Iznos štednje za čiju isplatu jamči država i koju će u slučaju propasti banke isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) povisuje se s danom priključenja Europskoj uniji sa 400 tisuća kuna na protuvrijednost od 100 tisuća eura, piše Večernji.hr.

To je važna informacija za one koji u bankama drže više od 400 tisuća kuna i dosad su ih “lomili” na manje iznose štednje u više banaka ili na više članova obitelji, a za ostale prosječne štediše samo dodatna sigurnost. Povećanje visine osiguranog depozita trebalo bi smanjiti disperziju depozita - klijenti neskloni riziku koji imaju ukupne depozite veće od 50 tisuća eura neće ih više dijeliti i raspoređivati u više banaka, što bi moglo smanjiti interes za štednjom u malim bankama. 

 Za razliku od godina u kojima smo se isticali iznimno visokim kamatama na štednju, trend se preokrenuo i prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, prosječne kamate na kratkoročne depozite građana u eurima spustile su se na rekordno niskih 2,5 posto, na dugoročne depozite na 3,6 posto. Premda su i dalje veće nego u eurozoni, kamate baš i nisu neki mamac za inozemne štediše, čiji su depoziti svojedobno rasli po visokim stopama; 2010. godine iznos im se, primjerice povećao 33 posto na godišnjoj razini. Trenutačno štednja ne raste zbog visokih prinosa, već zbog nesklonosti potrošnji. A premda to nitko u bankarskoj industriji ne želi izgovoriti na glas, ciparski je slučaj prilično uzdrmao povjerenje štediša, premda su i ondje ulozi do 100 tisuća eura ostali zaštićeni. Dosad je iznos osigurane štednje pokrivao više od 90 posto depozita u hrvatskim bankama, a u ukupnoj štednji građana, koja je na kraju prvog tromjesečja iznosila oko 153,6 milijardi kuna, udio štednje nerezidenata (stranih državljana) iznosi oko 4,3 posto. (Izvor: Večernji.hr) PS/S.P.

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter