Potpredsjednik SDP Damir Hadžić potvrdio je za bosanskohercegovački tisak kako njegova stranka ozbiljno razmatra mogućnost uspostave nove vlasti na državnoj i razini Federacije BiH bez sudjelovanja HDZ BiH pa čak i bez HDZ 1990.

Bez HDZ-a, i jednog i drugog, može se - izjavio je Hadžić kako ga u petak citira sarajevski „Dnevni avaz“. Hadžić je pojasnio kako je za SDP neprihvatljiv ulazak u vlast tek radi raspodjele fotelja, a suradnja s dva HDZ-a postala je neprihvatljiva nakon što su predsjednici te dvije stranke Dragan Čović i Božo Ljubić ranije potpisali izjavu o zajedničkom nastupu čiji je cilj, među ostalim, i uspostava hrvatske teritorijalne jedinice unutar BiH.

Komentirajući za ovaj list nagađanja kako se u SDP-u razmišlja o uspostavi koalicije koju bi s hrvatske strane predstavljale Narodna stranka „Radom za boljitak“ braće Lijanovići (NSRZB) i Hrvatska stranka prava (HSP) na čijem je čelu Zvonko Jurišić, Hadžić je kazao kako je u sadašnjem trenutku objektivno moguće govoriti o takvom udruživanju temeljenom na programskom sadržaju.

Za nas objektivno nije moguće ući u bilo kakvu varijantu ustavnog preustroja zemlje koji bi podrazumijevao uspostavu trećeg entiteta ili federalne jedinice s hrvatskom većinom - kazao je Hadžić koji je, u odvojenom intervjuu što ga je u petak objavilo „Oslobođenje“, izrazio žaljenje jer je HDZ 1990. pristao na, kako je ocijenio, praktično bezuvjetnu suradnju s HDZ BiH.

Gotovo dva mjeseca nakon provedbe listopadskih izbora u Bosni i Hercegovini još uvijek se ne nazire izgled buduće vlasti na razini države i Federacije BiH, a taj je proces napredovao jedino u Republici Srpskoj gdje su u tijeku konzultacije o sastavu nove entitetske vlade čiji će okosnicu činiti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. SNSD je istodobno sklopio sporazum o zajedničkoj suradnji u tijelima vlasti na državnoj razini sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), iako će ona na razini eniteta biti u oporbi.

Na hrvatskoj strani sporazum o postizbornom partnerstvu postigli su HDZ BiH i HDZ 1990. dok bi „treći blok“ koji bi, uvjetno, predstavljao bošnjačke interese trebali činiti Socijaldemokratska partija (SDP) i Stranka demokratske akcije (SDA).

Ključ uspostave nove vlasti na državnoj razini zapravo je u rukama SDP-a i SNSD-a jer su to dvije pojedinačno najjače stranke u Zastupničkom domu Parlamenta BiH s po osam osvojenih mandata. Čelnici SDP-a Zlatko Lagumdžija i SNSD-a Milorad Dodik, međutim, još nisu izravno pregovarali iako su naznačili spremnost da to učine, a drugu važnu nepoznanicu čini odnos SDP-a prema HDZ BiH.

Otvorenu razočaranost postizbornim savezništvom dva HDZ-a iskazao je i predsjednik HSP Jurišić čija je stranka na listopadskim izborima sudjelovala u koaliciji s HDZ 1990. On je kazao kako u HSP-u podupiru opredjeljenje dva HDZ-a da se mijenja izborni zakon BiH kako bi se kroz uspostavu posebne izborne jedinice zaštitili interesi hrvatskog naroda no sve ostalo je prijeporno. Ako u programskom dijelu nađemo suglasje sa strankama koje predvodi SDP, nije isključena varijanta da budemo dio vlade Federacije BiH - izjavio je Jurišić.

Predsjednik NSRZB Jerko Ivanković-Lijanović potvrdio je kako su u toj stranci potpuno opredijeljeni za suradnju sa SDP-om. Mi smo opredijeljeni za jednu takvu koaliciju. Nju treba žurno testirati i vidjeti hoće li ona ići ili ne. Mislimo da građani nemaju vremena za čekanje -  kazao je Ivanković-Lijanović.

Prema analizi koju je ponudio tjednik „Slobodna Bosna“, uspostave nove koalicije bez dva HDZ-a sada zapravo ovisi o Demokratskoj narodnoj zajednici (DNZ), maloj regionalnoj stranci koju je utemeljio Fikret Abdić.

Osoba koja bi svojim glasom mogla prevagnuti je Elvira Abdić-Jelenović, kćer Fikreta Abdića i rođena Karlovčanka koja i sada zapravo živi u Hrvatskoj. Ona je na proteklim izbrima izabrana za zastupnicu u skupštini Unsko-sanske županije i s obzirom da se izjašnjava kao Hrvatica trebala bi biti izabrana i u sastav Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. U tom tijelu, koje odlučuje o uspostavi izvršne vlasti i mora odobriti donošenje bilo kojega zakona u Federaciji, SDP za sada može računati na pet zastupnika te mu je nužan još jedan zastupnički mandat kako bi mogao kontrolirati proces donošenja odluka. Upravo stoga za glas kćeri Fikreta Abdića sada se bore i SDP i HDZ BiH a dvije stranke iz istih razloga razmjenjuju nemilosrdne optužbe za rušenje države i ugrožavanje vitalnih nacionalnih interesa.

Čelnici HDZ BiH Dragan Čović i SDP Zlatko Lagumdžija o uspostavi nove vlasti uopće nisu izravno razgovarali od izbora 3. listopada, no njihov se susret očekuje u narednim danima o čemu će vjerojatno i ovisiti izgled buduće vlasti. Lagumdžija će pritom svakako morati voditi računa i o izričitoj želji Stranke demokratske akcije (SDA) da u koaliciju uđu dva HDZ-a zbog procjene kako je jedino na taj način moguće uspostaviti vlast koja će funkcionirati u cijeloj zemlji.(Hina)