Reaktivno rezanje troškova nije rezultiralo pozitivnim pomacima

Analitičari tvrtke Bisnode usredotočili su se na rezultate poslovanja realnog sektora hrvatskog gospodarstva te njihove trendove u razdoblju 2008. – 2012. Riječ je o poslovnim subjektima koji su kao obveznici poreza na dobit obvezni predavati godišnja financijska izvješća u Registar. Broj poslovnih subjekata u promatranom razdoblju između 2008. i 2012, kretao se između 90 i 100 tisuća.
Promatrajući promjene u strukturi veličine poslovnih subjekata, može se uočiti da je u petogodišnjem razdoblju došlo do značajnog smanjenja broja velikih i srednjih poslovnih subjekata a povećao se broj malih. Ukupan broj velikih i srednjih poduzeća u 2008. iznosio je 1.849 dok je do konca 2012. Smanjen za 11,6% te je iznosio 1657 registriranih poduzeća. U istom razdoblju broj registriranih malih poduzeća povećan je za 8 tisuća.
Na temelju analiziranih podataka uočava se značajan disbalans indeksa poslovnih prihoda 2008 - 2012, a koji iznosi 0.87 i indeksa operativne dobiti za isto razdoblje kod kojeg je zabilježen još značajniji pad te iznosi 0.68. Činjenica da nisu zabilježene pozitivne promjene na pozicijama „trošak kamata“ ukazuje da reaktivno rezanje troškova nije rezultiralo pozitivnim pomacima, a koji bi pak utjecali na promjenu trenda odnosno postepeni izlazak hrvatskog gospodarstva iz krize. Valja napomenuti kako je i segment fiksnih troškova poslovanja (u kojima značajnu komponentu čine povijesni troškovi poput amortizacije, kamata, obveze iz radnih odnosa) ostao gotovo nepromijenjen čime je i dalje zadržan njihov negativan utjecaj na operativnu maržu a koja predstavlja jedan od najkvalitetnijih izvora ulaganja u razvoj i istraživanja, osvajanja novih tržišta, realizaciju novih poduzetničkih ideja.
Okrenutost prema unutra i dominantnom primjenom reaktivnih menadžerskih tehnika, hrvatsko gospodarstvo nije iskoristilo potencijale otvaranja prema drugim inozemnim tržištima, a na kojima je recesija ostavila manje traga ili je pak bila nazočna u kraćem vremenskom intervalu. Naime, iza trenda rasta neto izvoza krije se smanjenje uvoza za 32.1% u 2012. u odnosu na 2008. dok je vrijednost prihoda od prodaje u inozemstvu ostala na identičnoj razini. Djelatnosti koje se u ovom segmentu ističu kao pozitivni primjeri su u segmentu proizvodnje predmeta od metala i izrade oružja, a koji je u odnosu na 2011. Godinu doživio najveći apsolutni rast od 884 milijuna kn, te u segmentu proizvodnje odjeće“ koji je pak doživio najveći postotni rast od 78,1%.
Dodatno na stagnirajuću vrijednost izvoza negativnu sliku pojačavaju i pokazatelji o (ne)likvidnosti i trendu rasta zaduženosti, kao i značajan pad investicija u dugotrajnu imovinu (u 2012. samo 37.8% vrijednosti iz 2008.). Problem nelikvidnosti najveći je u segmentu malih poslovnih subjekata a koji se suočava s negativnim radnim kapitalom od čak -6.3. milijarde kuna i koeficijentom tekuće likvidnosti od 0.96. Podatci su to koji ukazuju da vrijednost kratkotrajne imovine u 2012. pala ispod razine vrijednosti kratkoročnih obveza. Također, upitno je jesu li potraživanja od kupaca i zalihe adekvatno vrijednosno usklađivane a s obzirom na moguće negativne efekte pred stečajnih nagodbi (djelomični otpisi i/ili odgođeni rokovi naplate na dulji rok) i općim smanjenjem potrošnje. Ako su pak ove dvije tvrdnje točne tada bi pokazatelj tekuće likvidnosti u „očišćenoj“ bilanci bio još i niži.
U prošloj godini povećan je i koeficijent zaduženosti 0.82 (2011. godine koeficijent zaduženosti iznosio je 0.79) a što ukazuje da se dobit u prijašnjem razdoblju nije zadržavala u duhu preporuke „zlatnog bilančnog pravila“ i pretvarala u kapital. Nedostatak tih „povijesnih“ rezervi rezultira dodatnim zaduživanjem i to uglavnom za obrtna sredstva odnosno za kratkoročno preživljavanje.
Jedna od pojava koju je vrijedno pokušati pozitivno iskoristiti u kreiranju preduvjeta za pozitivan preokret je i osnivanje više od 14.000 novih poslovnih subjekata po modelu jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Tamo gdje se radi o dobrim poduzetničkim idejama koje se namjeravaju realizirati njihovim osnivanjem, treba im sustavno prići i podržati od raznih gospodarskih institucija, financijskog sektora, znanstvenih, savjetodavnih i drugih suportivnih organizacija kako bi se time jačao intenzitet pozitivnih promjena. (PS/SŠ)

Iznosi u milijunima kuna

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter