Hrvatska elektroprivreda (HEP) će u skladu sa zakonskim mogućnostima iskoristiti pravo i uputiti zahtjev Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) za poskupljenje grijanja, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević najavljujući da bi zahtjev bio otprilike na razini ranije traženog poskupljenja od 36,7 posto. 

HEP će uputiti zahtijev, no konačnu odluku donosi regulatorna agencija, rekao je Koračević odgovarajući na pitanja novinara nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji na znanstvenoistraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima sa Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Danas na snagu stupaju novi Zakon o energiji i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, kojima se donošenje cijena ili tarifa prenosi s Vlade na HERA-u. 

Na upit hoće li HEP sutra ponovo poslati zahtjev HERA-i za odobrenje poskupljenja grijanja Koračević je odgovorio kako će "HEP u skladu sa zakonskim mogućnostima iskoristiti pravo koje je trebalo iskoristiti davno prije, jer kada govorimo o grijanju HEP je danas u situaciji da nešto što ima cijenu 100 prodaje za 40".

To je kroz čitav niz godina rezultiralo izuzetno velikim gubitkom u sustavu HEP-a, kazao je Koračević. Na pitanje ostaje li HEP pri zahtjevu za poskupljenje grijanja za 36,7 posto zatraženom i prema starom zakonu, Koračević je rekao kako je u ovom trenutku otprilike to iznos kojeg su uputili i po starom zakonu. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, na upit o očekivanjima od novog Zakona o energiji koji sutra stupa na snagu i prema kojemu će HERA odlučivati o cijenama, kaže kako je taj zakon dio trećeg paketa energetskih zakona koji EU uvodi i implementira od 2009. godine.

Ova striktna ograda od politike, odnosno da se sve ovlasti prebace na regulatore, koju smo sada uveli, mogla je donijeti konkretne financijske koristi da smo je uveli 2009. godine, smatra Čačić. Tada bi, dodaje, imali pravo napraviti registar zelenih energija koji bi nam godišnje nosio 150 milijuna kuna na svjetskim i europskim burzama. Mi smo do danas tako propustili 450 milijuna kuna, što je pola od ukupnog minusa koji smo imali na toplinarstvu, kazao je Čačić napominjući kako se to moglo spriječiti da smo uveli zakonodavstvo kada smo mogli, 2009. godine. (Hina/HT)