Europski sud pravde u Luksemburgu, najviši sudski organ za zemlje članice Europske unije, donio je na samom kraju 2020. godine konačnu, pravomoćnu presudu u godinama medijski izuzetno eksponiranoj aferi Dieselgate. Prema konkretnoj presudi, automobilski gigant Volkswagen namjerno je kršio propise Europske unije o dopuštenim emisijama štetnih plinova koji nastaju radom dizelskih motora ugradnjom posebnog uređaja za kontrolu ispušnih plinova.
Iako VW tvrdi da navedeni uređaj štiti motor, odnosno produljuju radni vijek i sprečava začepljivanja ventila, Europski sud pravde smatra da je očuvanje performansi motora svjesno dovelo do manipulacije razinama ispušnih plinova. U konkretnom slučaju, odluka Europskog suda za ljudska prava donesena je na temelju istrage francuskog državnog odvjetništva, ali će njene reperkusije u svakom slučaju biti globalne. Baš kao što je prošle godine isti sud presudio kako kupci Volkswagenovih vozila mogu za prevaru tužiti njemački konglomerat u vlastitim zemljama. Riječ je o, po analitičarima, očekivanom nastavku dugogodišnje medijsko-pravosudne trakavice, koja je izbila 2015. godine otkrićem kontraverznih uređaja u Volkswagenovim vozilima od strane američke savezne Agencije za zaštitu okoliša otkrila.
Mega-afera je do sada rezultirala s isplatom 30 milijardi eura kazni i odšteta (samo u travnju prošle godine VW je pristao isplatiti 884 milijuna dolara za 235 tisuća nezadovoljnih kupaca) te povlačenjem i kontrolom čak 11 milijuna zahvaćenih dizelskih automobila diljem svijeta.
S presudom su izuzetno zadovoljne ekološke udruge i aktivisti, budući da je upravo njihovim zalaganjem cijela Dieselgate afera došlo do konačnog pravosudnog i javnog pravorijeka, nakon kojeg je jasno da forsiranje profita ispred zaštite zdravlja ljudi i okoliša više neće biti lako izvedivo. Iako se presuda Europskog suda za ljudska prava ne dotiče financijskih kompenzacija prevarenim kupcima ili eventualnog pravosudnog nastavka cijele trakavice, jasno je da ovo nije kraj priče. Početkom siječnja 2021. njemački mediji su objavili kako će bivši čelnik VW grupacije, danas 73-godišnji Martin Winterkorn, morati sa najbližim suradnicima izaći pred sud i obraniti se od optužbi za organiziranje masovne trgovačke prevare, porezne evazije i zavaravajućeg oglašavanja.
Naredni mjeseci će svakako donijeti izuzetno zanimljiv rasplet jedne od najvećih industrijskih afera u posljednjem desetljeću, u kojem se s nestrpljenjem očekuje moguća pojava „zviždača“, u čijem pronalasku bi (opet) ključnu ulogu trebale odigrati udruge.
Iako je već sama afera Dieselgate dobrano oštetila i imidž Volskwagena (i cijele njemačke auto industrije), upravo bi suđenje i svjedočenje dojučerašnjih Winterkornovih suradnika moglo biti eksplozivno. Takve pretpostavke potvrđuje izvansudska nagodba iz svibnja prošle godine, u kojoj VW pristao platiti odštetu od devet milijuna eura kako bi spriječio sudski epilog za dvojicu aktualnih visokopozicioniranih menadžera koje su tužili nezadovoljni dioničari.
Anđelko Brezovnjački