poslodavca, u pravilu 30 dana prije početka korištenja godišnjih odmora, a najkasnije do kraja tekuće godine.

O visini regresa Poslodavac i Sindikat pregovarat će svake godine u postupku donošenja Poslovnog plana, s time da, ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje polovicu neoporezivog iznosa koji na dan potpisa ovog Ugovora iznosi 1.250,00 kn neto.

 
Članak 53.

Radniku se nadoknađuju troškovi prijevoza na rad i s rada u visini mjesečne karte od mjesta boravišta do mjesta rada najjeftinijim međumjesnim i mjesnim sredstvima javnog prijevoza.

Pravo na nadoknadu troškova prijevoza na rad i s rada u visini mjesečne karte najjeftinijim međumjesnim i mjesnim sredstvima javnog prijevoza pripada radnicima koji svakodnevno putuju na rad od mjesta boravišta do mjesta rada tijekom petodnevnog ili šestodnevnog radnog tjedna.

Radnicima koji rade u višednevnim smjenama, kao i domarima, pripada pravo na nadoknadu putnih troškova u iznosu pripadajućeg broja povratnih karata na relaciji boravište – mjesto rada.

Radnici koji od poslodavca, s obzirom na mjesto stalnog boravišta, potražuju nadoknadu troškova prijevoza na rad i s rada, dužni su potpisati Izjavu koja se nalazi u privitku ovog Kolektivnog ugovora i čini njegov sastavni dio.

Izravni rukovoditelj je supotpisnik Izjave o potraživanju troškova prijevoza na rad i s rada.

Radniku se priznaju troškovi prijevoza u punom iznosu za tekući mjesec ako je izbivanje s posla prouzročeno višom silom.

 
Članak 54.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za noćenje.

Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj odgovara najvišem neoporezivom iznosu prema posebnim poreznim propisima, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

Kada radnik noći na objektu isplaćuje se naknada od 115,00 neto kn.

Radnik upućen od strane Poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na dnevnicu i ostala prava iz ovoga članka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.

Ako radnik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo čije korištenje nije odobreno, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenog prijevoznog sredstva.

 
Članak 55.

Naknada troškova za uporabu vlastitog vozila u službene potrebe utvrdit će se sukladno važećim propisima.

Uporabu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlaštena osoba Poslodavca.

 
Članak 56.

Radniku koji je raspoređen po potrebi službe na rad u drugo mjesto rada, priznaju se selidbeni troškovi, i to:

• prijevoz stvari, radnika i članova obitelji

• dnevnica za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja (do tri dnevnice).

Radniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema radnik koji živi odvojeno od obitelji ako je:

• raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva

• putem natječaja primljen u radni odnos u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji

• raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji, na temelju obveze preuzete ugovorom o školovanju

• obitelj odselila u drugo mjesto.

Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.

Ako je radniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 50%.

Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.

Ugovorne strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni život od obitelji radnika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Poslodavcem.

Radnik nema pravo na naknadu iz gornjeg stavka za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

 
Članak 57.

Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno na temelju službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, radniku će se isplatit 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

U obračun naknade za pripravnost na poziv kući ne ulaze dodaci iz članka 48. ovog Ugovora.

 
Članak 58.

Poslodavac će radniku isplatiti prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon-bona u skladu s poreznim propisima, koji na dan potpisa ovog Ugovora iznosi 400,00 kn neto.

Poslodavac će radniku isplatiti prigodnu isplatu za Božić najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

O visini prigodne isplate za Božić Poslodavac i Sindikat pregovarat će svake godine u postupku donošenja Poslovnog plana, s time da, ako se dogovor ne postigne, prigodna isplata za Božić iznosi najmanje polovinu neoporezivog dijela, koja na dan potpisa ovog Ugovora iznosi 1.250,00 kn neto.

Ugovorne strane su suglasne da se prigodna isplata za Božić neće isplatiti u 2012. godini.

 
Članak 59.

Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku kod Poslodavca u prethodna tri mjeseca.

Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.

U slučaju otkaza radniku kojem pripada pravo na otpremninu, te koji ispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogućnost kako bi radnik mogao izabrati između otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž.

Radniku koji se odluči za dokup mirovine pripada i razlika između iznosa dokupa mirovine i otpremnine na koju ima pravo sukladno ovom Ugovoru.

Ako iznos potreban za dokup mirovine premašuje iznos otpremnine na koji radnik ima pravo, o mogućnosti dokupa mirovine odlučuje Poslodavac, u skladu s raspoloživim sredstvima.

 
Članak 60.

Radnik kojem Poslodavac nakon pet godina neprekidnog rada u Društvu otkazuje ugovor o radu, osim kada je otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, ima pravo na neto otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po radniku kod Poslodavca u prethodna tri mjeseca, za svaku godinu neprekinutog radnog staža kod Poslodavca.

Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se radniku posljednjeg dana rada, odnosno u roku od 30 dana, izuzev onih koji pravo na otpremninu ostvaruju zadnjeg dana tekuće godine.

Za rad kod Poslodavca priznaje se i prethodni rad u HRT-u.

Novčani iznosi obuhvaćeni ovim člankom isplaćivat će se radnicima kojima se otkazuje ugovor o radu u razdoblju važenja ovog Ugovora.

Poslodavac utvrđuje radnike kojima će otkazati ugovor o radu na temelju sljedećeg:

• Prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnnoloških ili organizacijskih razloga

• Nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti.

 
Članak 61.

Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu nagrada, i to:
 

– za
10 godina
35%
– za
15 godina
50%
– za
20 godina
75%
– za
25 godina
100%
– za
30 godina
125%
– za
35 godina
150%
– za
40 godina i više
200%

od iznosa jedne prosječne plaće po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Za rad kod Poslodavca priznaje se i prethodni radu u HRT-u.

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini u skladu s mogućnostima Poslodavca.

 
Članak 62.

Radniku ili njegovoj obitelji isplatit će se pomoć u visini prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu zbog:
 

1. Smrti radnika, za slučajeve koji nisu pokriveni policom osiguranja

4 (četiri) plaće

2. Smrti člana uže obitelji radnika (supružnici, djeca i roditelji)

2 (dvije) plaće

3. Nastanka teške invalidnosti radnika – jednokratno

2 (dvije) plaće
4. Nastanka lakše invalidnosti radnika
1 (jedna) plaća

5. Uklanjanje posljedice elementarne nepogode

prema procjeni Poslodavca
6. Rodilji nakon porođaja za svako dijete
2 (dvije) plaće
7. Ocu nakon porođaja za svako dijete
0,5 (nula cijelih pet desetinki) plaće

8. Nabave medicinskih pomagala i lijekova koje ne refundira nadležni fond

prema procjeni Poslodavca

Pod točkom 2. gornjeg stavka pripadaju i roditelji supružnika ako žive u istom domaćinstvu.

 
Članak 63.

Sredstva za prigodne darove djeci radnika isplatit će se po djetetu do najvišeg neoporezivog iznosa, u skladu s mogućnostima Poslodavca.

Darove mogu dobiti djeca radnika Poslodavca do dobi od 15 godina.

 
Članak 64.

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se djeci koja se redovito školuju neovisno o stupnju školovanja, a najkasnije do 27 godina života djeteta, u visini od jedne prosječno isplaćene plaće kod Poslodavca u prethodnom tromjesečju, a isplaćuje se u dva puta i to početkom polugodišta/semestra.

 
Članak 65.

Novčanu naknadu zbog rasporeda na druge poslove i radne zadatke, zbog smanjene radne sposobnosti nastale kao posljedica nesreće na radu, radnik ostvaruje po propisima mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Eventualnu razliku do plaće koju bi radnik ostvario da nije bilo promjene radnog mjesta zbog smanjenja radne sposobnosti isplaćuje Poslodavac.

 
Članak 66.

Poslodavac je dužan u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju osigurati radnika za slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti.

Poslodavac će za slučaj smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja na radu i izvan rada osigurati radnika na iznos od 100.000,00 kn i isplatiti četiri osnovne plaće radnika.

Primjenom stavka 2. ovog članka isključuje se pravo na isplatu pomoći iz članka 62. stavka 1. ovog Ugovora.

Poslodavac će osigurati radnika za slučaj trajnog oštećenja organizma nastalog kao posljedica nesretnog slučaja na radu i izvan rada na iznos do 200.000,00 kn, ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja priznatom od strane mjerodavnog državnog tijela.

Radnicima pripada pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme upravljanja i vožnje motornim vozilom (vozači, putnici, radnici u vozilima).

 
 

... 

====================================================================
NAPOMENA: ovo je prvi dio propisa, dok je cjeloviti pročišćeni tekst ovog propisa moguće vidjeti na portalu www.propisi.hr u sklopu godišnje pretplate. Godišnja pretplata od 395,00 kuna uključuje 6 knjiga (zbirke propisa) i uvid u sve pročišćene tekstove važećih propisa u RH.
Na portalu www.poslovni-savjetnik.com moguće je vidjeti sljedeće VAŽEĆE propise:
u cijelosti sve zakone (uključujući i pročišćene tekstove);
u cijelosti podzakonske propise (pravilnike, uredbe, odluke, naredbe i dr.) koji od svoje prve objave u Narodnim novinama nisu imali nikakve izmjene, dopune i ispravke;
prvi dio podzakonkih propisa za koje su izrađeni urednički pročišćeni tekstovi, tj. koji su od svoje prve objave u Narodnim novinama imali određene izmjene, dopune ili ispravke.
====================================================================

 

 

 

Podjeli:
Kategorija propisa:

Newsletter

Hosted by Mydataknox