Među brojnim navikama na koje je pandemija utjecala, one vezane uz putovanja su visoko na ljestvici, a to pokazuje i najnovije istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve na uzorku od 1.046 ispitanika u Hrvatskoj.

U odnosu na 2020. godinu, ispitanici ipak više planiraju putovati ove zime kako u inozemstvo, tako i po Lijepoj našoj. Najviše interesa pokazuju za putovanja tijekom adventa, ali i putovanja za doček Nove godine. Većina ih na putovanjima plaća debitnim karticama i gotovinom, a što se tiče iznosa kojeg troše na putovanjima, on je veći nego u godini ranije.

Putovanja u vrijeme adventa popularnija od novogodišnjih i skijaških putovanja

U usporedbi s 2020. godinom čak dvostruko više ispitanika planira putovati u inozemstvo tijekom ove zime (21% vs. 43%). Njih 37% ne planira putovanje, a jedna petina još uvijek ne zna hoće li putovati. Od onih koji planiraju putovanje u inozemstvo, polovica ih planira putovati u neku europsku destinaciju tijekom adventa, a na takvim putovanjima u prosjeku se zadrže 3 do 4 dana. Četvrtina ispitanika planira Novu godinu dočekati u nekom od europskih gradova, a smatraju da će takav put trajati u prosjeku 5 dana. Što se pak skijanja tiče, takvo putovanje planira 17% ispitanika koji će na nekoj od inozemnih skijaških destinacija provesti u prosjeku 6,1 dan, a tek 5% ispitanika planira doček Nove godine van Europe.

Među ispitanicima koji planiraju putovanje, najviše je onih s višom razinom obrazovanja i višim primanjima te ispitanika iz Istre, Primorja i Gorskog kotara.

Zanimljive su regionalne razlike – primjerice, 28% Istrijana je sigurno da će putovati ove zime u inozemstvo, u usporedbi s tek 3% ispitanika iz Sjeverne Hrvatske. Istovremeno, 68% Slavonaca planira adventsko putovanje u neku od europskih destinacija, za razliku od 47% onih iz Istre i Zagreba.  Uspoređujući podatke s prošlom godinom, vidimo da je značajno narastao broj onih koji planiraju adventsko putovanje u inozemstvu – s 11% na 51% - ili odlazak na skijanje – 17% ispitanika u 2021. u usporedbi s 5% njih u 2020.

Čak 72% planira troškove na putovanju plaćati debitnim ili kreditnim karticama, dok se 31% troškova plaća gotovinom.

Oni ispitanici koji su rekli da ne planiraju putovati u inozemstvo kao glavni razlog navode činjenicu da uopće ne putuju tijekom zime (takvih je 46%), njih 41% navodi da im osobne financije ne dopuštaju putovanja, dok nešto manje od trećine ispitanih kaže da ne žele planirati putovanja koja zbog pandemije mogu biti otkazana.

Kad su u pitanju putovanja unutar Hrvatske, 56% ispitanika planira putovati tijekom zime, primarno na vikend-izlete te u posjete obitelji i prijateljima. Trećina ih planira putovati tijekom adventa, a planiraju se i putovanja za Novu godinu. Što se tiče profila osoba koje planiraju putovati unutar Hrvatske, to su osobe viših primanja (više do 9.000 kn mjesečno), uglavnom iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Dalmacije.

Kao najatraktivnija lokacija za putovanje unutar Hrvatske pokazali su se Zagreb sa svojom okolicom te Središnja Hrvatska, Istra i Primorje. U Zagreb najviše planiraju putovati mladi (18-29 godina) iz Slavonije i Dalmacije.

Putuje se manje, troši se više

Ukupno gledajući, broj putovanja radi razonode je pao u usporedbi s 2020. (s 3,4 putovanja na 2,7 putovanja), a broj poslovnih putovanja je ostao isti (1,6 putovanja po ispitaniku). Za usporedbu, u pretpandemijskoj 2019. godini, ispitanici su u prosjeku radi razonode putovali 4,2 puta, a poslovno 2,6 puta godišnje.

Dok je prije pandemije svaki ispitanik u neku od europskih destinacija u prosjeku putovao jednom godišnje, sada je taj prosjek pao na 0,3 putovanja. Broj putovanja unutar Hrvatske je doživio manji pad – za razliku od 2,6 putovanja 2019., u 2021. ispitanici putuju prosječno 2,1 puta godišnje.

Što se pak tiče potrošnje na putovanjima radi razonode, iako manje putuju, ispitanici troše više. Tako su u prosjeku na jednom putovanju trošili nešto manje od 8.000 kuna, a u prošle godine su trošili u prosjeku nešto više od 6.100 kuna. 2019. je prosjek potrošnje na putovanju iznosio 5.150 kuna. Na takvoj vrsti putovanja puno više troše ispitanici iz Zagreba i Sjeverne Hrvatske, nego ispitanici iz Like, Korduna te Istre i Primorja.

Od onih ispitanika koju barem povremeno putuju u inozemstvo te imaju kartice, 76% svoje kartice nosi i na putovanje, dok 53% plaća redovito na putovanju sve transakcije putem kartica. Zanimljiv podatak je da u dobnoj skupini 40-49 godina ispitanici više od 80% svih transakcija plaćaju upravo karticom.

Turističke organizacije i poduzetnici iz tog segmenta moraju pratiti svoje potencijalne korisnike na njihovom consumer journeyju koji je sada sve više digitalan. Turisti u prosjeku pregledaju 38 internetskih stranica za putovanja prije nego bukiraju smještaj, pronalaze svoje destinacije online, pretražuju savjete na društvenim mrežama te velik dio svojih putovanja plaćaju elektronički i online. Dakle, danas je iznimno bitno ulagati u online prisutnost – e-commerce i digitalni marketing – te prihvat elektroničkih načina plaćanja, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj. Digitalizacija je underlining element koji će turističkom sektoru i djelatnicima pomoći da identificiraju i osvoje udio na tržištu.

Pri odabiru destinacije, čak 92% ispitanika informira se putem interneta, 40% putem obitelji i prijatelja, a 14% putem agenata u turističkim agencijama. Od internetskih stranica najviše se vjeruje specijaliziranim stranicama poput TripAdvisora te člancima na lokalnim stranicama.

PS/LŠ