Hrvatsko je gospodarstvo i dalje u recesiji, u ovoj se godini očekuje pad BDP-a za 1,7 posto, a oporavak gospodarske aktivnosti može se očekivati tek sljedeće godine, za koju se prognozira umjereni rast od 1,7 posto, ocjenjuju analitičari Ekonomskog instituta Zagreb. Predviđaju nastavak negativnih trendova na tržištu rada, a vrhunac nepovoljnih kretanja očekuje se tijekom veljače i ožujka iduće godine kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330 tisuća, a stopa registrirane nezaposlenosti doseći 19 posto.

Iz Ekonomskog instituta ocjenjuju da bi nespremnost nositelja ekonomske politike na poduzimanje opsežnijih reformi mogla dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama.

Napominjući da je hrvatsko gospodarstvo i dalje u recesiji analitičari EIZ-a navode da je u drugom tromjesečju 2010., deveti put zaredom, zabilježen pad desezonirane vrijednosti BDP-a (za 2,5 posto).

Najnoviji mjesečni pokazatelji upućuju na nastavak nepovoljnih trendova, premda ima i ohrabrujućih signala poput rasta izvoza i blagog povećanja obujma trgovine na malo. Prognoze Ekonomskog instituta pokazuju da se oporavak gospodarske aktivnosti može očekivati tek sljedeće godine, kada se očekuje umjereni rast od 1,7 posto. U ovoj se pak godini očekuje pad BDP-a od 1,7 posto.

Inflacija bi trebala ostati niska, deficit tekućeg računa bilance plaćanja će se smanjiti, dok će fiskalni deficit i javni dug znatno porasti, predviđaju analitičari EIZ-a.

Napominju kako posljednje informacije o stanju gospodarstva ukazuju na zaustavljanje negativnog trenda kod industrijske proizvodnje, blagi oporavak prodaje u trgovini na malo, ali i nastavak snažnog pada aktivnosti u građevinarstvu, uz zadržavanje nepovoljnih kretanja na tržištu rada.

Analitičari EIZ-a prognoziraju nastavak negativnih trendova u ovoj godini, uz iznimno snažan pad investicija, te smanjenje osobne i državne potrošnje.

Iduća bi godina trebala donijeti blagi oporavak gospodarstva, a očekuje se da će takav rast biti posljedica daljnjeg jačanja izvoza, oporavka osobne potrošnje te povoljnijih ukupnih kretanja, djelomice uvjetovanih oporavkom svjetskog gospodarstva.

No, nastavit će se negativni trendovi na tržištu rada čiji se vrhunac očekuje se tijekom veljače i ožujka iduće godine kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330 tisuća. Iako će potom doći do nešto povoljnijih kretanja uzrokovanih sezonskim faktorima, očekivani gospodarski oporavak u idućoj godini još uvijek neće donijeti zaokret u temeljnim trendovima na tržištu rada pa će 2011. ostati godina bez rasta zaposlenosti.

Rast izvoza i pad uvoza će u ovoj godini donijeti smanjenje deficita tekućeg računa bilance plaćanja na oko 3 posto BDP-a, što će omogućiti i znatno usporavanje rasta vanjskog duga. U idućoj će godini rast uvoza, potaknut jačanjem gospodarstva i obnovom zaliha, blago povećati deficit tekućeg računa na 3,8 posto.

Fiskalni će deficit, prema očekivanjima EIZ-a, nastaviti rasti u ovoj i idućoj godini.

Istodobno očekuju nastavak monetarne potpore gospodarskom rastu, uz značajan rast ukupnih likvidnih sredstava i mase kredita u idućoj godini.

Analitičari EIZ-a ukazuju na značajne rizike oko budućih gospodarskih kretanja zbog izuzetno slabih investicija, relativno niskog rasta izvoza, koji ukazuje na problem konkurentnosti, te nedostatka mjera kojima bi se potaknulo jačanje konkurentnosti.

Isto tako, navode, uočava se nespremnost Vlade za poduzimanjem nepopularnih reformi, što je već sada povezano s budućim parlamentarnim izborima, iako se oni očekuju tek krajem iduće godine.

Izbjegavanje opsežnijih reformi moglo bi dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama, upozoravaju iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. (Hina)