Podrška pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na najnižoj je razini ikada, samo 25% ispitanika u Hrvatskoj smatra da je pridruživanje Uniji dobra stvar, a na referendumu njih bi više glasovalo protiv pridruživanja (43%) nego za (38%), pokazalo je istraživanje Gallup Balkan Monitor za 2010., objavljeno u Bruxellesu.

Četvrto, najnovije istraživanje, provedeno je u srpnju 2010. na temelju reprezentativnog uzroka od najmanje 1.000 ispitanika po zemlji i to u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje se između ostaloga fokusira na stavove građana o Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, životno zadovoljstvo, izglede za zapošljavanje, upravljanje, korupciju, kriminal i sigurnost, migracije, te važnost vjere u životima ljudi.

Potpora ulasku u EU u Hrvatskoj dostigla je apsolutni dosadašnji minimum. Dok je broj onih koji smatraju da pristupanje EU-u ne bi bilo ni dobro ni loše ostao nepromijenjen od posljednjeg istraživanja (38 posto), sada ih ima više koji smatraju da bi priključenje bilo loše. Samo 25 posto podupire priključenje EU-u, a na referendumu ulazak u Uniju poduprlo bi 38 posto ispitanika.

Više Hrvata nego u prethodnom istraživanju smatra da bi bili dobrodošli u Uniji - 42 posto naraslo je na 55 posto. Hrvati smatraju da će ući u EU 2014., dok su u ranijem istraživanju navodili 2013. Najvećim zagovornikom ulasku Hrvatske u EU smatraju Njemačku a daleko najvećim protivnikom Sloveniju.

Što se tiče stavova prema eurointegracijama u drugim zemljama, na Kosovu postotak ispitanika koji su kazali da bi članstvo u EU-u bila dobra stvar je 87 posto, u Albaniji 81 posto, u BiH 75 posto, u Crnoj Gori 73 posto, u Makedoniji 60 posto a u Srbiji 44 posto.

U svim zemljama osim u Hrvatskoj većina ispitanika glasovala bi za ulazak u EU na referendumu - postoci idu od 63% u Srbiji do 93% u Albaniji. Također, u većini zemalja ispitanici smatraju da bi u Europskoj uniji bili dobrodošli, osim u Srbiji gdje je taj osjećaj pao s 53% na 41%.

Jedino su ispitanici u BiH optimističniji nego ranije glede datuma ulaska u EU - dok su u prošlom istraživanju navodili 2022., sada je to 2018.

Trenutno najzadovoljniji svojim životom su Hrvati koji su dali prosječnu ocjenu 5,6 na jlestvici od 0 do 10, a najnezadovoljniji su Makedonci s ocjenom 4,2.

U svim zemljama zapadnog Balkana, više od polovice ispitanika kazalo je da ima poteškoća u spajanju kraja s krajem - taj postotak ide od 52 posto u Hrvatskoj do 78 posto u Srbiji. Čak i tradicionalno optimistične kosovske Albance kriza je jako pogodila - postotak onih koji teško žive skočio je na 54 posto.

Stanovnici zapadnog Balkana također se osjećaju pesimistično glede ekonomske budućnosti. Hrvatska je jedina zemlja u kojoj su ispitanici optimističniji nego prije godinu dana, iako i u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, više ispitanika smatra da se stanje pogoršava nego da se poboljšava.

Osim u Makedoniji i Srbiji gdje postoje pozitivni signali glede tržišta rada jer je 2010. više nezaposlenih vjerovalo nego 2009. da će u sljedećih 12 mjeseci naći novi posao, slika u ostalim zemljama je turobnija. Dok je u Hrvatskoj 2009. 45 posto nezaposlenih smatralo da bi u sljedećih dvanaest mjeseci moglo pronaći novi posao, 2010. to ih misli tek 29 posto. U Bosni ih u to vjeruje 16 posto, u Makedoniji 24 posto.

Što se tiče povjerenja u institucije i zadovoljstva njihovim radom, slika je mješovita. U svim zemljama osim u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, broj nezadovoljnih vladom i institucijama nadilazi broj zadovoljnih. U Srbiji, Hrvatskoj i BiH samo oko petina podupire svoje čelnike a oko dvije trećine njima je nezadovoljno.

Po institucijama, najviše Hrvata vjeruje vojsci (njih 73 posto), dok ih samo 26 posto vjeruje vladi. Šezdeset i četiri posto vjeruje crkvi, 42 posto europskim institucijama, 44 posto pravosudnom sustavu, čime je Hrvatska jedina zemlja u regiji u kojoj je naraslo povjerenje u pravosuđe, a medijima vjeruje 52 posto ispitanika.

Istraživanje pokazuje da crkva gubi poziciju kao institucija od najvećeg povjerenja u regiji, a najveće povjerenje uglavnom je i dalje u međunarodna tijela, poput EU-a i NATO-a.

Hrvatska ima jedan od najviših postotaka ljudi koji kažu da vjera igra važnu ulogu u njihovom životu (68 posto). Najveće povjerenje u crkvu imaju Makedonci, a najmanje Albanci.

Većina ispitanika smatra da u njihovim zemljama postoji raširena korupcija na visokoj razini, i u političkom i u poslovnom okruženju.

Devedeset i tri posto Hrvata smatra da je korupcija u poslovnom svijetu vrlo raširena, a u vlasti 89 posto.

S druge strane, "sitna" korupcija je u opadanju u svim zemljama osim u Hrvatskoj i BiH, gdje je u ovom istraživanju više ispitanika nego u prošlom kazalo da je moralo u posljednjih 12 mjeseci nekoga podmititi kako bi riješilo svoj problem.

Na Kosovu ispitanici vjeruju da je razina korupcije u vlasti visoka (91 posto), dok su Crnogorci najmanje u to uvjereni (50 posto).

S iznimkom Albanije, ispitanici se smatraju manje dotaknuti organiziranim kriminalom nego 2009. Najviše ispitanika koji smatraju da je razina organiziranog kriminala viša nego prije pet godina ima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Dok četrdeset posto Crnogoraca smatra da njihova vlada čini sve u borbi protiv organiziranog kriminala, manje od dvadeset posto u Hrvatskoj i BiH dijeli to stajalište (17 posto Hrvatska, 15 posto BiH). Međutim, udio nezadovoljnih naporima vlade u borbi s organiziranim kriminalom je u padu.

Na pitanje za koju je zemlju povoljniji dogovor o arbitraži hrvatsko-slovenske granice 38 posto građana Hrvatske smatra da je on više zadovoljio interese Slovenije dok ih sedam posto smatra da je više zadovoljio interese Hrvatske, a 29 posto građana misli da je podjednako zadovoljio interese obje zemlje.

Broj ljudi u Hrvatskoj koji smatraju da imaju više šansi izvan zemlje nastavio je rasti, ali to ipak nije povećalo broj onih koji bi za stalno napustili zemlju kada bi imali priliku. To bi uradilo samo 13 posto ispitanika, što je najniže u regiji.

Od onih koji bi se preselili, 16 posto izabralo bi Njemačku, 9 posto SAD, te 5 posto Švedsku, Austriju i Kanadu.

Većina ispitanika ne smatra da bi u regiji moglo doći do novog rata, a jednako su razmišljali i prije 25 godina.(Hina/MŠ)