Hrvatskoj će nakon ulaska u Europsku uniju godišnje biti na raspolaganju oko milijardu eura sredstava iz fondova EU-a, što je znatno više od sredstava iz pretpristupnih fondova, a za njihovo povlačenje ključna je dobra priprema države i poduzetnika, zaključeno je na drugom danu 16. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu u Svetom Martinu na Muri.

Voditeljica službe u Upravi za programe EU-a Ministarstva poduzetništva i obrta Suzana Vračević kaže kako se očekuje da će većina sredstava biti korištena za regionalni razvoj, koja su u 35-postotnom udjelu bila korištena i iz pretpristupnog programa IPA. EU, po njezinim riječima, inzistira na obrazloženju i praćenju učinaka prijavljenih projekata, te se preporučuje poduzetnicima angažiranje projektnih menadžera.

Konzultant na IPA projektima Robert McKean kaže kako je za hrvatske poduzetnike, od osobite važnosti dostizanje tehničkih i ekoloških standarda EU-a, jer inače neće moći poslovati na zajedničkom tržištu Unije. Problem je, kaže McKean, što je manje od 5 posto tih propisa prevedeno na hrvatski jezik. Prema njegovim riječima, najveće šanse u EU-u imat će mali poduzetnici iz drvoprerađivačke industrije, a poteškoće mogu očekivati poduzetnici iz prehrambenog sektora.

Savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu okupilo je oko 500 sudionika koji su tijekom petka i subote raspravljali o pripremi malog i srednjeg poduzetništva za tržište EU-a te o iskustvima poduzetnika iz zemalja prethodnih krugova proširenja. Na savjetovanju je zaključeno kako je uloga države da kroz institucionalnu podršku i zakonski okvir osigura povoljne uvjete poslovanja i olakša ulaganja u cilju otvaranja novih radnih mjesta. Potrebno je izmijeniti lošu percepciju o poduzetništvu mjerama i aktivnostima za poboljšanje poduzetničke kulture od vrtića, škola do fakulteta. Uspostava partnerskih odnosa između države i privatnog sektora, konsenzus oko ciljeva i zajednički rad svih dionika temelj je za uspjeh, istaknuto je na konferenciji. (Hina/HT)