Beogradski je sud zbog nedostatka dokaza i zastare oslobodio krivnje desetoricu optuženih za pomaganje u skrivanju odbjegloga haaškog optuženika Ratka Mladića. Za sudstvo u Beogadu nema ništa loše u tome da se pomaže optuženom za najteže ratne zločine, a ako i ima, onda je to zastarjelo.

U postupku koji je trajao više od četiri godine optužbi su oslobođeni Ratko Vučetić, Marko Lugonja, Stanko Ristić, Predrag Ristić, Borisav Ivanović, Saša Badnjar, Tatjana Vasković, njezin brat Bojan Vasković i majka Ljiljana Vasković. Blagoje Govedarica također je oslobođen optužbi za pomaganje u skrivanju Mladića, ali je zbog nelegalnog posjedovanja pištolja osuđen na uvjetnu dvogodišnju zatvorsku kaznu. Svi su bili optuženi da su, unatoč spoznajama da je na Haaškome sudu optužen za najteže ratne zločine, od 2002. do 2006. godine Mladiću pomagali da ne bude otkriven i uhićen. U obrazloženju presude predsjedatelj sudskog vijeća Dragan Garić naveo je kako je za kaznena djela iz 2003. nastupila zastara, a za kasnija razdoblja nije dokazana krivnja optuženika.

Glasnogovornik republičkoga javnog tužiteljstva Tomo Zorić najavio je da će tužiteljstvo podnijeti žalbu na presudu, pri čemu je ocijenio neuobičajenom odluku sudskog vijeća da, nakon godinu dana vođenja postupka s novim sucem predsjedateljem, donese odluku o odbijanju optužbe zbog zastare, posebno ako smatra da su za određene radnje optuženih zastare nastupile još 2008. i 2009. godine. Najavio je da će tužiteljstvo predložiti da sudbeno vijeće ispita je li u tom slučaju bilo mogućeg kršenja zakona, procedure kaznenog postupka ili povrede sudskog poslovnika.

Ratko Mladić, bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba, optužen je za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti te za genocid. Zajedno s bivšim čelnikom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem optužen je za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja 8000 Bošnjaka i za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva. Mladić je još u bijegu, a Karadžić je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i u pritvoru je u Den Haagu, gdje mu se sudi. (Hina)