Evo kako Srednja Europa spašava radna mjesta

Poljska poduzeća ove godine ne planiraju veća otpuštanja već procjenjuju da će dovoljan biti provjereni recept iz 2008. i 2009. godine u jeku svjetske krize, da ne produljuju ugovore o radu na određeno vrijeme i honorarne ugovore, izvješćuje u srijedu agencija Beta.

U anketi saveza poslodavaca Leviatan, čak 78 posto srednjih i malih preduzeća potvrdilo je da kod njih ove godine neće biti otpuštanja, dok se 10 posto poduzeća planira riješiti viška zaposlenih, prenosi u srijedu rezultate ankete dnevni list Gazeta Wyborcza.

Poduzeća računaju na recept iz krizne 2008. i 2009. godine, kada su otkazi u Poljskoj zaobišli stalno zaposlene, dok radnicima s ugovorom o djelu i radnim odnosom na određeno vrijeme ugovori nisu produžavani.

Oko 13 posto malih i srednjih poduzeće planira primiti nove radnike. Međutim, ekonomisti upozoravaju da 2,2 milijuna Poljaka na zavodu za zapošljavanje, koliko ih se očekuje krajem godine kada prođu svi sezonski poslovi, ne može računati na stalno zaposlenje.

Model skraćenog radnog vremena

U Češkoj Republici, koja za razliku od Poljske upada u recesiju, država po ugledu na njemački sustav "kurzarbeita" - skraćenog radnog vremena, nastoji dotacijama za plaće poduzećima sačuvati radna mjesta zaposlenima u vrijeme krize.

Njemačka vlada je 2009. iz proračuna izdvojila 5.1 milijardu eura za taj program, čime je nadoknađen dio izgubljenih prihoda za više od 1.4 milijuna radnika. OECD je u izvješću ocijenio da je tim programom u recesiji spašeno gotovo 500.000 radnih mjesta.

Češka vlada odlučila je pomoći poduzećima koja trenutačno nemaju narudžbe, a time ni posla za svoje radnike, tako što će država maksimalno pola godine isplaćivati cijelu plaću radnicima.

Za spas oko 6.000 radnih mjesta u prvoj etapi projekta od 1. rujna, vlada premijera Petra Nečasa izdvojila je novac iz fondova Europske unije za obrazovanje, jer radnici koji su privremeno bez posla neće biti na prinudnom odmoru već na tečajevima stručnog usavršavanja.

Za sada je češka vlada za svoju verziju "kurzarbeita" izdvojila 32 milijuna eura, a ministarstvo rada i socijalnih pitanja priopćilo je da će uvjeti za izbor poduzeća kojima država namjerava tako pomoći biti vrlo strogi, poput onih koje primjenjuju banke kada poduzećima odobravaju kredite. (Hina/jk)

 

 

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox