Građanska inicijativa Psihološko proljeće poslala je vladi otvoreno pismo u kojemu je predložila reformu komorskog sustava u Hrvatskoj. Kažu kako je sada pravo vrijeme za promjene, između ostalog, u pravcu ukidanja obveznog članstva i članarina u komorama te da je vrijeme za žurnu reformu nedemokratskog i monopolističkog sustava komora.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Polazeći od naprijed navedenih ciljeva, inicijativa Psihološko proljeće u medijima i javnosti već mjesecima zastupa i promiče neophodnu reformu hrvatskog komorskog sustava.

S obzirom na intenzivne rasprave o programu mjera pomoći gospodarstvu i promjenama zakonodavstva u vezi s posljedicama aktualne epidemije koronavirusom, inicijativa Psihološko proljeće smatra da je sada pravo vrijeme za otvaranje rasprave o monopolskom, netržišnom i nedemokratskom položaju i ovlastima komora u RH, koje su uglavnom samo nepotrebno financijsko opterećenje onih koji rade i privređuju i kočničari neophodnih promjena, jer iste uglavnom štite samo interese svoje uske skupine “samoizabranih vječnih dužnosnika“ i njihove poslušne, a u pravilu nesposobne birokracije.

Sada je pravo vrijeme da se s naprijed navedenim u vezi pokrenu toliko potrebne promjene u pravcu ukidanja obveznog članstva i članarina u komorama ili omogućavanja osnivanja i konkurencije više komora unutar jedne djelatnosti. Vrijeme je za demokratiziranje izbora u tijela komora, za ukidanje disciplinskih progona članova zbog verbalnog delikta. Vrijeme je da se rad i potrošnja proračunskih sredstava komora učini transparentnim i dostupnim javnosti.

Inicijativa Psihološko proljeće s naprijed navedenim u vezi, te radi smanjenja troškova poslovanja svih gospodarskih subjekata, Vladi RH i hrvatskoj javnosti predlaže slijedeći program mjera u odnosu na aktualni hrvatski komorski sustav, koji obuhvaća 30-ak komora:

Prijedlozi reformi hrvatskog komorskog sustava

Dugoročne (sustavne) mjere:

•     Predlaže se žurno donošenje Zakona o komorama, kojim se regulira sljedeće (2-7):
•     Ukidanje obveznog članstva i članarina u svim komorama. Resorna ministarstva mogu i moraju bez dodatnih troškova preuzeti sve poslove komora koji se moraju obavljati.
•     Mogućnost osnivanja i konkurencije više komora unutar jedne profesije, za djelatnost u kojoj nije moguće ukidanje obveznog članstva, poput odvjetništva.
•     Zabrana disciplinskih progona članova zbog verbalnog delikta, odnosno narušavanja ugleda i časti komore.
•     Uvođenje obveze prijenosa sjednica skupština, upravnih odbora i drugih tijela komora, kako bi se osiguralo pravo javnosti na transparentnost informacija o radu komora, jer Zakon o pravu na pristup informacijama nerijetko je mrtvo slovo na papiru kad su komore u pitanju.
•     Demokratizacija i standardizacija procesa odlučivanja tijela komora i izbora članova u ta tijela.
•     Uvođenje adekvatnog nadzora nad zakonitošću rada komora od strane nezavisnog regulatornog tijela i sankcioniranja odgovornih za nezakonitosti u radu komora.
•     Usklađivanje nekoliko desetaka danas važećih zakona, koji reguliraju rad komora, sa Zakonom o komorama, paraalelno s njegovim donošenjem.

Kratkoročne (palijativne) mjere:

Za sve komore, čija imovina na dan 31. prosinca 2019. godine premašuje njihove ukupne prošlogodišnje rashode, predlažemo:

•     hitno ukidanje obveze plaćanja komorske članarine za vrijeme trajanja krize poslovanja izazvane epidemijom koronavirusa,
•     omogućavanje beskamatnog kreditiranja u svrhu održavanja poslovanja i očuvanja radnih mjesta članova komora i njihovih zaposlenika,
•     limitiranje rashoda za komorsku administraciju i objavu svih podataka o bruto plaćama, honorarima, naknadama i troškovima članova tijela i zaposlenika komora

Istraživanjem Psihološkog proljeća ustanovljeno je da je ukupna imovina komora na dan 31. prosinca 2019. godine iznosila više od 628 milijuna kuna.

"Psihološke proljeće je građanska inicijativa čije je pokretanje u srpnju 2019.g. iniciralo nekoliko članova Hrvatske psihološke komore, nezadovoljnih lošim stanjem i nepravilnostima u radu te komore, ali i drugih strukovnih komora u kojima se članovi ustručavaju propitivati rad ili rashode svojih komora. Cilj inicijatora bio je demokratizirati komore, smanjivati nezakonitosti i nepravilnosti u njihovom radu te drastično podizati razinu transparentnosti. Ti isti ciljevi i danas su u fokusu Psihološkog proljeća, a glavni je cilj reforma monopolističkog sustava komora, odnosno ukidanje obveznog članstva u komorama ili barem uvođenje mogućnosti osnivanja više komora unutar jedne djelatnosti. Od pokretanja inicijative pa do danas, Psihološko proljeće je okupilo članove i stručnjake iz više strukovnih komora reguliranih profesija: Psihološke komore, Komore fizioterapeuta, Komore građevinara, Komore medicinskih sestara, Komore dentalne medicine, Odvjetničke komore…", opisuju se iz Psihološkog proljeća.

Preuzeto: Index.hr

PS/SŠ