Otkrivanje jedne od najvećih zagonetki vidljivog svemira, zašto je sačinjen najvećim dijelom od materije, bit će cilj novog pionirskog istraživačkog projekta pokrenutog u srijedu na sastanku vodećih fizičara iz osam zemalja.

Program će, preciznije, pokušati utvrditi zašto je ostalo tako malo antimaterije za koju se vjeruje da je bila prisutna u jednakim količinama u Velikom prasku prije 13,7 milijardi godina ali je potom tajanstveno gotovo nestala. Istraživački centar CERN je najavio da će program biti provedene pomoću novog "Antiprotonskog prstena iznimno niske energije", nazvanom ELENA, koji će početi davati velike količine sićušnih čestica anti-protona 2016. godine.

Na ovotjednom sastanku CERN-a, koji vodi projekt koji počinje 2013. postavljanjem prstena, bili su znanstvenici iz Velike Britanije, Kanade, Danske, Francuske, Njemačke, Japana, Švedske i Sjedinjenih Država.

Korak naprijed

To je veliki korak naprijed za fiziku anti-materije, rekao je Walter Oelert, stručnjak s CERN-a. Anti-materija je otkrivena 1932. godine nakon desetljeća teorija o njoj i brzo se našla u znanstvenoj fantastici zbog svoje sposobnosti da uništi svaku običnu materiju koju dodirne.

Anti-materija, materija s negativnom gravitacijom, već je korištena u liječenju karcinoma, dijelom razvijenom u CERN-u, no glasnogovornik James Gillies je rekao da će ELENA biti usmjerena na čistu fiziku. Jedno od prvih pitanja pred istraživačima je zašto se materija i anti-materija nisu međusobno uništile u vrijeme Velikog praska, što bi stvaranje svemira i pojavu života činilo nemogućim, i zašto je nadvladala materija. Gillies je rekao da je ELENA niskobudžetni projekt financiran iz redovnog proračuna CERN-a ali da će istraživačima osigurati mnogo više anti-protona no što je bilo moguće s ranijim postrojenjima. (Hina/jk)