Sa zatvorena još tri poglavlja- Slobodom kretanja kapitala, Prometnom politikom i  Institucijama - na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, Hrvatska je sve bliže zaključenju pregovora o članstvu s Europskom unijom.

U poglavlju Sloboda kretanja kapitala, Hrvatska je dobila važno prijelazno razdoblje kojim se odgađa slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta građanima EU-a. U razdoblju od sedam godina od dana pristupanja za Hrvatsku će važiti izuzeće iz odredbi o slobodnom prometu poljoprivrednog zemljišta, a nakon isteka tih sedam godina moći će tražiti još dodatne tri godine s tim da će takav zahtjev morati biti dobro obrazložen.

Zatvaranjem poglavlja Sloboda kretanja kapitala Hrvatska je u potpunosti završila sav posao na usklađivanju regulative koja se odnosi na četiri temeljne slobode unutar jedinstvenog europskog tržišta - sloboda kretanja radne snage, usluga, kapitala i roba.

U poglavlju Prometna politika, Hrvatska je dobila važna prijelazna razdoblja koja će omogućiti Jadroliniji i drugim hrvatskim brodarima da se bolje pripreme za snažnu konkurenciju na jedinstvenom europskom tržišta.

Za područje pomorskog linijskog prometa, Hrvatska je dobila prijelazno razdoblje do 2016. godine, a za tzv. kružni promet, odnosno neredovite pomorske linije do 2014.

U željezničkom teretnom prometu također je dobiveno prijelazno razdoblje. Do kraja 2012. godine, teretni promet po hrvatskim prugama bit će u omjeru od 80 posto rezerviran za HŽ-a, a za preostalih 20 posto usluge će moći pružati i drugi europski operateri.

I Europska unija je u poglavlju Prometna politika dobila jedno prijelazno razdoblje glede kabotaže u cestovnom prijevozu. Izraz kabotaža označava prijevoz putnika ili robe koje obavlja prijevoznik registriran u jednoj članici unutar teritorija neke druge zemlje članice.

Hrvatski cestovni prijevoznici neće moći nuditi usluge prijevoza u razdoblju od dvije godine od ulaska Hrvatske u EU-u između dvaju odredišta unutar EU-a, a izvan Hrvatske.

U poglavlju Institucije određuje se kako će buduća članica biti zastupljena u europskim institucijama. Hrvatska će imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu, sedam glasova u Vijeću, a hrvatski postaje 24. službeni jezik EU-a. Kao i druge članice, Hrvatska će imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji, po jednog suca u Europskom sudu pravde i Općem sudu te u Revizorskom sudu. Hrvatsku će u skupštini Europske središnje banke predstavljati guverner njezine središnje banke, koji će nakon ulaska u eurozonu biti član Vijeća guvernera.

Zatvorili smo važna poglavlja, posebice poglavlje Institucije, što jasno potvrđuje da smo pri samom kraju pregovora. Zadovoljni smo ocjenama koje smo dobili od Komisije i belgijskog predsjedništva glede naše ukupne pripremljenosti, rekao je glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. Posebno i s ponosom ističem to što hrvatski postaje izvornim službenim jezikom Europske unije, dodao je.

On je istaknuo da se s optimizmom može očekivati sljedeća međuvladina konferencija o pristupanju krajem prosinca.

Drobnjak je rekao da u ovom trenutku nije moguće precizno vremenski definirati kada će biti dovršen pregovarački proces, "iz jednostavnog razloga što ne znamo koliko će trajati verifikacijski postupak u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava, a osim toga neka od preostalih poglavlja sadrže financijske implikacije, što jednostavno traži određeno vrijeme za dogovor".

Međutim, mislim da možemo s optimizmom i vjerom računati da ćemo sva poglavlja zatvoriti tijekom sljedećeg, mađarskog predsjedništva, do kraja prve polovice sljedeće godine, rekao je Drobnjak. (Hina)