Ugovoreno životno osiguranje ima oko 15 posto hrvatskih građana, a većina njih ili 89 posto namjerava i dalje ulagati, pokazalo je istraživanje GfK provedeno u rujnu na 1.000 ispitanika ekskluzivno za specijalno izdanje Banke Tržište osiguranja.

Istraživanje, predstavljeno na okruglom stolu "Životno osiguranje - istine i zablude", pokazalo je da je 66 posto ispitanika zadovoljno s takvim ulaganjem, dok je 23 posto odgovorilo kako nije zadovoljno, ali znaju da im se ne isplati raskinuti ugovor pa iz tog razloga nastavljaju ulagati.

Istraživanje je pokazalo i da su ulaganja u životno osiguranje na drugom mjestu među aktualnim oblicima štednje građana, odmah iza štednje u bankama. Naime, od 35 posto građana koji imaju neki oblik štednje, svaki drugi ima depozite u bankama, a 42 posto njih uplaćuju životno osiguranje. Slijede građani koji štede "u čarapi” - takvih je 18 posto.

Problem isplativosti

Predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednica Uprave Erste osiguranja VIG Snježana Bertoncelj istaknula je kako se ulaganje u životno osiguranje teško može mjeriti s drugim financijskim proizvodima u smislu klasične 'isplativosti', promatrajući prinos na uložena sredstva. Vrijednost životnog osiguranja dobrim dijelom jest u štednji, no postoji i drugi, jedinstveni aspekt, a to je zaštita koju pruža takvo ulaganje, napominje.

Dugogodišnje ulaganje

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra kako se osiguranje i cijeli financijski sustav treba voditi idejom što klijenti žele, a po njenom mišljenju to je likvidnost, sigurnost i profitabilnost. Životno osiguranje je slabo likvidan instrument i problem je koncepcija dugogodišnjeg ulaganja.

Ivanov je mišljenja da bi osiguravatelji osim klasičnih polica od 20 godina trebali nuditi i neke sa rokom od pet godina, to je prilika da se približe i mlađoj populaciji. (Hina/jk)