Danas obilježavamo 8. godišnjicu stupanja na snagu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, povijesnog dokumenta koji ima za cilj ograničiti globalno zatopljenje na temperature „znatno ispod” 2°C. Ovaj cilj ključan je za osiguranje opskrbe hranom i jačanje kapaciteta država za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, a postizanje tih ambicioznih ciljeva moguće je samo uz ubrzani razvoj i primjenu zelenih tehnologija.
Posebno važan za Hrvatsku i Europsku uniju je članak 18. Pariškog sporazuma, koji propisuje da se svaka članica regionalne organizacije za gospodarsku integraciju smatra odgovornom za svoju razinu emisija. To znači da države koje ne ispune svoje nacionalne planove za smanjenje emisija mogu biti penalizirane od strane Europske komisije. Time se dodatno naglašava potreba za ulaganjima u obnovljive izvore energije i poticanje inovacija u području zelenih tehnologija kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi dekarbonizacije i održivosti.
Istog dana, kada je 2016. godine Pariški sporazum stupio na snagu, pokrenuta je platforma s ciljem promicanja domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora – Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). OIEH od tada predstavlja jedinstveni glas za energiju sunca, vjetra, biomase, bioplina, geotermalne energije te tehnologija skladištenja energije poput baterija i vodika. Iako smo od osnutka uspjeli riješiti niz izazova, mnogi i dalje stoje pred nama.
Hrvatska, zemlja s velikim prirodnim potencijalom za korištenje obnovljivih izvora energije, posebno sunca, i dalje zaostaje u europskom kontekstu. Trenutno imamo dvostruko manje instaliranih solarnih kapaciteta od Slovenije, 10 puta manje od Mađarske i čak 130 puta manje od Njemačke, unatoč tome što naša zemlja ima 30% veću insolaciju od navedenih država.
Novo partnerstvo sa SolarPower Europe
U svjetlu tih izazova, OIEH je potpisao sporazum o strateškom partnerstvu sa SolarPower Europe, vodećom europskom organizacijom za energiju sunca. Ovo partnerstvo, jedinstveno u regiji, donosi novi poticaj za razvoj solarne industrije u Hrvatskoj i rješavanju ključnih problema. Kao dugogodišnji član SolarPower Europe, OIEH produbljuje suradnju upravo kako bi zajedničkim naporima stvorili čvrste temelje za razvoj solarne energije i pridonijeli energetskom napretku ne samo Hrvatske već cijele regije. Jedna od aktivnosti bit će i zajednička regionalna konferencija Solar Flex 2025 koja će se u ožujku sljedeće godine održati u Zagrebu.
Maja Pokrovac, direktorica OIEH: Dok se naša zemlja oslanja na uvoz energije zalažemo se za najbolji domaci energetski mix koji uključuje sve obnovljive resurse, jednako kao što se to radi diljem Europe. Danas, nakon 8 godina rada OIEH je postao središnje mjesto predlaganja održivih rješenja u području obnovljivih izvora energije, konstruktivne rasprave, stručnih analiza i informiranja ne samo u Hrvatskoj, već i šire. S posebnim zadovoljstvom ističem kako je naš trud prepoznat i od strane SolarPower Europe, čija podrška dodatno osnažuje naše aktivnosti. Ovo partnerstvo označava značajan korak naprijed u našoj zajedničkoj misiji da pomognemo Hrvatskoj i regiji u iskorištavanju njihovog solarnog potencijala. Sigurna sam da ćemo zajedničkim snagama postići pozitivne promjene u sektoru obnovljivih izvora energije.
Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe: Kako se Hrvatska približava prekretnici od instaliranih 1 GW solarnih kapaciteta, oduševljeni smo produbljenim partnerstvom s OIEH-om. Naš novi događaj Solar Flex 2025 stvorit će ključnu platformu za raspravu o ubrzanju razvoja solarne energije u Hrvatskoj i širem području. Radujemo se izradi odličnog programa, temeljenog na najboljim praksama iz cijele Europe, te rješavanju jednog od ključnih izazova današnjice - fleksibilnosti energetskog sustava uz pomoć suvremenih tehnologija skladištenja. Hrvatska ima ogroman potencijal za solar, a zajedno ga možemo nastaviti ostvarivati!
Solarni trendovi i izazovi
Hrvatska bi početkom sljedeće godine trebala ući u klub zemalja s 1 GW instalirane solarne energije. Unatoč tom pozitivnom trendu, i dalje uvozimo značajnu količinu električne energije, što zahtijeva ubrzani rad na povećanju udjela solarne energije. Blokirani projekti od 2 GW zbog visokih troškova priključenja na mrežu ozbiljna su prepreka koju treba hitno rješavati. Planovi za modernizaciju mreže koja može primiti obnovljivu energiju moraju biti ambiciozniji i uključivati suvremene oblike skladištenja energije kako bi u konačnici smanjili troškove energije za građane, male i srednje poduzetnike te energetski intenzivnu industriju.
Obnovljivi izvori energije trebali bi imati prioritet prilikom priključenja na mrežu, a država treba osigurati poticaje za izgradnju skladišta električne energije i razvoj novih tehničkih rješenja koji bi riješili probleme lokalnih zagušenja mreže.
Partnerstvo OIEH-a sa SolarPower Europe bit će usmjereno na rješavanje ovih izazova prema primjerima dobre prakse iz EU, s ciljem ostvarivanja ciljeva Pariškog sporazuma i osiguravanja čiste i zelene budućnosti za sve. PS/SM