Gospodarstvo se u drugoj polovici 2013. vratilo na razinu iz 2004., što znači da smo u pet godina krize izgubili cijelo desetljeće rasta. Država se u tom istom razdoblju nije smanjivala, nego je, štoviše, povećavala svoje troškove, piše Večernji.hr.

Zbog takvog će se pristupa, uvjereni su analitičari, Hrvatska u standard iz 2008. vratiti tek 2020., a i to jedino ako već sada počnemo provoditi reforme. Koliko je duboka kriza u Hrvatskoj pokazuju podaci o BDP-u. U stalnim cijenama lanjski je BDP gotovo jednak onom iz 2005. Međutim, struktura BDP-a pokazuje da je 2005. investicija bilo više nego danas jer su tada nosile 27% BDP-a, dok su lani u BDP-u sudjelovale sa 20 posto. S druge strane državna potrošnja nije posustala. Udio državne potrošnje u BDP-u povećan je tijekom krize sa 18,5 posto na 20 posto. To i nije drastična razlika, ali je indikacija daljnjih problema u budućnosti jer se država nije prilagodila trendovima u gospodarstvu. Makroekonomist Željko Lovrinčević zato upozorava da smo među zemljama koje čekaju da se udio državne potrošnje smanji rastom BDP-a, a to vodi u spor i nesiguran oporavak.  

"Do 2020. nećemo se vratiti u standard koji smo imali 2008., a gubitak standarda od početka mandata vlade Zorana Milanovića nećemo uspjeti nadoknaditi sve do 2015." – siguran je Lovrinčević, koji ističe da većina građana danas živi daleko lošije nego 2011.

S obzirom na to da su porezi veći nego na početku krize, građani žive znatno lošije, a to obeshrabruje investitore i poduzetnike. Lovrinčević se stoga zalaže za oštre rezove koji prije svega moraju biti na pozicijama socijalnih transfera građanima, izdacima za zaposlene u državi te zdravstvu. Upravo su to kategorije koje nose najveći dio proračuna. Baltičke zemlje rezale su plaće i izdvajanja za socijalne transfere, nakon čega su relativno brzo izašle iz krize – napominje Lovrinčević, koji smatra da je i Hrvatska trebala postupiti slično. PS/S.P. (Večernji.hr)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter