Najnovije Deloittevo izvješće o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2022. godinu: Raskorak između želja i učinka otkriva kako izvršne direktore sve više brinu klimatske promjene i kako oni smatraju da je krajnje vrijeme za djelovanje. Osamdeset devet posto izvršnih direktora svjesno je da je svijet suočen s klimatskom krizom, a 63 % njih izjavilo je kako su njihove organizacije jako zabrinute. Ipak, ne uspijevaju u potpunosti integrirati održivost u svoje ključne poslovne strategije, poslovanje i kulture.

Deloitte je svjestan sve veće važnosti održivosti i iznimnih prijetnji koje nose klimatske promjene te je stoga na temelju proteklih istraživanja među više od 2000 izvršnih direktora iz 21 države ispitao što brine rukovoditelje i trgovačka društva te koje mjere poduzimaju u pogledu klimatskih promjena i održivosti. Izvješće isto tako ispituje raskorak između želja i učinka društava te korake koje izvršni direktori mogu poduzeti kako bi taj jaz premostili.

Borba protiv klimatskih promjena nije stvar jedne odluke, već milijardi odluka”, smatra direktorica u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja, Ivana Turjak Čebohin. „Svaki je postupak važan, ali određene aktivnosti i odluke proizvode veće učinke od drugih, a danas su nam potrebne odvažne mjere, u razdoblju u kojem je štetu još uvijek moguće ograničiti. Vrijeme je da dokažemo da smo dorasli izazovu koji je pred nama.”

Zabrinutost i optimizam: pokretači promjene

Učinci klimatskih promjena jako brinu izvršne direktore. Većina (79 %) izvršnih direktora smatra da je svijet na prekretnici kad je riječ o odgovoru na klimatske promjene. Riječ je o povećanju od 20 postotnih bodova u odnosu na ispitivanje koje je Deloitte proveo prije 8 mjeseci, što upućuje na potrebu za brzim djelovanjem. Štoviše, 88 % izvršnih direktora optimistično je i smatra da hitnim djelovanjem svijet može ograničiti najopasnije posljedice za planet. Riječ je o znatnom povećanju u odnosu na 63 % prije 8 mjeseci. Porast zabrinutosti, ali i optimizam, upućuje na to da su rukovoditelji sve svjesniji da moraju djelovati smjesta.

Podaci pokazuju da su izvršni direktori izloženi osjetnom pritisku na različitim razinama:

-skoro svi ispitanici (97 %) navode kako su se klimatske promjene već negativno odrazile na njihova trgovačka društva, a otprilike polovina ispitanika navodi kako su one utjecale na njihovo poslovanje (npr. prekidi u poslovnim modelima i opskrbnim lancima diljem svijeta)

-na 81 % izvršnih direktora osobno su utjecali klimatski događaji (npr. iznimna vrućina, velike oluje, šumski požari) u proteklih 12 mjeseci

-usto, skupine dionika – uključujući zakonodavce, dioničare, potrošače i zaposlenike – stvaraju dodatan pritisak za djelovanje.

Klimatske promjene nisu više daleka ili čak bliska budućnost. One su tu i današnje će odluke odrediti kvalitetu života budućih generacija”, izjavila je Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. „Bolja budućnost ovisi o temeljitoj i dugotrajnoj promjeni u stavovima i ponašanju vlada, poduzeća i pojedinaca. Poslovna zajednica može stvoriti nove oblike suradnje zasnovane na najboljim idejama, bez obzira na njihov izvor, te novim i dugotrajnim rješenjima s najvećim učinkom za njih same, njihove dionike i zajednice.“

Raskorak između želja, radnji i učinka

Trgovačka društva ne sjede prekriženih ruku: dvije trećine izvršnih direktora izjavile su kako njihove organizacije upotrebljavaju sve više održivih materijala i povećavaju energetsku učinkovitost; više od polovice razvilo je energetski učinkovite ili klimatski prihvatljive uređaje, tehnologije i opremu; te većina namjerno smanjuje broj putovanja zrakoplovom i osposobljava zaposlenike u pogledu klimatskih politika i učinka.

Međutim, manji su izgledi da trgovačka društva provedu mjere kojima bi dokazala uključenost klimatskih pitanja u svoje kulture, podršku višeg rukovodstva za znatne promjene te potreban utjecaj za provedbu takvih promjena. Premda su sve mjere u pogledu održivosti važne, Deloitteovom je analizom utvrđeno pet važnih mjera za ostvarenje nužnih pomaka, pogotovo ako se poduzmu skupa, a koje upućuju na dubinsko razumijevanje poslovnih koristi održivosti. Riječ je o sljedećim mjerama:

-razvoj novih ekološki prihvatljivih proizvoda ili usluga

-definiranje kriterija održivosti za opskrbljivače i poslovne partnere 

-unaprjeđenje ili preseljenje objekata kako bi postali otporniji na klimatske učinke

-uključivanje klimatskih pitanja u lobiranje i političke donacije

-uvjetovanje naknade višem rukovodstvu kriterijem uspješnosti održivog poslovanja.

U usporedbi s drugim klimatskim mjerama, manji je broj društava poduzeo svih navedenih pet mjera, a više od jedne trećine organizacija nije provelo preko jedne od njih. Premda su razine zabrinutosti za okoliš i optimizam kad je riječ o promjenama i dalje na visokoj razini, organizacije će morati u većoj mjeri razmotriti poduzimanje odlučnijih mjera kako bi ograničile najgore posljedice klimatskih promjena.

Izvršni direktori smatraju da su prepoznavanje njihova branda, zadovoljstvo korisnika te raspoloženje i dobrobit zaposlenika tri od četiri najvažnije koristi napora njihovih društava kad je riječ o održivosti, što upućuje na činjenicu da brojni izvršni direktori smatraju klimatske mjere korisnima za odnos s dionicima. Najmanje bitnim koristima smatraju prihode od dugoročnih i novih klijenata, vrijednost imovine, troškove ulaganja te operativne marže, što pokazuje da se izvršni direktori i dalje bore s kratkoročnim troškovima prelaska na poslovanje s malim emisijama ugljika.

Lekcije predvodnika održivosti

Deloitteovo ispitivanje otkrilo je da postoji skupina predvodnika (19 % uzorka) čije su organizacije ogledni primjer prelaska na održivo poslovanje zbog svoje učinkovitosti i djelotvornosti te koristi koje ostvaruju. Riječ je o organizacijama koje su provele barem četiri od pet navedenih mjera za ostvarenje održivosti. Za razliku od organizacija koje nisu provele više od jedne takve mjere (35 % ukupnog broja organizacija, skoro dvostruko više od skupine predvodnika), riječ je organizacijama koje:

-više brinu klimatske promjene (74 % u odnosu na 52 %)

-očekuju veći učinak klimatskih promjena na njihove poslovne strategije u nadolazećim godinama (73 % u odnosu na 50 %)

-namjeravaju ostvariti nultu stopu emisija do 2030. godine (82 % u odnosu na 50 %)

-troškove ne smatraju preprekama za održivost, što upućuje na to da su vjerojatno svjesniji troškova koje nosi nepostojanje potrebnih mjera i da uživaju veću podršku višeg rukovodstva te

-vjerojatno bolje razumiju poslovne prilike koje podrazumijeva održivost, zadovoljstvo dionika i sveukupnu uspješnost.

Ne nalaze se sva društva u istoj fazi tranzicije, no sva će društva morati uskoro osmisliti vlastiti pristup djelovanju”, ističe Turjak Čebohin. „Međutim, mjere društava snažan su pokazatelj vodstva jer se njima dokazuje svijest o rizicima koje nosi izostanak mjera te prilikama koje nosi održivost, kao i postojanje kulture koja klimatska pitanja smatra dijelom poslovne strategije, podrške višeg rukovodstva te mogućnosti utjecaja na treće strane, uključujući poslovne partnere, vlade i zakonodavce.”

(ps/sm)