Deset hrvatskih županija ostvarilo je u prvih šest mjeseci višak u robnoj razmjeni s inozemstvom, a najveći udio uvoza i izvoza odnosi se na Grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Ukupni hrvatski izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 4,5 milijardi eura, što je 4,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz pao za 0,5 posto, na 8,05 milijardi eura, pa je vanjskotrgovinski deficit 3,5 milijardi eura. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni dominira grad Zagreb s izvozom od 1,6 milijardi eura, što je udio od 36,2 posto u ukupnom izvozu te uvozom od 4,7 milijardi eura što čini 58,3 posto ukupnog uvoza. Grad Zagreb imao je u prvih šest mjeseci vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 3,06 milijardi eura.

Zagrebački izvoz u prvih šest mjeseci povećan je za 4,5 posto, a uvoz je ostao na razini prvih šest mjeseci prošle godine. Podaci o robnoj razmjeni iskazani u eurima pokazuju da su suficit u robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci ostvarile Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska i Međimurska županija. Najveći višak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je Varaždinska županija, u iznosu od 132,7 milijuna eura. Izvoz te županije u prvih je šest mjeseci povećan za deset posto, na 387,5 milijuna eura, dok je uvoz pao za 5,9 posto, na 254,7 milijuna eura.

Slijedi Sisačko-moslavačka županija s viškom u robnoj razmjeni u iznosu od 87,5 milijuna eura, s obzirom da je iz te županije izvezeno robe u vrijednosti 228,6 milijuna eura (10,9 posto manje nego u prvih šest mjeseci lani), a uvezeno za 141,1 milijuna eura (pad za 9,4 posto). Među županijama s viškom u robnoj razmjeni s inozemstvom, najmanji je višak u robnoj razmjeni, nešto manje od sedam milijuna eura, ostvarila je Šibensko-kninska županija čiji su gospodarstvenici na inozemna tržišta izvezli robe u vrijednosti 141,9 milijuna eura ili 19,9 posto više, a uvoz je porastao za 5,4 posto, na 134,9 milijuna eura. (Hina/HT)