Industrijski najrazvijenije zemlje svijeta i brzorastuća gospodarstva (G20) održat će u četvrtak i petak sastanak na vrhu u Seulu u znaku obnove "valutnog rata" i bez zajedničkog interesa kakav ih je prije godinu dana sjedinio u traženju odgovora na financijsku krizu, piše u najavi agencija AFP i donosi popis tema.

Najavi američke središnje banke (Fed) da će u financijski sustav ubrizgati dodatnih 600 milijardi dolara jeftinog novca kako bi zadržala niske kamate, potaknula kreditiranje i brži gospodarski rast, protive se Kina i Europska unija.

Masovno ubrizgavanje dolara izaziva velike neravnoteže, optužuje Kina. Jedna od posljedica te mjere bit će preusmjeravanje kapitala prema brzorastućim gospodarstvima, što ih može destabilizirati te izazvati spekulativne cjenovne balone.

Europljani, pak, strahuju da bi upumpavanje dolara moglo "usporiti oporavak eurozone" jer je nakon Fedove odluke dolar odmah pao na uštrb eura.

Cijeli svijet želi da se SAD oporavi, no bacati novac iz helikoptera ne služi ničemu jer ne može potaknuti rast - sažeo je ocjenu o toj američkoj mjeri brazilski ministar financija Guido Mantega.

Ta nova epizoda "valutnog rata" događa se u nepovoljnom trenutku za američkog predsjednika Baracka Obamu, koji stiže u Seul nakon velikog neuspjeha demokrata na izborima za Kongres.

Obama će u Seulu razgovarati s kineskim kolegom Huom Jintaom, no mali su izgledi za napredak na drugoj bojišnici "valutnog rata", a to je potcijenjenost kineske valute, kojoj se Washington redovito protivi.

Danas moćna Kina opire se pritiscima svojih trgovinskih partnera koji žele konkurentnost vlastitih proizvoda povećati kroz aprecijaciju juana.

Teme summita

Osim "valutnog rata" i "svjetskih neravnoteža" u Seulu će se razgovarati i o reformi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ministri financija suglasili su se dati veću težinu brzorastućim gospodarstvima u upravljačkim strukturama MMF-a, a Europa se odrekla dva svoja mjesta u njihovu korist. Summit u Seulu trebao bi potvrditi tu reformu koju je glavni direktor MMF-a Domnique Strauss-Kahn nazvao "povijesnom".

Razgovarat će se i o "sigurnosnim mrežama", odnosno mjerama koje bi trebale štititi brzorastuća tržišta od dotoka stranog kapitala koji izaziva neravnoteže njihovih gospodarstava, a također ih potaknuti da smanje njihove goleme devizne rezerve.

Reforma bankovnih standarda također će biti tema summita u Seulu. Među predloženim mjerama ističe se podizanje kapitalnih zahtjeva bankama kako bi one postale otpornije u slučaju financijskog šoka. Taj paket mjera već su prihvatili ministri financija G20, a summit bi ga trebao potvrditi.

Razvoj

Razvoj će također biti važna tema. Južna Koreja, zemlja koja je nekad primala međunarodnu pomoć, a danas je važan donator, želi da se summit u Seulu više usredotoči na globalno pomaganje siromašnim zemljama, umjesto da tu pomoć isplaćuje sporadično.

Uoči summita AFP podsjeća da su vrtoglavi iznosi bonusa i raznih nagrada za bankare i trgovce vrijednosnim papirima bili u središtu summita G20 u Pittsburghu prije godinu dana, no da su, protivno upozorenjima da ih treba smanjiti, ti bonusi nastavili rasti.

Lani je G20 preporučio da se isplata znatnog dijela bonusa protegne na dvije ili tri godine kako bi se ograničio rizik, jer su upravo ekscesi u isplati golemih bonusa pridonijeli financijskoj krizi. Banke se, međutim, koriste raznim lukavstvima za isplatu bonusa kako bi sačuvale svoje "zvijezde".

Prema studiji koju je u listopadu objavio Wall Street Journal, samo dvije godine nakon krize financijske ustanove potući će rekord isplatom 144 milijarda dolara (104 milijarde eura) raznih naknada najviše pozicioniranim financijašima u New Yorku. A ta je brojka za 4 posto veća od bonusa isplaćenih za 2009., koja je u tome već bila povijesna godina. (Hina)