Ako odrade puni radni vijek današnji umirovljenici imaju mirovinu koja iznosi 40 posto njihove plaće, pa na plaću od oko 6000 kuna, mirovina iznosi 2400 kuna, piše Večernji list. Prema istraživanju Ekonomskog instituta u budućnosti bi mirovina iznosila samo 30 posto plaće.Koliko god da se država žali na previsoke izdatke za mirovine, umirovljenicima je to malo i teško žive. U populaciji iznad 65 godina Hrvatska ima dvostruko veći udio siromašnih nego članice Europske unije. Svaka treća osoba starija od 65 godina jedva preživljava, dok u Europskoj uniji udio ugroženih u toj dobi iznosi od 12 do 17 posto, piše Večernji list.

No, generaciji između 25 do 40 godina neće biti dostupan ni takav standard, jer će odnos mirovina i zadnje plaće iz radnog odnosa padati prema 30 posto, pokazuje istraživanje Ekonomskog instituta. Ako to usporedimo s današnjim prilikama, umirovljenik koji je imao plaću od 6000 kuna ne bi imao 2400 kuna mirovine nego 1800 kuna, piše Večernji list.

Pad mirovina

Ekonomski institut je analizirao plaće i mirovinske prihode za prosječno plaćene osobe koje sada imaju 25, 30, 35 i 40 godina. Prema istraživanju buduća mirovina iz prvog stupa iznosit će samo 21 do 24 posto njihove plaće. Buduća mirovina bi mogla doseći 34 do 35 posto njihove plaće samo uz dodatak iz drugog stupa, što je opet niže nego sadašnji odnos plaće i mirovine od 40 posto.

Prema projekciji Ekonomskog instituta, osoba koja danas ima 25 godina, ako cijeli radni vijek bude zarađivala prosječnu plaću (današnjih 5311 kuna) pred mirovinu 2050. godine zarađivat će 11.726 kuna, a mirovina će iznositi 36 posto njegove plaće, točnije 4188 kuna. Od toga bi 2492 kune bile iz prvoga mirovinskog sustava, tj. državnog, a 1695 kuna iz drugoga mirovinskog sustava. Mladi koji će tijekom radnog vijeka zarađivati više od prosjeka proći će još lošije, piše Večernji list jer će udio njihove mirovine prema zadnjoj plaći iznositi 31 posto. Prema toj projekciji, njihova neto plaća u zadnjoj godini trebala bi iznositi 23.451 kuna, a mirovina 7273 kuna.

Pesimistična budućnost

Očekuje se kako već 2020. većina umirovljenika neće moći živjeti samo od mirovine. Hrvatsku kao i velik dio Europe čekaju nepovoljna demografska kretanja zbog starenja stanovništa i sve manjeg broja djece koja se rađaju.

Kako bi se se održao primjeren standard u trećoj životnoj dobi, primjerena mirovina bi trebala iznositi 50 do 70 posto plaće, što je praksa  u većini razvijenih europskih zemalja. Današnji 25-godišnjaci pored uobičajenih izdvajanja za prvi i drugi stup, bi trebali mjesečno dodatano uštedjeti od 654 do 1476 kuna. No, mladi koji danas imaju 25 godine su  bez posla, a ako rade onda je to na crno ili neodređeno, zarađuju manje od današnje prosječne plaće, žive uz potporu roditelja i teško da mogu štedjeti za mirovinu.

Privatna štednja neizbježna

Maja Vehovec, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta smatra kako obvezno mirovinsko osiguranje mora takvo i ostati bez obzira što udio primanja iz prvog stupa nije proporcionalan uplatama jer se radi o važnoj mjeri socijalne zaštite.

Obvezno mirovinsko osiguranje će vjerojatno doživjeti neke korekcije jer se drugi mirovinski stup nije razvijao kako se planiralo, izdvajanja su trebala rasti ali to se nije dogodilo. Kako stanovništvo stari prvi mirovinski stup će imati sve veći pritisak te će biti socijalna komponenta mirovina iz javnoga mirovinskg sustava, rekla je Vehovec za Večernji list. Dodatna privatna štednja je neizbježna, a kako bi se postigli primjereni mirovinski prihodi podjednako su odgovorni država i pojedinac, dodala je. (J.K.)

Izvor: Večernji list,  29. studenoga 2010.