Predstavnici gospodarskih komora članica Eurochambresa iz država izvan Europske unije po prvi su put održali sastanak, 10. rujna, u sjedištu Hrvatske gospodarske komore i naglasili važnost uloge gospodarskih komora u prevladavanju gospodarske krize. Naglašeno je da je ulazak Hrvatske u EU sljedeće godine važna poruka za članice Eurochambresa, a prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kazao je kako je sastanak u Zagrebu izuzetno važan.

Riječ je o tradicionalnom godišnjem susretu predstavnika gospodarskih komora iz zemalja regije, istočne Europe, država članica EFTA-e te mediteranskih zemalja. Riječ je o predstavnicima deset zemalja Eurochambresa izvan EU: Albanije, BiH, Bjelorusije, Crne Gore, Izraela, Makedonije, Rusije, Srbije, Turske i Ukrajine. Ukupna robna razmjena Hrvatske i tih zemalja u 2011. godini iznosila je 4,2 milijarde dolara što čini 11,6 posto ukupne robne razmjene RH s inozemstvom. Na skupu su razmijenjena mišljenja o aktualnoj gospodarskoj situaciji kao i o mogućnostima međusobne suradnje, a održan je i panel pod nazivom “Hrvatska – slijedeća članica EU”.

Predsjednik Eurochambresa Alessandro Barberis, istaknuo je kako je ulazak Hrvatske u EU sljedeće godine važna poruka za članice Eurochambresa te da je moguće biti aktivan partner. Osobito su važni zajednički susreti u kriznom vremenu, koje se najviše osjeća u Italiji, Grčkoj i Španjolskoj. Kriza je vrlo složena te je i vrlo teško upravljati zajednicom kao što je EU, kazao je Barberis naglasivši podršku svim članicama Eurochambresa, koje nastoji zadržati vjerodostojnost, te je uključen u čitav niz projekata u zemljama južne i istočne Europe te Turskoj koja ima veliko značenje i  važan je faktor u grupi zemalja 18 članica Eurochambresa, koje nisu članice EU.

Tri pravca djelovanja

Prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić, istaknuo je značenje zemalja sudionica ovog skupa za Hrvatsku s kojima ostvaruje trećinu svoje robne razmjene, a potencijali su još i veći. U ovom je trenutku važna komunikacija. Hrvatska Vlada postavila je novu strategiju koja je usmjerena u tri pravca djelovanja. Prvi je odgovornije odnošenje prema novcu građana te smanjivanje javne potrošnje i nastojanja da se troši koliko se i zaradi.

Po prvi put proračun će biti u realnim i minimalnim brojevima smanjen. Najosjetljivije društvene skupine zadržat će razinu primanja, osobito umirovljenici, a provodi se i osiguranje besplatnog prijevoza za srednje školstvo te besplatno redovno studiranje. Ključni je problem RH i u tome što premalo ljudi radi, odnosno svaki drugi je radno sposoban. Potrebno je pronaći i unutarnje rezerve i osigurati rast, a nužno je aktiviranje i privatnog sektora i strana ulaganja te sredstva iz europskih fondova. Planirana su ulaganja u energetiku, prometnu infrastrukturu – ceste i željeznice, u komunalni sektor te model javno-privatnog partnerstva za projekte obnove škola, bolnica, vojnih i pravosudnih objekata.

Također je planirano i unapređenje i ulaganja u sektoru turizma, a sagledat će se i turska iskustva u tom području, rekao je Čačić dodavši i planiranu privatizaciju Croatia osiguranja, HPB-a i koncesioniranja autocesta. (PS/JK)

Foto: Zarko Basic/PIXSELL