Uoči sastanka svjetskih čelnika na prvoj UN-ovoj Konferenciji o vodama u posljednjih 46 godina, novo istraživanje pokazuje značajan porast zabrinutosti za dostupnost vode.

Čak 58% ljudi diljem svijeta vrlo je zabrinuto, dok 30% kaže da su „izuzetno“ pogođeni nedostatkom vode. Nestajanje i nepouzdan pristup svježoj i pitkoj vodi narušavaju društva, gospodarstva, okoliš i svaki aspekt života kakav poznajemo.

Klimatske promjene usko su povezane s nedostatkom vode - čak 38% ljudi kaže da su „izrazito” pogođeni klimatskim promjenama, dok je značajnih 75% barem „umjereno” pogođeno. Suša se često navodi kao jedan od najuočljivijih učinaka klimatskih promjena  – 37% onih koji su osobno iskusili učinke klimatskih promjena navodi sušu kao primjer.

Hidrološka situacija na gotovo svim važnijim rijekama u Europi prošle je godine bila alarmantna, s neviđenim sušama i smanjenjem nivoa površinskih i podzemnih voda. Naše područje je veoma bogato vodenim tokovima, uključujući i Europsku Amazonu, kao prvi UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država. Više od milijun ljudi živi i ovisi o ovim rijekama, a to područje igra vrlo važnu ulogu i u borbi protiv klimatske krize. Upravo zbog toga čimbenici koji utječu na nestajanje vode, od suša i klimatskih promjena, do drugih ljudskih aktivnosti poput pregrađivanja riječnih tokova i neadekvatnog gospodarenja prostorom, velik su rizik i za naše krajeve. Iz tog razloga u WWF-u naglasak stavljamo na ekološku revitalizaciju ovog područja, izjavio je Ljubiša Mijačić, voditelj slatkovodnog programa WWF Adrije. 

Zajedno s WWF-om i Circle of Blue, GlobeScan objavljuje te ključne nalaze o vodi uoči UN-ove Konferencije o vodama koja će se održati od 22. do 24. ožujka u New Yorku. U vrijeme kada 30% ljudi diljem svijeta tvrdi da su „u velikoj  mjeri“ pogođeni nedostatkom pitke vode, dok se globalna većina osjeća barem umjereno osobno pogođenima (56%), vlade i tvrtke se moraju obvezati na hitnu akciju za rješavanje ove svjetske krize.

Hidrološki ciklusi na Balkanu su u suvremenoj povijesti uglavnom imali predvidljiv karakter te su se na temelju takvih informacija definirali sustavi upravljanja i korištenja vodnih resursa. Ovakve iznenadne promjene predstavljaju poziv na uzbunu bez presedana u modernoj povijesti i ozbiljnu prijetnju vitalnim ekološkim i ekonomskim interesima u regiji. Danas, više nego ikad, nužna je sveobuhvatna suradnja u području zaštite i upravljanja vodnim resursima, s posebnim fokusom na podizanje kvalitete zdravlja vodenih ekosustava, zaključuje Mijačić.

PS/SM