Od 7. do 9. listopada održat će se Arhibau, prvi regionalni sajam i konferencija s glavnim fokusom na održivost u urbanizmu, arhitekturi i graditeljstvu, podizanju standarda stanovanja i obnovi potresom pogođenih područja. Osnovna je tema konferencije bazirana na inicijativi Europske Komisije - Novi europski Bauhaus - čiji je ambiciozan cilj provedba Europskog zelenog plana.

Na najavnoj konferenciji za novinare Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba koje je ujedno i organizator sajma, istaknuo je kako će Arhibau okupiti stručnjake, državnu i gradsku upravu i tijela te sve sudionike u procesu građenja i građane.

Nakon dužeg vremena nemogućnosti zajedničkih okupljanja, moći ćemo razmijeniti mišljenja i znanja u cilju što bolje provedbe procesa građenja i obnove potresom pogođenih područja, ali i razgovarati o svim poslovima građevinske industrije nakon godine dana smanjenih aktivnosti zbog svjetske epidemiološke krize“, rekao je Matković. Poručio je i kako je inicijativa Novi europski Bauhaus izvrstan okvir za budućnost Hrvatske nakon kriza.

Vedrana Likan, direktorica Colliers Advisoryja, smatra kako gospodarski trenutak u kojem se Hrvatska nalazi nudi mogućnost ključnog zaokreta u načinu na koji planiramo razvoj i provodimo ga u djelo.

Ova važna prekretnica karakterizirana je prvenstveno ključnim faktorima koji nam idu u korist – ekonomskim rezultatima, dostupnosti novca za investicije, skorim ulaskom u eurozonu, novim tehnologijama i trendovima. Istovremeno, najveći izazovi su nedovoljna razvijenost po svim segmentima nekretnina, turizma, ali i drugih industrija općenito. Arhibau dolazi u pravo vrijeme, a obuhvatit će sve tematske cjeline koje su ključne za razvoj , smatra Likan.

Glumac i redatelj Rene Medvešek govorio je o svim izazovima s kojim se suočava kao predstavnik stanara zgrade koja još čeka na obnovu. Poručio je kako je svima onima koji su zaglibili u administrativnim, zakonskim, pravnim i financijskim problemima oko poslijepotresne obnove svojih zgrada, a time i ovoga grada, ovakva konferencija moguća slamka spasa jer su trenutno pred zidom.

Problem u kojem smo se našli potpuno nadilazi naše mogućnosti, pravila igre su besmislena, a igra je prepuštena amaterima, odnosno stanarima. Ne može se sva odgovornost prebaciti na nas, stanove ne možemo uređivati jer se mora obaviti konstrukcijska obnova. Mi sami to ne možemo, stoga i od Arhibau-a očekujemo pomoć da se situacija počne rješavati, kazao je Medvešek.  

Zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Luka Korlaet istaknu je kako je Grad učinio sve što je mogao da se obnova ubrza.

Čini se da se s najavljenim izmjenama Zakona, kojima će se pokušati premostiti gordijski čvor imovinsko-pravnih odnosa, ipak nešto pokreće. Najavio je kako bi se konstrukcijska obnova zgrada, po novoj regulativi, trebala proglasiti javnim interesom i to bi se radilo neovisno o dostupnosti stanara, a na trošak grada i države. Uz redefiniciju cijena, to bi bila krucijalna stvar za pokretanje obnove s mrtve točke, izjavio je Korlaet, dodavši kako moramo raditi na kulturi građenja, a upravo to će promovirati Arhibau.

Glavni partner Arhibau sajma je Hrvatska gospodarska komora, a njena potpredsjednica za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj poručila je da se sektor građevine nalazi u jedinstvenom i vrlo izazovnom razdoblju koje će definirati budućnost branše na duge staze.

Pred nama je realizacija Novog europskog Bauhausa koji u fokus stavlja ključne probleme s kojima se suočavamo kao društvo – klimatske promjene, zaštitu okoliša, održivost i oporavak od pandemije. Tu je i provođenje NPOO-a o kojem će uvelike ovisiti rast domaćeg gospodarstva u narednih nekoliko godina. Nezaobilazna tema je i odnos arhitekture i turizma koji oblikuje ne samo vizuru naše obale, već i živote velikog broja ljudi. Sve ove nabrojene teme zahtijevaju multidisciplinarni pristup. Niti jedna od njih se ne može ostvariti u punom obujmu bez suradnje svih dionika – od kupaca i izvođača, preko javnog i privatnog sektora pa sve do civilnog društva i znanstvenika. Zato je Arhibau iznimno važan – okuplja sve relevantne sugovornike i daje nam odličnu priliku da usuglasimo razvoj i budućnost građevine, već i društva u cjelini, poručuje Čagalj.

PS/SM