Gospodarstvo je već šest godina u padu, no udio ekonomije koji ne ulazi u službene statistike iznosi čak 13 mlrd. eura. To je 28% vrijednosti BDP-a, u odnosu na europski prosjek od 18,5%, pokazalo je istraživanje koje je za kartičarsku kuću Visu Europe provela konzultantska kompanija A.T. Kearney, piše Večrnji.hr.

Siva je ekonomija najčešća u graditeljstvu, trgovini i turizmu te ribarstvu.

"Sa 29,6%, koliko je iznosila 2008., izbijanjem svjetske financijske krize 2009. porasla je na 30,1%, no od tada bilježi postojan no vrlo blag pad. Tako je 2010. siva ekonomija pala na 29,8%, godinu dana poslije na 29,5%, a 2012. na 29% – istaknula je Gorana Perišić Kranjčec, menadžerica Vise Europe za Hrvatsku.

Kartičarska kuća smatra da se promet na crno može smanjiti povećanjem kartičnih plaćanja jer je većina aktivnosti u sivoj zoni temeljena na gotovinskim transakcijama.

Hrvatska je, prema veličini sive ekonomije, u rangu Rumunjske, Litve, Letonije i Estonije. Puno bolje nije ni u Turskoj (27%), dok je u Sloveniji udio 23%. Najniži je postotak u Švicarskoj (7%), Austriji (8%) i Nizozemskoj (9%), a 10% imaju Francuska i Velika Britanija. Posljedica plaćanja na crno su izgubljeni porezni prihodi, niža produktivnost i kao rezultat sporija stopa rasta. PS/S.P. (Izvor Večernji.hr)